Prijeđi na sadržaj

Popis osnovnih tema u katoličanstvu

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Raspelo, Biblija i krunica.

Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve. Uz pravoslavlje, protestantizam, miafizitizam i nestorijanizam glavna kršćanska konfesija ili vjeroispovijest. U nazivu je naznačena univerzalnost kršćanske evanđeoske poruke, namijenjene svakom čovjeku, narodu, jeziku, kulturi, civilizaciji i društvu, što je jedno od četiriju obilježja svake kršćanske Crkve (katolicitet).

Katoličanstvo se može opisati kao:

Hijerarhija

[uredi | uredi kôd]
Kardinali i biskupi
  • Hijerarhija Katoličke Crkve - Katolička Crkva sastoji se od biskupija, svaku nadzire biskup. Biskupije su podijeljene u pojedinačne zajednice zvane župe, u svakoj od kojih radi jedan ili više svećenika. Svećenicima mogu pomagati đakoni.
  • Papa - poglavar Katoličke Crkve.
  • Kardinal - nakon pape najviša crkvena služba Katoličke Crkve.
  • Patrijarh (kršćanstvo) - visoka crkvena titula koju nose biskupi nekih kršćanskih Crkava koje prihvaćaju apostolsko naslijeđe.
  • Primas - počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
  • Metropolit - visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj Crkvi. Izvorno se taj naslov davao biskupu glavnog grada pokrajine.
  • Nadbiskup - naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
  • Biskup - poglavar biskupije
  • Generalni vikar - prvi suradnik dijecezanskoga biskupa u pastoralnom upravljanju biskupijom.
  • Dekan - svećenik kojemu je povjereno upravljanje dekanatom
  • Prodekan - pomoćnik i zamjenik dekana
  • Svećenik - posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
  • Redovnik - svećenik, koji je član neke redovničke zajednice (npr. franjevci, dominikanci, benediktinci, karmelićani itd.)
  • Župnik - svećenik kojemu je povjerena pastoralna skrb nad župnom zajednicom.
  • Kapelan - mladi svećenik (obično odmah nakon posvećenja), koji pomaže župniku u skrbi za župu. Pripravnik, koji se priprema za samostalno vođenje župe.
  • Đakon - osoba je prvog od tri stupnja svećeničkoga reda.
  • Laik - član kršćanske Crkve, koji živi u tzv. svjetovnim zvanjima, to jest nije svećenik ili redovnik.

Doktrina

[uredi | uredi kôd]

Teologija

[uredi | uredi kôd]
Eugeniusz Kazimirowski: Slika Božjeg milosrđa, 1939. prva inačica

Katekizam - zbirka izjava katoličkoga nauka objavljena u obliku knjige ili na nekom drugom mediju. Posljednji je Katekizam Katoličke Crkve iz 1994. godine.

Sakramenti

[uredi | uredi kôd]
Euharistija (Fátima, Portugal)

Sedam svetih sakramenata:

  1. Krštenje
  2. Pomirenje (sakrament ispovijedi, pokora)
  3. Euharistija (sveta Pričest)
  4. Potvrda (krizma)
  5. Ženidba
  6. Sveti red
  7. Bolesničko pomazanje

Mariologija

[uredi | uredi kôd]
Krunjenje Djevice Marije, slika Diega Velázqueza. Lijevo na slici je Sin Božji, desno Bog Otac, a iznad njih Duh Sveti u obliku goluba. U sredini je Djevica Marija, Isusova majka.

Suvremene teme

[uredi | uredi kôd]

Zemljopis katoličanstva

[uredi | uredi kôd]
Grb Vatikana

Katolička Crkva u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]
Zagrebačka katedrala - prvostolna crkva Zagrebačke nadbiskupije

Povijest katoličanstva

[uredi | uredi kôd]

Počeci i rano kršćanstvo

[uredi | uredi kôd]
Govor na gori

Srednji vijek

[uredi | uredi kôd]

Renesansa

[uredi | uredi kôd]
Sveta Terezija Avilska

Barok

[uredi | uredi kôd]

Industrijsko doba

[uredi | uredi kôd]

Moderno doba

[uredi | uredi kôd]
Grafit u Rijeci s likom Ivana Pavla II.

Liturgijska godina

[uredi | uredi kôd]
Božićne jaslice
Tijelovska procesija s Presvetim oltarskim sakramentom

Liturgijska godina ili crkvena godina godišnji je ciklus razdoblja i blagdana u Crkvi, kojim se određuje u koje doba treba održavati koji liturgijski obred i na koji način.

Značajnija liturgijska slavlja (po vremenu pojavljivanja u liturgijskoj godini):

Od svetaca, posebno se slave svetkovine: sv. Josipa (zaručnika Blažene Djevice Marije); sv. Petra i Pavla i rođenje sv. Ivana Krstitelja,

Svete knjige

[uredi | uredi kôd]

Biblija

[uredi | uredi kôd]
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta

Biblija je zbirka knjiga, koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Stari zavjet

Novi zavjet

Katoličke knjige

[uredi | uredi kôd]
Povijest jedne duše - knjiga autobiografskih rukopisa sv. Terezije od Djeteta Isusa.

Molitva

[uredi | uredi kôd]

Molitva je vjerski čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.

