Prijeđi na sadržaj

Posedarski

Izvor: Wikipedija
Hrvatska velikaška obitelj
Posedarski
Država Hrvatska
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Gusići
Naslovi knezovi
Utemeljenje 1219.
Utemeljitelj Slavogost Gusić Krbavski
Izumrli 1799.
kći posljednjeg kneza Petra Posedarskog, kneginja Dinka udala se za zadarskog plemića Josipa Benju, koji je naslijedio njeno prezime, naslov i vlastelinstvo. Nasljedstvo je prešlo na njegova sina Kuzmana iz drugog braka s Domenikom Ponte, koji je osnivač obitelji knezova Benja Posedarskih

Slavogostići Posedarski, hrvatska velikaška porodica iz roda Gusića Krbavskih koja je potvrdom darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. (1172. – 1196.) od strane njegova sina hercega Andrije 1194. godine uživala posjed Posedarje na sjevernoj strani Novigradskog mora. Pripadnici obitelji nazivaju se od 14. stoljeća - knezovi Posedarski. Bili su moćna i ugledna obitelj koja se istakla u borbama protiv Turaka osobito za vrijeme tursko-mletačkih ratova u 17. stoljeću. Najpoznatiji odvjetak obitelji bio je senjski uskok i protuturski ratnik Martin knez Posedarski (†1601.).

Posedarski su bili guvernaduri Nina i zapovjednici svim serdarima.[1]

Knezovi Posedarski su kao građani Zadra 1694. godine primljeni u zadarsko plemstvo. Posljednji potomak Posedarskih je kneginja Dinka († 1799.) koja je udajom za zadarskog plemića Josipa Benju krajem 18. stoljeća, svoj posjed, titulu i prezime prenijela suprugu pa se otada taj ogranak obitelji Benja naziva Benja Posedarski.[2] Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943. godine u Italiju i umro u Veneciji.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Oživljena burna prošlost Ravnih kotara – zadarskilist.novilist.hr
  2. Posedarski iz plemena Gusića. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2014. Pristupljeno 21. veljače 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]