Klis
Ovo je glavno značenje pojma Klis. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Klis (županija).| Klis | |
|---|---|
.gif) grb | |
 Pogled s tvrđave na naselje Klis | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Jakov Vetma (HDZ) |
| Naselja | 9 općinskih naselja |
| Površina | 149,1 km2 [1] |
| Površina središta | 24,1 km2 |
| Koordinate | 43°34′N 16°31′E / 43.56°N 16.52°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 5226 [2] |
| – gustoća | 35 st./km2 |
| Urbano | 3496 |
| – gustoća | 145 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21204 Dugopolje [3] |
| Stranica | klis |
  Klis Klis na zemljovidu Hrvatske | |
Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. Naziv je od klisura na kojoj je izgrađena tvrđava. Bio je prvi hrvatski glavni grad te kraljevska prijestolnica iz dinastije Trpimirovića.[4]
U sastavu općine nalazi se 9 naselja (stanje 2006.), to su: Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Veliki Bročanac i Vučevica.
Uz rubove terasastih krških polja nalaze se naselja: Rupotina (Gornja i Donja), Klis-Megdan, Belimovača, Klis-Grlo, Brdo, Kurtovići, Ozrna (Gornja, Srednja i Donja), Klis-Varoš, Klis-Kosa i Klis-Majdan.[5]
Klis, kao brdo oko kojega se razvilo naselje Klis, najpoznatije je po svojoj tvrđavi koja je jedan od simbola hrvatskog otpora u vrijeme prodora Turaka. Promatran iz Splita, vrh Klisa djeluje kao hrid s čije zapadne strane se pruža Kozjak, a istočne Mosor. Ujedno je predstavljao prijevoj koji je spajao Split za zaleđem, odnosno Zagorom. Tu ulogu ima i danas, jer njime prolaze stara i nova cesta iz Splita prema sjeveru, odnosno spoj prema novoj autocesti. Klis se nalazi oko 5 km od Splita.
Zbog specifičnosti geografskog položaja Klisa koji se nalazi i na priobalnom i na zaobalnom pojasu, možemo govoriti o manjim razlikama unutar administrativnih granica općine u pogledu klime.
Klima obalnog područja je mediteranska s vrućim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama dok na klimu zagorskog dijela ostavlja veliki utjecaj planinski masiv Dinarskog gorja – visina planinskog masiva, smjer pružanja te općenito složenost reljefa. Karakteristika mediteranske klime je velik broj sunčanih sati pa se tako na području Općine broji oko 2700 sati, a izraženu vjetrovitost potvrđuje 106 dana s jakim i 34 dana s olujnim vjetrom, pretežito bura i jugo. Blizina mora ostavlja velik utjecaj na temperaturni režim što znači da blage zime ne dosežu velike minuse. Prosječna temperatura u siječnju 2021. godine bila je 0 stupnjeva, a najniža oko -7 stupnjeva. Srpanj ima najviše temperature čiji prosjek iznosi oko 25 stupnjeva, a srednja godišnja temperatura je 16,2 stupnjeva.
Osim blagih zima i vrućih ljeta, karakteristika maritimne mediteranske klime koja dominira ovim područjem jest i količina oborina. Na prostoru Općine u zimskoj polovici godine padne i 2/3 oborina, što rezultira manjak oborina i sušna razdoblja u ljetnom periodu. Količina kiše raste idući od obale prema planinskim grebenima. Ukupan broj oborinskih dana zagore iznosi 123, prosječan broj dana s tučom iznosi 4 dana, a snijeg najčešće pada u veljači i prosječno traje 5 dana.
Po popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Klis imala je 5.219 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:
- Brštanovo - 273
- Dugobabe - 125
- Klis - 3.490
- Konjsko - 281
- Korušce - 74
- Nisko - 182
- Prugovo - 576
- Veliki Bročanac - 174
- Vučevica - 44
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Klis ima 4.801[6] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,29%,[7] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 94,56% čine pripadnici katoličke vjere.[8]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klis imala je 4.421 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:
- Brštanovo - 354
- Dugobabe - 122
- Klis - 2.611
- Konjsko - 253
- Korušce - 97
- Nisko - 279
- Prugovo - 472
- Veliki Bročanac - 169
- Vučevica - 64
Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog mjesta.
