Trilj
| Trilj | |
|---|---|
.gif) grb | |
.jpg) Most u Trilju | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Gradonačelnik | Ivan Bugarin (HDZ)[1] |
| Naselja | 26 gradskih naselja |
| Površina | 268 km2 [2] |
| Površina središta | 2,2 km2 |
| Koordinate | 43°37′N 16°43′E / 43.62°N 16.72°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 8182 [3] |
| – gustoća | 31 st./km2 |
| Urbano | 1906 |
| – gustoća | 866 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21240 Trilj [4] |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
| Stranica | trilj |
  Trilj Trilj na zemljovidu Hrvatske | |
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Položaj na komunikacijskom smjeru između priobalja i unutrašnjosti Dalmacije, na mjestu najpovoljnijeg prijelaza preko rijeke Cetine neposredno prije njenog kanjonskog korita, odredio je ulogu Trilja u prošlosti, određuje je danas, a zacijelo će tako biti i u budućnosti. Na području grada Trilja sačuvani su brojni arheološki nalazi koji svjedoče o kontinuitetu življenja još od najstarijih prapovijesnih vremena.Prvi etnički poznati stanovnici ovog kraja bili su ilirski Delmati. Živjeli su u gradinskim naseljima čiji položaji prate komunikacijski smjer koji je povezivao njihovo središte Delminium s jadranskom obalom. Stotinu i pedeset godina žestokih borbi s Rimljanima (156. pr. Kr. – 9.) završilo je konačnim porazom Delmata nekoliko godina poslije Kristova rođenja.
Nakon toga, Rimljani su na Gardunu iznad današnjeg Trilja podigli reprezentativni vojni logor Tilurium za svoju VII. legiju koja će zbog vjernosti caru dobiti naziv Claudia pia fidelis. Legionari su s toga strateškog položaja lako kontrolirali prijelaz preko rijeke Cetine (ant. Hippus), a uz most koji pripada Tiluriumu razvilo se naselje čije ime o toj pripadnosti zorno svjedoči: Pons Tiluri (Ponteluri, Pons Ciluri) – čiji će hrvatski oblik postati Trilj. Rimljani donose svoje gospodarske i kulturne stečevine. Gradi se sustav kolnih cesta od Salone prema unutrašnjosti Provincije Dalmacije.
Gradu Trilju pripada 26 naselja (stanje 2006.), to su: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.
Trilj je smješten u unutrašnjosti Dalmacije, na rijeci Cetini, u zaleđu grada Splita, od kojeg je udaljen 25 kilometara zračne linije. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Trilj ima submediteransku klimu. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u unutrašnjosti Dalmacije. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama i povijesnim spomenicima. Veličina grada i broj stanovnika mijenja se kroz povijest.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Trilj ima 9.109 stanovnika.[5] Većina stanovništva su Hrvati s 99,20%,[6] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,59% čine pripadnici katoličke vjere.[7]
Danas je grad spojen sa selom Vedrinama, te zajedno čine jedinstvenu urbanu cjelinu s preko 5.000 stanovnika. U samom gradu živi oko 3.000 stanovnika.
| broj stanovnika | 7116 | 8078 | 8555 | 10060 | 11475 | 11903 | 12337 | 12972 | 12586 | 13338 | 13507 | 13529 | 13394 | 13894 | 10799 | 9109 | 8182 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 49 | 261 | 134 | 147 | 216 | 233 | 379 | 403 | 579 | 1079 | 1561 | 2118 | 2381 | 2076 | 1906 | ||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gradonačelnik Trilja je Ivan Bugarin (HDZ).
U rimsko doba, ovdje je bio vrlo važan most preko Cetine, na prometnici Salona (današnji Solin, Hrvatska) - Argentaria (današnja Srebrenica, Bosna i Hercegovina). Upravo se tu, na mjestu današnjega grada Trilja (u starorimskim putopisima i cestovnim postajama se spominje kao "Pons Tiluri) račvala u dva pravca - jedan je pravac išao preko Delminija, na sjeveroistok prema Argentariji, a drugi preko Narone, današnjega Vida kraj Metkovića, prema Scodri (današnji Skadar, Shkodra, u Albaniji) i Dirahiju, na jugoistoku.
U prijeratnom razdoblju popriličan broj stanovnika radio je u tvornici Cetinka koja se bavila proizvodnjom plastičnih proizvoda, a tijekom rata je proizvodila ručne bombe.[8] Završetkom rata tvornica propada, dio radnika dobiva otpremnine a dio ne. Danas je stanovništvo angažirano u uslužnim djelatnostima turističkog tipa, poljoprivredi i djelomično proizvodnji gotovih građevinskih proizvoda. U samom centru grada Trilja nalaze se ugostiteljski objekti te hotel Sv. Mihovila.
- Grše, glazbenik
- Ante Jozić, hrvatski nadbiskup
Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni u koritu rijeke Cetine, ali i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici (prapovijesna gradinska naselja na Gardunu, Čaporicama, Vedrinama) govore o njegovom značaju u prapovijesno vrijeme. Najpoznatiji od njih je Tilirium, rimski legionatski logor, po kojem je Trilj i dobio ime.
Utvrda Nutjak nalazi se na početku sutjeske rijeke Cetine nizvodno od Trilja.
- Osnovna škola Trilj
Na području grada Trilja djeluje više kulturnih ustanova i udruženja:
- limena glazba "Trilj",
- klapa "Trilj",
- dramska udruga "Tilirium",
- likovna udruga "Trilj" i
- Muzej triljskog kraja
Turistička zajednica grada Trilja je 5. srpnja 2019. otvorio Turistički informativni centar (TIC).[9] Turistički informativni centar će raditi do 1. rujna 2019. svakim danom (osim ponedjeljkom) od 10 do 18 sati.[9]
Od 2017. se svakog srpnja održava Thrill Blues Festival.
Na području Trilja djeluje više športskih klubova koji obogaćuju život u gradu tokom cijele godine:
- rukometni klub "Trilj - Pršut Voštane" simbol grada,
- Kuglački klub "Bojovnik Trilj", ranije "Cetinka" i "Trilj"
- košarkaški klub "Cetina"
- boćarski klub Trilj
- nogometni klub "Trilj"
- malonogometni klub Trilj
- planinarsko društvo "Jelinak" Trilj
- plesni klub "Triljske mažoretkinje"
- ↑ Ivan Bugarin (HDZ) je novi gradonačelnik Trilja, pobijedio je bivšeg HDZ-ovca Ivana Šipića za svega 109 glasova!. Slobodna Dalmacija. 30. svibnja 2021. Pristupljeno 29. lipnja 2021.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
- ↑ Ines Brajević: Za vrijeme Domovinskog rata u škveru je proizvedeno oružje vrijedno milijune maraka dalmacijanews.hr (objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 9. veljače 2021.)
- ↑ a b Otvoren Turistički informativni centar u Trilju. Dalmacija Danas. 4. srpnja 2019. Pristupljeno 4. srpnja 2019.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trilj |
| |||||||