Kozjak
Kozjak | |
---|---|
Planina | |
Položaj | |
Koordinate | 43°34′37″N 16°23′27″E / 43.57686676°N 16.39095934°E |
Država | |
Najbliži gradovi | Split, Kaštela, Trogir |
Dio gorja | Dinaridi |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Veli vrj 779 m |
Ostali vrhovi |
|
Planinarstvo | |
Planinarski domovi |
|
Kozjak je planina na sjevernoj strani grada Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog, ali znatno višega Velikog Kozjaka iznad Kijeva od 1207 m.
Planina Kozjak proteže se 16 km od kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora i dalje u zapadnom smjeru sve do prijevoja Malačke,[1] a dalje k zapadu nastavlja gorski niz brdo Opor.[2]
Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine, za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos, što znači koza.[3]
Najupečatljiviji dio Kozjaka njegova je južna stijena od 16 km, Greda od Kozjaka, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, iako razmjerno male visine, 50 – 250 m.[4][5][2]
Najviši vrh primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 mnm)[6] na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi[7] za vrh se navode i imena Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo na 466 mnm.[6] Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.[8]
S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, a na sjevernim obroncima prevladava submediteranska flora. Cijeli Kozjak isprepleten je dobro označenim planinarskim stazama,[9] a ima i četiri planinarska doma.[10][11]
Kozjakova Greda najveća je stijena u Hrvatskoj. Izdužena je i masivna. Proteže se od amfiteatra Nugala pa na istok do Bilih pećina. Nema neke izrazite izbočine koja bi predstavljala pravi vrh. Stijena preko grebena prelazi u kozjačku visoravan. Planinarima je omiljena te su ovdje jedni od najljepših i najtežih penjačkih smjerova na Kozjaku. Polovicom stijene skoro vodoravno proteže se prostrana gredina do koje se može pristupiti iz amfiteatra Nugla ili s markirane staze koja vodi na Bile pećine. Iznad gredine stijena je ispostavljena[što?] i djelimice glatka. Ispod Grede tupinolomi su Sv. Juraj i Sv. Kajo.[12]
-
Pogled s Kozjaka
-
Crkvica sv. Ivana na vrhu Sveti Ivan Biranj[8]
-
Cesta na Kozjaku
-
Greda. Ispod tupinolom Sv. Juraj. Uz obalu: Kaštel Sućurac, pogoni Dalmacijacementa i Sv. Kajo.
- ↑ HPD "Ante Bedalov" Kozjak
- ↑ a b M.B.: Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
- ↑ O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
- ↑ HPD Malačka :: O Kozjaku. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2013. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ a b Alan Čaplar: "Planinarski vodič po Hrvatskoj", Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-14-0856-1, str. 533 - 536
- ↑ Željko Poljak: "Planine Hrvatske", Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1974., str. 491
- ↑ a b Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
- ↑ Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
- ↑ Sućurački portal :: Planina Kozjak. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Kozjak - Portal grada Kaštela. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014.
- ↑ (): Greda (Crvena barijera) Plave gore. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kozjak |