| broj stanovnika | 3890 | 4266 | 4392 | 4939 | 5668 | 6228 | 7334 | 7299 | 6324 | 6360 | 6010 | 5113 | 4063 | 4241 | 4367 | 4801 | 5226 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1082 | 1196 | 1248 | 1442 | 1704 | 2018 | 2212 | 2700 | 2251 | 2364 | 2464 | 2176 | 1827 | 2320 | 2557 | 3001 | 3496 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Općina Klis jedna je od 55 lokalnih samouprava Splitsko - dalmatinske županije. Sjedište općinske uprave nalazi se u centru Klisa, u sklopu Doma kulture Jozo Buliga.
Općinski načelnik
Načelnik Općine Klis od 2013. godine je Jakov Vetma (HDZ).
Općinsko vijeće
Općinskim vijećem predsjedava Josip Didović (HDZ), a ostali članovi vijeća su Milan Barić, Ante Baturina, Ivica Bralić, Ante Ćaleta, Dejan Glavina, Tina Jurić, Ivan Kalinić, Smiljana Mihovilović, Stana Iva Vetma, Danijela Vidošević, Igor Vrvilo, Maja Zelić.
Trgovačka društva u vlasništvu Općine Klis
- Poduzetnički inkubator Klis
- Komunalno poduzeće Klis
Ustanove kojima je osnivač Općina Klis
- Narodna knjižnica i čitaonica Klis
Općina Klis u suvlasničkom je odnosu i drugih ustanova i društava:
- DV Cvrčak Solin
- Vodovod i kanalizacija Split
- Promet Split
Općina Klis suosnivač je LAG-a Zagora.
Klis je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.
Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde.
Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. se pred navalom Mongola s obitelji i svitom povukao u Dalmaciju i sklonio se u tvrde gradove Klis, Split i Trogir, koje Mongoli nisu uspjeli zauzeti. Tijekom tatarske invazije u Dalmaciji (1242.), u Klisu, su preminule dvije malodobne Beline kćeri, princeze Margareta i Katarina, čiji su zemaljski ostaci pohranjeni u maleni sarkofag i postavljeni iznad ulaza u splitsku katedralu, gdje se i danas nalaze. Također u Klisu se rodila još jedna Belina kćer, također Margareta, koja je kasnije postala sveticom.
Njegovim osvajanjem 1537. godine, Turci su uspjeli doći i zauzeti Solin te prodirati kroz Kaštela na južnim obroncima Kozjaka, ali nikada nisu uspjeli zauzeti Split. Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom. Za njihove vlasti, bio je sjedištem upravne jedinice Kliškog sandžaka. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj (senjski uskoci).
1583. se pokušalo osloboditi Klis od osmanske vlasti no pohod nije uspio.[9] Bojeći se osvete, dio je bunjevačkih Hrvata iz tih krajeva izbjegao u Liku, a 860 se je obitelji smjestilo oko Bakra.[9] Iz ove su skupine Hrvati koji su 1610. iz Like u organizaciji franjevaca odselili u Podunavlje, u Bačku, nakon neuspješna ustanka protiv ličko-sandžačkog bega Memiševića.[9]
Klis je kratkotrajno oslobođen 1596. u akciji splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra, a konačno 1648., za trajanja Kandijskog rata, kada ga osvajaju Mlečani na čelu s Vukom Mandušićem i Stipanom Sorićem. Oni utvrđuju grad, a džamiju pretvaraju u crkvu. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove.
Novije naselje je nastalo nakon povlačenja Turaka. U naselju se nalazi stara turska česma. Povijesna zbirka s Tvrđave preseljena je u Muzej grada Splita.
Suvremena gospodarska struktura općine Klis uvjetovana je prirodnom osnovom prostora općine, povijesnim nasljeđem te suvremenim regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržišnim trendovima. S obzirom na veličinu privrednih subjekata, među gospodarskim subjektima općine Klis prevladavaju mikro i mala poduzeća, dok srednja i velika poduzeća nisu zastupljena. S obzirom na djelatnosti, prema broju subjekata prevladavaju oni iz djelatnosti industrije (prerađivačke), trgovina, građevinarstvo te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Konkurentno gospodarstvo i poduzetništvo očituje se kroz izgradnju poslovne infrastrukture, otvaranje i ulaganje u opremanje poduzetničkih i gospodarskih zona, ali i kroz poticanje inovacija i tehnološki razvoj malog i srednjeg poduzetništva te industrije i obrta, a posebno OPG-ova.
