Portal:Kemija/Prijašnji izabrani kemičari/2007.
Travanj
Louis-Jacques-Mandé Daguerre (1787. - 1851.) bio je francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen sa svojim izumom Daguerretipa, prethodnika foto-aparata.
Eksperimentirao je sa stvaranjem slika 1824., i to je pokazivao u državama kao što su Francuska, Engleska i Škotska. Nekoliko godina kasnije Nicéphore Niépce napravio je prvu fotografiju, a on i Daguerre su tada sklopili partnerstvo na 4 godine - do Niépceve smrti 1833.
Daguerre je najavio najnovije poboljšanje Daguerretipa, nakon nekoliko godina eksperimentiranja, a Académie des Sciences je 9. siječnja 1839. podržala taj projekt. Daguerreov izum prihvaćen je od francuske vlade, a 19. kolovoza 1839. vlada ga je proglasila projektom "Libérez au monde" (fr. Slobodan za svijet).
No, Daguerre je 12. kolovoza, zabranio svoj izum...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Svibanj
Chaim Azriel Weizmann (hebrejski: חיים ויצמן), kemičar, državnik, predsjednik cionista svijeta, prvi predsjednik Izraela (izabran 16. svibnja 1948., mandat 1949-1952), utemeljitelj istraživačkog instituta u Izraelu, kasnijeg znanstvenog instituta Weizmann.
Weizmann (27. studenog 1874. – 9. studenog 1952.) je rođen u malom selu Motalu blizu Pinska (Rusko carstvo, današnja Bjelorusija). Godine 1899. diplomirao je kemiju na Sveučilištu Fribourg u Švicarskoj. Radio je kao predavač na ženevskom sveučilištu (1901-1903) i potom na sveučilištu u Manchesteru. Godine 1910. postaje britanskim državljaninom i u Prvom svjetskom ratu bio je ravnatelj britanskog kraljevskog laboratorija (1916-1919). Postaje slavan jer prvi otkriva kako korištenjem bakterijskih fermentacija proizvesti velike količine željene tvari i danas se smatra ocem industrijske fermentacije. Koristio je Clostriduim acetobutylicum za dobijanje acetona. Aceton je korišten pri izradi TNT eksploziva...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Lipanj
Aleksandar Porfirjevič Borodin (rus. Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Petrograd, 12. studenog 1833. - Petrograd, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.
U mladosti je pokazivao velik interes za prirodne znanosti, osobito kemiju. Istovremeno se zanima za glazbu, uči svirati flautu, violončelo i klavir. Kao petnaestogodišnjak počinje i komponirati tehnikom i stilom klasičara. Studira na medicinsko-kirurškoj akademiji (1850.-1856.), te se posvećuje znanstveno-ispitivačkom radu na području kemije. Od godine 1857.-1862. boravi u nekoliko navrata u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Švicarskoj radi usavršavanja u kemiji. Velika zaposlenost u službi medicinskog fakulteta, mnoge društvene funkcije, a uz to i nesebična služba u vlastitom domu gdje je godinama njegovao bolesnu ženu, onemogućavali su mu veću stvaralačku djelatnost.
Od 1863. godine do smrti bio je profesor organske kemije na Medicinsko-kirurškoj akademiji u Petrogradu. Autor je važnih radova s područja organske kemije i biokemije. Istraživao je reakcije kondenzacije aldehida i prvi proizveo aldol...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Srpanj
Sir Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.) bio je cornwallski kemičar i fizičar.
Postao je poznat po svojim pokusima sa fiziološkim djelovanjem nekih plinova, uključujući "rajski plin" (dušikov oksidul), o kome je postao i ovisan. U nesreći s ekplozivnim dušikovim trikloridom privremeno je izgubio vid. Godine 1801. postao je profesor na Royal Institution of Great Britain te dobio naslov Fellow of the Royal Society, gdje je kasnije bio i predsjednik.
Alessandro Volta je 1800. predstavio bateriju koju je Davy iskoristio za razdvajanje soli na sastavne elemente, što je danas poznato kao elektroliza. Sa više serijski spojenih baterija uspio je 1807. izdvojiti elemente natrij i kalij, a 1808. kalcij, stroncij, barij i magnezij. Također je proučavao kolika je energija pri tome potrebna, što danas spada u područje koje se zove elektrokemija...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Kolovoz
Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. - St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog
Diplomirao je kemiju u Basanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti.
Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u Bonnu...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Rujan
Michael Faraday (Newington Butts, 22. rujna 1791. - Hampton Court 25. kolovoza 1867.) je bio britanski znanstvenik (fizičar i kemičar) koji je odgovoran za mnoga otkrića na području elektromagnetizma i elektrokemije. Izumio je i prvi oblike stroja koji je kasnije postao Bunsenov grijač, neizostavni dio u laboratorijima kao izvor topline.
Michael Faraday bio je velik znanstvenik u povijsti. Neki povjesničari znanosti nazivaju ga velikim eksperimentalistom u povijseti znanosti. Njegova influencija jako je doprinjela da je elektrika važan dio tehnike. Fizička jedinica za kapacitet, farad (F) nazvana je u njegovu čast.
Michael Faraday rođen je u malom mjestu Newington Butts, u blizini Londona. Živio je u siromašnoj obitelji pa se morao sam obrazovati. S četrnaest godina postao je zamjenik knjigovođe i prodavača pod imenom George Ribeau. U sedam godina rada pročitao je mnogo knjiga i razvio interes za znanost, a posebno za elektricitet...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari
Listopad
Justus von Liebig (Darmstadt, 12. svibnja 1803. - München, 18. travnja 1873.), njemački kemičar
Bio je profesor u Giessenu, Heidelbergu i Münchenu. Na sveučilištu u Giessenu organizirao je sistematsku teorijsku i praktičnu nastavu kemije, koja je poslužila kao uzor svim sveučilištima svijeta. Jedan je od utemeljitelja agrikulturne i fiziološke kemije.
Usavršio je elementarnu analizu organskih spojeva, sintetizirao kloroform, kloral i niz drugih organskih spojeva, uveo u poljoprivredu umjetno gnojenje tla, izradio propise za proizvodnju ogledala, praška za pečenje, ekstrakta mesa i dr.
Djela:
"Organska kemija i njezina primjena na grikulturnu kemiju i fiziologiju"
"Priručnik organske kemije"
Studeni
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. - Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar
Drže ga osnivačem moderne kemije. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom kemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u kemijska istraživanja. Utvrdio je sastav zraka i prirodu kisika, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju.
Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranja poreza, ali kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, i on 1794. dolazi pod giljotinu. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti netko je rekao: "Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična."
Prosinac
Unuk Drugog Grofa od Devonshirea, polazio je Cambridge od 1749 do 1753 no napustio ga je bez diplome. naslijedio je veliku količinu novca što mu je omogućilo fondove za znanstvena istraživanja, od kojih je većina neobjavljena za njegova života.
Danas je izvjesno da je imao Sindrom Aspergera koji je rezultirao osobenošću. Bio je "zaražen" povučenošću, pa je dobio nadumak "graničio s bolesti".