Oče našJaganjče BožjiSlava Bogu na visiniZdravo MarijoSlava OcuKrižni putKrunica (popis)Krunica Božjeg milosrđaKrižanjeVjerovanjeAnđeo GospodnjiLitanijeZdravo KraljiceDušo Kristova

Osobe

[uredi | uredi kôd]

Crkveni oci

[uredi | uredi kôd]
Simon Vouet: Sveti Jeronim

Crkveni oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.

Apostolski oci: Klement I.Ignacije AntiohijskiSveti Polikarp

Grčki crkveni oci: Bazilije VelikiGrgur NazijanskiIvan ZlatoustiAleksandar AleksandrijskiAtanazije AleksandrijskiIrenej LionskiKlement AleksandrijskiĆiril AleksandrijskiPetar iz SebasteGrgur iz NiseIvan DamaščanskiMaksim Ispovjednik

Latinski crkveni oci: AmbrozijeAugustinJeronimGrgur VelikiTertulijanCiprijan Kartaški

Apologetski oci: Justin MučenikAtenagoraTacijan Sirski

Pustinjski crkveni oci: Antun PustinjakPahomijeEfrem

Crkveni naučitelji

[uredi | uredi kôd]

Crkveni naučitelj (lat. "Doctor Ecclesiae"; eng. "Doctor of the Church") naslov je, koji su dobili sveci, koji su u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i učenju. Dodjeljuje se jako rijetko, samo nakon smrti i nakon proglašenja svetim. Taj naslov imaju samo 31 svetac i 4 svetice.

Albert VelikiAlfons LiguoriAmbrozijeAnselmo CanterburyjskiAntun PadovanskiAtanazije AleksandrijskiAugustinBazilije VelikiBeda ČasniBernard iz ClairvauxaBonaventuraĆiril AleksandrijskiĆiril JeruzalemskiEfremFranjo SaleškiGrgur NazijanskiGrgur I.Grgur iz NarekaJeronimHilarije iz PoitiersaHildegarda iz BingenaIvan AvilskiIzidor SeviljskiIvan DamaščanskiIvan ZlatoustiIvan od KrižaKatarina SijenskaLeon VelikiLovro BrindisijskiPetar DamjanPetar KanizijePetar KrizologRobert BellarminoTerezija AvilskaMala TerezijaToma Akvinski

Redovnici

[uredi | uredi kôd]
Hrvatski franjevac Franjo Glavinić

Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima.

AnčeleAugustinski heremitiBarnabitiBazilijankeBenediktinciBijeli OciBosonoge karmelićankeBratstvo JeruzalemaCistercitiDehonijanciDominikanciDominikankeDružba Misionara Krvi KristoveFranjevciFranjevci trećoredci glagoljašiIvanovciIsusova mala braćaIsusovciKamaldolijanciKapuciniKarmelićaniKartuzijanciKćeri Božje ljubaviKćeri Srca IsusovaKlanjateljice Krvi KristoveKlariseKonventualciLazaristiMarijine sestreMilosrdne sestre Svetoga KrižaMisionari Presvetoga Srca IsusovaMisionarke ljubaviMontfortanciOblati BezgrješneOratorijanciPalotinciPavliniPasionistiRedemptoristiSalezijanciSestre Kraljice svijetaSestre milosrdniceSestre Milosrdnog IsusaSestre Naše GospeSestre Pohoda MarijinaSestre Presvetog Srca IsusovaSestre Služavke Maloga IsusaŠkolske sestre franjevke Krista KraljaSpiritanciTemplariTeutonski viteški redTrapistiUršulinkeUsmiljenkeVasilijankeVerbitiViteški Red Svetoga Groba u JeruzalemuZajednica svetog Ivana

Sveci

[uredi | uredi kôd]
Sveti Rafael Arkanđeo, rad Bartolomeja Romana, 17. stoljeće

Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenoga Kristu, Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

U početku su kao sveci štovani apostoli, Djevica Marija i prvi mučenici, a kasnije su im pridruživane i ostale osobe koje su mogle kršćanima poslužiti kao uzor kršćanskoga života.

Anđeli

[uredi | uredi kôd]

Vjerski objekti

[uredi | uredi kôd]
Mozaik iz Eufrazijeve bazilike u Poreču.
Kapela sv. Ivana Trogiranina u trogirskoj katedrali.
  • Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
  • Katedrala je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje te obavlja sveto bogoslužje.
  • Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi
  • Bazilika je naziv za rani oblik kršćanske bogomolje te naziv za posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike (basilicae maiores) i manje bazilike (basilicae minores).
  • Popis bazilika
  • Župna kuća, župni stan ili župni dvo naziv je za mjesto u kojem obitavaju župnik, kapelan i ostali svećenici iz pojedine župe.
  • Svećenički dom je kršćanska rezidencijalna građevina i ustanova. Prvenstvena namjena mu je smještaj umirovljenih svećenika ili svećenika koji zbog bolesti moraju prekinuti službu, život dostojan čovjeka.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Saints of the Jubilee by Tim Drake 2002 ISBN 978-1-4033-1009-5 pages 85-95
  2. Apostolsko i Carigradsko-nicejsko vjerovanje. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2007. Pristupljeno 7. veljače 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Evanđelje po Ivanu 1:14
  4. https://www.kaththeol.uni-muenchen.de/lehrstuehle/bibl_einleitung/downloads/rep_grundwissen/pauluserep.pdf Preuzeto 11. veljače 2021.