Poduzetnička infrastruktura obuhvaća poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Prema podacima Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture, od poduzetničkih potpornih institucija na prostoru općine Klis djeluje Poduzetnički inkubator Klis d.o.o., dok postoje tri poduzetničke zone.
Poduzetnički inkubator Klis
Poduzetnički inkubator Općine Klis prva je potporna institucija u Splitsko-dalmatinskoj županiji osnovana u ožujku 2014. godine EU sredstvima kroz program Impuls i registrirana u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Aktivno djeluje u području razvoja gospodarstva kroz malo poduzetništvo, ali i održivi razvoj lokalne samouprave. Operativno je tijelo za izradu i provedbu strategije razvoja Općine Klis. Osnovna svrha inkubatora je potpomaganje razvoju novih OPG-ova i privrednika, ali i razvoj novih linija postojećih poduzetnika, naročito u proizvodnji i ženama poduzetnicama. Drugi dio poslovanja inkubatora usmjeren je k apliciranju i povlačenju sredstava Europske unije, edukacije i izrade dokumenata najprije za Općinu Klis, a onda i sve korisnike inkubatora, te ostale, nepovezane subjekte koji trebaju stručnu pomoć iz djelatnosti inkubatora.
Poduzetnički inkubator savjetovao oko 800 novih poduzetnika te realizirao oko 100 projekata općine Klis. Neki od najznačajnijih projekata su: LED rasvjeta Općine Klis, Izgradnja šumskog puta Nisko-Matasi, Izgradnja ljetne pozornice i rekonstrukcija topničke vojarne i malog kvartira, Rekonstrukcija tvrđave Fortress reinvented, Izgradnja igrališta u Prugovu, Interpretacijski centar Klis, Društveni centar Klis, Uređenje izletišta Rajčica, Zaželi program zapošljavanja žena, Erasmus za NEET-ovce, izgradnja mrtvačnice Klis, izrada projekta Poučne staze Klisa.
Poduzetničke zone općine Klis su: Poduzetnička zona Vučevica – 50 ha, Radna zona Kurtovići sjever – 22 ha i Radna zona Prugovo – 25 ha.
- Petar Kružić, uskočki kapetan i zapovjednik koji se borio protiv Turaka
- Sveta Margareta Ugarska, časna sestra, ugarsko-hrvatska princeza, kći kralja Bele IV.
- Stjepan Glavina, prvoligaški i međunarodni nogometni sudac
- Josip Smodlaka, hrvatski pravnik i političar
- Ante Vetma, hrvatski športski djelatnik, u nogometu, malom nogometu, rukometu; igrač, organizator, sudac
- Nedjeljko Špiro Erceg, hrvatski športski djelatnik u nogometu i visoki lokalni dužnosnik
- Kliška tvrđava
- Rimska cesta
- U kliškoj tvrđavi se nalazi jedna od tri očuvane osmanske džamije na području Republike Hrvatske. Džamija je sagrađena nedugo nakon osmanskog osvajanja Klisa 1537.g. Prepravljena je u katoličku crkvu nakon mletačkog osvajanja Klisa 1648.g, te je u toj namjeni ostala do sadašnjosti.
- U naselju se nalazi stara turska česma.
-
Posvetna ploča prilikom ulaska u Klišku tvrđavu -
Kliška tvrđava, pogled iz mjesta -
Detalj Kliške tvrđave -
Detalj Kliške tvrđave s pogledom na Kliško polje
Osnovna škola
U Klisu se nalazi jedna osmogodišnja osnovna škola, Matična škola: OŠ Petra Kružića na Klis Megdanu te tri područne škole u Prugovu, Konjskom i Klis Kosi.
