Dušikov(I) oksid

Dušikov(I) oksid (ili samo dušikov oksid bez (I), didušikov oksid, zastarjeli nazivi dušikov oksidul i dušikov suboksid, tzv. rajski plin ili plin smješkavac, N₂O) je bezbojan plin slatkastog mirisa, djeluje opojno i razmjerno je inertan plin na sobnoj temperaturi.

Svojstva i osobine i uporaba

Manje je otrovan od ostalih dušikovih oksida.

Djeluje na živčani sustav i ako se udiše u manjim količinama izaziva smijeh i od dušikovog oksida se osoba smije bez ikakvoga pravoga razloga. Do danas nije na zadovoljavajući način objašnjen ovaj neobičan fiziološki učinak.

• molna masa: 44.013 g/mol
• talište: −90.86 °C (182.29 K)
• vrelište: −88.48 °C (184.67 K)
• relativna gustoća: 1.977 g/L

Uporaba

U prodaju za ugostiteljstvo dolazi u ampulama kao plin za šlag. Zbog djelovanja na živčani sustav se je jedno vrijeme koristio kao anestetik (blagi narkotik) u smjesi s kisikom. Dandanas u nerazvijenim zemljama se koristi kao anestetik pri manjim i lakšim operacijama. Pri većim količinama osoba zaspi, dok kod mlađih djeluje tako da padnu u komu.

Dobivanje

1. U najvećim količinama izlazi kad se zagrijava čisti amonijev nitrat (termički raspad NH₄NO₃ pri 150-250 °C):

NH₄NO₃ (s) → N₂O(g) + 2 H₂O(g)

Dušikov oksid je anorganski oksid i nestabilan je pri povišenim temperaturama i raspada se na dušik i kisik, pa amonijev nitrat valja grijati polako i s velikim oprezom. Ako se amonijev nitrat zagrije prejako, dolazi do eksplozivne razgradnje na dušik, kisik i vodenu paru:

2 NH₄NO₃(s) → 2 N₂(g) + O₂(g) + 4 H₂O(g)

2. Zagrijavanje kalijeva nitrata (u suvišku) s amonijevim sulfatom

3. Zagrijavanjem kalijeva sulfata s amonijevim nitratom

Izvori

• Hrvatska enciklopedija, Broj 3 (Da-Fo), str. 314. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2001.g. ISBN 953-6036-33-9
• http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/n/spojevi.html