Prijeđi na sadržaj

Benja

Izvor: Wikipedija
Benja
Grb obitelji Benja
Grb obitelji Benja
Država Hrvatska
Mlađe linije Benja Posedarski
Naslovi grof (conte)
Utemeljenje 12. stoljeće

Benja (Begna, Benković, Kožičić), zadarska plemićka obitelj čiji se predstavnici spominju u dokumentima od 12. stoljeća. Ubrajala se među najstarije i najuglednije zadarske plemićke obitelji čiji su članovi stoljećima obnašali vodeće dužnosti u gradskoj upravi.[1]

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Konstantin Jiriček prezime izvodi iz osobnog imena Benededikt.[2] Osim prezimena Benja, obitelj se koristila latiniziranim oblikom Begna te prezimenima Benković i Kožičić. Kožičić je patronimik od imena Cosa (Coxa, Koša) koje se često javlja u obitelj do 16. stoljeća.[2]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Obitelj se spominje u popisu zadarskog plemstva iz 1384. godine. U 15. stoljeću istaknuo se humanist Juraj († 1437.), proučavatelj dalmatinskih kamenih natpisa i starih rukopisa.[1] Najznačajniji član obitelj je Šimun Kožičić Benja (o. 1460. – 1536.), modruški biskup.

Godine 1669. dodijeljen im je naslov grofova (conte) od Benković grada, a Austrija im je u 19. stoljeću potvrdila plemstvo.[2]

Obitelj se u 19. stoljeću podijelila u više grana pa potomci obitelji danas žive u Zagrebu, Austriji i Italiji.

Benja Posedarski

[uredi | uredi kôd]
Grb obitelji Benja Posedarski

Krajem 18. stoljeća Josip Benja oženio se posljednjom kneginjom Dinkom Posedarskom († 1799.), naslijedivši Posedarje sa svim posjedima. Tako je nastao novi ogranak obitelji koji je svom prezimenu dodao pridjevak Posedarski te u obiteljski grb preuzeo elemente iz grba knezova Posedarskih.[1][3] Josipov sin Kuzma (1818. – 1885.) bio je autonomaš i zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću. Ovaj ogranak obitelji izumro je u prvoj polovici 20. stoljeća.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 276.
  2. a b c Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 12. lipnja 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2010. Pristupljeno 12. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-02-3

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]