U područnoj školi Prugovo nastava je organizirana u tri čista odjeljenja od prvog do trećeg razreda nakon čega učenici školovanje nastavljaju u školi na Klis Megdanu. Slična situacija je i u područnoj školi Konjsko gdje se nastava odvija u kombiniranom odjeljenju za učenike prvog, drugog i trećeg razreda, dok četvrti i sve ostale razrede učenici pohađaju u matičnoj školi. Nastava je u područnoj školi Klis Kosa, odlukom Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Odsjeka za prosvjetu i kulturu, organizirana u dvorazrednoj kombinaciji: prvi i treći te drugi i četvrti razred. Nastavak školovanja za učenike je u OŠ Petra Kružića.
Uz tri područne škole koje pripadaju Matičnoj školi na Klis Megdanu na području općine nalazi se još jedna područna škola u mjestu Brštanovu koju pohađaju učenici iz naselja Brštanovo i Nisko. Osnovna osmogodišnja područna škola u Brštanovu, zbog geografske i prometne odvojenosti naselja od Klisa, pripada Osnovnoj školi kneza Branimira u Muću.
Narodna knjižnica i čitaonica
Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu otvorena je za rad s korisnicima 6.12.2016. Njezin osnivač je Općina Klis, a svojim je radom i uslugama usmjerena na stanovništvo Općine Klis i okolnih mjesta. Korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacijama te kao takva predstavlja informacijsko središte mjesta. Uz informacijsku, Narodna knjižnica i čitaonica također ima i važnu društvenu ulogu kao dnevni boravak lokalne zajednice, mjesto susreta i druženja gdje se stječu nova znanja i vještine, razvijaju kreativni potencijali, podupiru formalno i neformalno obrazovanje te promiče svijest o kulturnoj baštini.
U Registar kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture na području Klisa upisano je ukupno 11 kulturnih dobara - od toga šest zaštićenih dobara spada u nepokretna kulturna dobra, četiri dobra pripadaju pod kategoriju Arheologija dok je jedna zbirka pokretno kulturno dobro.
Arheološko nalazište Crkvine nalazi se dva kilometra sjeveroistočno od Klisa uz južnu stranu brze ceste Klis – Dugopolje u mjestu Klapavice. Prva arheološka iskopavanja ovdje je proveo don Frane Bulić 1906. godine kada je istražen sjeveroistočni dio kompleksa i otkrivena jednobrodna starokršćanska crkva i cisterna, te četiri srednjovjekovna groba. U razdoblju između travnja i srpnja 2006. godine na Crkvinama je izvršeno revizijsko iskopavanje, te utvrđeno postojanje dviju crkava; sjeverne, prethodno otkrivene Bulićevim istraživanjima i južne s narteksom i upisanom apsidom.Također je istraženo 25 grobova. Arheološko nalazište Klapavice je izuzetno vrijedan spomenički kompleks koji prezentira život dalmatinskog zaleđa od kasne antike do kasnoga srednjeg vijeka.
Crkva Sv. Ivana i arheološko nalazište nalaze se podno Klisa odnosno u jugoistočnom dijelu Kliškog polja. Crkva Sv. Ivana se prvi put spominje sredinom 14. stoljeća, a budući da je posvećena sv. Ivanu Krstitelju, zaštitniku roda Šubića Bribirskih, njena se gradnja vezuje za vrijeme kada ti knezovi gospodare Klisom (13. i 14. st.). Prema predaji sv. Ivan je najstarija kliška župna crkva. U srednjem vijeku crkva ima dva titulara, s. Ivana i sv. Eufemije. Crkva je jednobrodna s polukružnom apsidom na istočnoj strani i ulazom na zapadnoj strani.Uokolo crkve nalazi se srednjevjekovno groblje ograđeno zidom na koje nije arheološki istraživano. Na širem području oko crkve, ponajviše prema sjeveru i sjeverozapadu, nalaze se brojni ulomci antičke keramike, građevnog crijepa i obrađenih kamenih blokova. Uzevši u obzir ove nalaze te brojne antičke spolije iz crkve, vjerojatno je da se crkvica smjestila na mjestu nekog ranijeg antičkog stambeno-gospodarskog kompleksa kakvih je u Kliškom polju ubicirano nekoliko. Također, titulari crkve, sv. Ivana i sv. Eufemije upućuju na postojanje ranokršćanskog sakralnog objekta.
