Božur
| Božur | |
|---|---|
.jpg) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Saxifragales |
| Porodica: | Paeoniaceae Raf. |
| Rod: | Paeonia L. |
| Baze podataka | |
Božur (lat. Paeonia), rod dvosupnica koji čini samostalnu porodicu božurovke unutar reda Kamenikolike. Božuri su trajnice i vazdazeleni grmovi s četrdesetakl vrsta[1]
U Hrvatskoj raste barem tri vrste božura, to su obični božur (P. officinalis L.), planinski božur (P. mascula) i P. peregrina Miller
Paeoniaceae ili porodica božura sastoji se od roda Paeonia s 33 vrste. One su uglavnom porijeklom iz umjerene Euroazije, ali postoje dvije vrste porijeklom iz zapadne Sjeverne Amerike. Rod uključuje višegodišnje biljke ili male grmove s velikim složenim listovima i velikim kitnjastim cvjetovima. Imaju gotovo kontinuiranu spiralu brakteja, čašica i latica, zatim brojne prašnike, disk nektarija i odvojene karpele s proširenim stigmama. Plodovi su folikuli sa sjemenkama koje imaju vijenac koji je privlačan mravima i drugim raspršivačima sjemena. Ove biljke imaju neobičnu embriologiju i velike kromosome. Božuri se uzgajaju od najmanje 900. godine prije Krista, a većina zeljastih sorti potječe iz azijske Paeonia lactiflora. Grmolike sorte uglavnom potječu od slične azijske vrste P. suffruticosa.[2]
Pripadnici Paeoniaceae su višegodišnje biljke ili ponekad grmolike biljke visoke do oko 2 metra (6 stopa) koje rastu iz čvrstih podanaka. Listovi se naizmjenično proizvode duž stabljike i podijeljeni su u tri režnja, a svaki je režanj dalje podijeljen u tri manja režnja. Cvjetovi su radijalno simetrični, dvospolni i veliki, s 5 čašica, 5 latica (ponekad 10) i neograničeno velikim brojem prašnika. Razvijeni su hortikulturni oblici s više od 10 latica. Ženski dijelovi su gornji i sastoje se od dva do pet odvojenih, velikih, više ili manje mesnatih tučaka ili jajnika koji sadrže mnogo jajnika, koji se razvijaju u velike sjemenke koje su isprva crvene boje, a kasnije postaju sjajno crne i nose mesnati dodatak tzv. aril.[3]
Gospodarski, skupina je važna za razne vrtne vrste božura, čiji upadljivi veliki cvjetovi rastu u širokom rasponu oblika i boja. Nekoliko vrsta božura južne Europe i Azije također se uzgajalo za hranu i kao ljekovito bilje.[3]
- Paeonia algeriensis Chabert
- Paeonia anomala L.
- Paeonia archibaldii Ruksans
- Paeonia arietina G.Anderson
- Paeonia × baokangensis Z.L.Dai & T.Hong
- Paeonia broteri Boiss. & Reut.
- Paeonia brownii Douglas ex Hook.
- Paeonia californica Nutt.
- Paeonia cambessedesii (Willk.) Willk.
- Paeonia cathayana D.Y.Hong & K.Y.Pan
- Paeonia clusii Stern
- Paeonia coriacea Boiss.
- Paeonia corsica Sieber ex Tausch
- Paeonia daurica Andrews
- Paeonia decomposita Hand.-Mazz.
- Paeonia delavayi Franch.
- Paeonia emodi Royle
- Paeonia intermedia C.A.Mey.
- Paeonia jishanensis T.Hong & W.Z.Zhao
- Paeonia × kayae Özhatay
- Paeonia kesrouanensis (J.Thiébaut) J.Thiébaut
- Paeonia lactiflora Pall.
- Paeonia ludlowii (Stern & G.Taylor) D.Y.Hong
- Paeonia mairei H.Lév.
- Paeonia × maleevii Kem.-Nath. ex Mordak & Punina
- Paeonia mascula (L.) Mill.
- Paeonia obovata Maxim.
- Paeonia officinalis L.
- Paeonia ostii T.Hong & J.X.Zhang
- Paeonia parnassica Tzanoud.
- Paeonia peregrina Mill.
- Paeonia qiui Y.L.Pei & D.Y.Hong
- Paeonia rockii (S.G.Haw & Lauener) T.Hong & J.J.Li ex D.Y.Hong
- Paeonia sandrae Camarda
- Paeonia saueri D.Y.Hong, Xiao Q.Wang & D.M.Zhang
- Paeonia × saundersii Stebbins
- Paeonia sterniana H.R.Fletcher
- Paeonia × suffruticosa Andrews
- Paeonia tenuifolia L.
- Paeonia wendelboi Ruksans & Zetterl.
- Paeonia × yananensis T.Hong & M.R.Li
- ↑ Catalogue of Life: 28th March 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2018. Pristupljeno 15. travnja 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Britannica, Saxifragales Pristupljeno 13. prosinca 2023.
- ↑ a b Britannica, Paeoniaceae, pristupljeno 13. prosinca 2023