Prijeđi na sadržaj

Posedarje

Koordinate: 44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E / 44.21; 15.48
Izvor: Wikipedija
Posedarje

grb
Posedarje, pogled s autoceste A1
Država Hrvatska
Županija Zadarska

NačelnikIvica Klanac[1] (nezavisni)
Naselja7 općinskih naselja

Površina77,5 km2[2]
Površina središta14,5 km2
Koordinate44°13′N 15°29′E / 44.21°N 15.48°E / 44.21; 15.48

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3430 [3]
– gustoća44 st./km2
Urbano1286
– gustoća89 st./km2

Odredišna pošta23242 Posedarje [4]
Stranicaopcina-posedarje.hr

Zemljovid

Posedarje na zemljovidu Hrvatske
Posedarje
Posedarje

Posedarje na zemljovidu Hrvatske

Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

Općinu Posedarje čine naselja:[5]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika.[6] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99 %).

Općina Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1687
1641
1938
2058
2301
2686
2886
3246
3552
3884
4110
4250
3990
3995
3513
3607
3430
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. U 2001. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Poličnik, za koju sadrži dio podataka u 1857., 1869. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Posedarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
531
541
479
481
532
630
503
798
1133
1069
1126
1290
1292
1355
1286
1358
1286
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Posedarija, a u 1869. pod imenom Posidarije. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Podgradina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]
  • Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.[1]
  • Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Posedarje.[7]

Općinsko vijeće

[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 8 članova.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. godine. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojalo 371 stanovnika, a 1608. samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]

Turizam

[uredi | uredi kôd]

U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sveti Duh.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Crkvica Sveti Duh
  • Centralni bunar

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola »Braća Ribar« Posedarje

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Klanac, Ivica. Načelnik. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 8. listopada 2023.
  6. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. web.dzs.hr. Pristupljeno 8. listopada 2023.
  7. Jedinstveni upravni odjel. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.