Arheološko nalazište Mihovilovići nalazi se u sjevernom dijelu Klisa znanom kao Klis-Grlo, a južno od zaseoka Mihovilovići. Radi se o višeslojnom arheološkom nalazištu smještenom na dobro branjenoj kamenoj uzvisini. U vrijeme kasnog brončanog i ranog željeznog doba na platou uzvisine se formira naselje gradinskog tipa o čemu nam svjedoče brojni površinski nalazi keramike. Antičkih ostataka, osim malobrojnih nalaza keramike, zasada nema. U srednjem vijeku, vjerojatno još u 14. ili 15. stoljeću, a sigurno u prvoj polovici 16. stoljeća, na jugoistočnom dijelu platoa gradi se manja utvrda. Na prikazima Klisa i okolice (najraniji je Martina kolunića-Rote iz 1560. godine) ova se tvrđava naziva S. Mihovil. Do danas su od tvrđave ostali očuvani samo ostatci glavne kule na istočnoj strani bedema koji sa svih strana zatvaraju kvadratni prostor površine oko 20 x 20 m.
Arheološko nalazište- rimska cesta na predjelu Kurtovići-Klapavice u Klisu i Dugopolju
[uredi | uredi kôd]Arheološko nalazište –dionica rimske ceste na predjelu Klapavice –Kurtovići u Klisu i Dugopolju obuhvaća 2 km rimske ceste koja je iz Salone preko Klisa i dugopoljske visoravni vodila u unutrašnjost Dalmacije. Cestu je prvom desetljeću prvog stoljeća sagradio carski namjesnik Publije Kornelije Dolabela (14.-20. g. po. Kr.), a to je ujedno bila i prva cesta sagrađena na ovom prostoru. Razlog za gradnju bio je uglavnom vojne prirode kako bi se što prije uklonile posljedice velikog Batonovog ustanka i uspostavila rimska vlast u zaleđu Dalmacije. Cesta je bila u upotrebi do 7. stoljeća te je u tom periodu često bila popravljana i nadograđivana sporednim pravcima.
Tvrđava Klis (14.-19.st.) je jedna od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i baroknih fortifikacija. Izgrađena je na teško pristupačnoj hridi na prijevoju između Mosora i Kozjaka. Tvore je tri utvrde od kojih svaka može funkcionirati samostalno te predstavlja složeni tip fortifikacija. Glavni ulaz je na zapadu prvog obrambenog obzida. Unutar drugog obrambenog obzida je Oprah kula, dio vojarne i kortina s puškarnicama okrenutim sjeveru. Na najvišem položaju, unutar trećeg obzida, je najbolje branjeni dio tvrđave s ulazom utvrđenim kulama, pokretnim mostom i bastionima Malipiero i Bembo. Tu su spremišta oružja, stanovi posade i providura, crkvica sv. Vida te veći broj cisterni za vodu.
Kaštel Tartaglia, nekad u posjedu splitskih plemića Tartaglia, smješten je na uzvisini iznad sela Konjsko. Ovaj utvrđeni sklop s gospodarskim dvorištem opasan jeobrambenim zidom na sjeveru (s glavnim portalom i puškarnicama) i istoku (sa zazidanim portalom). Na jugu i zapadu su litice. Jezgra kaštela turska je kula iz 1530.g., u današnjem stanju L-tlocrtnog oblika (s dogradnjama), visine P+1(2) kata. Građena je od kamena u više faza, dijelom je žbukana. Krov je višeslivan, pokrov kupa kanalica, streha je od kamenih ploča. Otvori pročelja uokvireni su kamenim pragovima. Na južnom pročelju je kućna kapela, eliptični prozor i ladanjska terasa s koje se nekad silazilo u „žardin“ ispod litice. Kaštel Tartaglia jedan je od tri arhitektonska sklopa plemićkih posjeda na području splitsko-trogirske zagore. Objedinjuje obrambenu, gospodarsku i ladanjsku funkciju, a svojim istaknutim položajem na prirodnoj litici ističe se u vizuri zagorskog pejzaža.
Prijamna zgrada na nekadašnjoj željezničkoj postaji Klis nalazi se SZ od tvrđave Klis. Sagrađena je 1903. kao prateći objekt uskotračne željezničke pruge Split–Sinj. To je niz od tri zgrade pravokutnog tlocrta, sve sa suterenom: katnica s potkrovljem, te prizemna čekaonica za putnike i pomoćna zgrada. Građene su bijelim kamenom grublje obrade s detaljima od sivog kamena. Krovovi su drveni dvostrešni s dubokim strehama. Otvori pročelja su pravilno raspoređeni. U suterenu je trijem s lučnim otvorima. Ulazi u suteren su na jugu, a u prizemlje na sjeveru. Istočno se nalazi „gustirna“. Zgrada je značajna u pregledu industrijske baštine s početka 20.st.
Česma se nalazi zapadno od tvrđave uz put koji iz „Varoša“ vodi u tvrđavu. Čitav prostor oko česme je zapravo jedan mali klanac između brda Greben i Klisa gdje često izviru veće količine vode i koji je oduvijek imao i svojevrsnu komponentu svetišta (reljef s prikazom ilirskog Silvana je sačuvan u litici 50-ak metara južnije, prema legendi tu je u srednjem vijeku bio samostan itd.). Česma je pravokutnog tlocrta s cisternom za kaptažu vode u stražnjem dijelu. Prednji dio je otvoren kao trijem i presvođen orijentalnim šiljastim svodom. U trijemu se nalaze tri jednostavno ukrašene niše orijentalnih karakteristika iz kojih izlazi voda. Iznad niša je ploča bez natpisa ( izgleda da nikada i nije bio uklesan). Uz bočne strane česme nekada su postojale i kamene klupe. Radi se o tipu tzv. mihrab česme (česme s nišama) i jedini je ovakav spomenik sačuvan kod nas.
Bunari Rajčica smješteni su u predjelu Nišćanski gaj, čini ih 10 suhozidom ograđenih bunara i jedna veća, zajednička, lokva za stoku. Ograđeni su jednim redom kamena i imaju stepenice, postavljene u obzid bunara, kojima se pristupa do vode. Uz bunare su postavljene kamenice za napajanje stoke. Najstariji podatak o bunarima zabilježen je na austrijskoj katastarskoj mapi Niskog iz 1829. godine. U mjestu Nisko znalo se koji je bunar na lokalitetu Rajčica pripada kojem komšiluku odnosno obitelji. Bunari su izniman hidrološki fenomen te visoke ambijentalne vrijednosti kao zeleni prostorni reper koji se ističe u sivom krškom krajoliku.
Župna crkva u Klisu podignuta je u podgrađu Kliške tvrđave zvanom Varoš. Nakon oslobođenja od Turaka 1781. podignuta je nova jednobrodna crkva, koja je proširena od 1900. do 1902. u trobrodnu građevinu po projektu arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića. Uz sjeveroistočnu stranu crkve podignut je trokatni kameni zvonik sa dvostrukom ložom i sa piramidalnim završetkom. U unutrašnjosti se ističe ciklus zidnih oslika slikara Vjekoslava Paraća iz 1939. s prizorima iz srednjovjekovne povijesti Klisa, jedno je od najznačajnijih ostvarenja monumentalnog figuralnog zidnog slikarstva prve pol. 20. st. u Hrvatskoj.
Povijesna postrojba „Kliški uskoci“, osnovana 2005. godine, prikuplja oružje kojim su se služili uskoci i Turci u protuturskim ratovima u kojima je Klis imao značajnu stratešku funkciju. Prikupila je nekoliko primjeraka vrijednog starog oružja za koje se brine i koje je postalo dio svečane nošnje i naoružanja. Prikupljena zbirka oružja te cjelokupno djelovanje povijesne postrojbe „Kliški uskoci“ na izniman način čuva sjećanje na povijest Klisa, a osobito na uskoke te njihovog kapetan Petra Kružića koji je junački odolijevao turskim napadima u prvoj polovici 16. stoljeća.
- Povijesna postrojba Kliški uskoci
- KGD "Mosor" Klis-Kosa, osnovano 1936. godine.
- Klape na Klisu, klapski susret
- Nogometni klub "Uskok"
- Boksački klub
- Šahovski klub
Memorijalni nogometni turnir Zdravka Uvodića održava se od 1993.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ http://hrturizam.hr/%e2%80%a8moderna-interpretacija-povijesti-otvoren-interpretacijski-centar-u-klisu/
- ↑ Srećko Listeš: Povijest Klisa Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. studenoga 2013. (Wayback Machine)
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ a b c ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo
| |||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |