Prijeđi na sadržaj

Kliofest

Izvor: Wikipedija
Kliofest
Osnovni podatci
Mjesto Zagreb
Država Hrvatska
Vrsta povijesna znanost
Osnutak 2014.
Održavanje godišnje
Stranica www.kliofest.org

Festival povijesti - Kliofest godišnja je manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Nazvan je prema antičkoj grčkoj muzi Klio, zaštitnici povijesti.

O festivalu

[uredi | uredi kôd]

Glavni organizatori festivala su Kliofest - udruga za promicanje kulture povijesti, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv. Cilj festivala su popularizacija nakladničke djelatnosti na polju historiografije i srodnih znanosti i poticanje rasprave među povjesničarima o važnim pitanjima struke te općenito o mjestu i položaju povijesti i povjesničara u suvremenom hrvatskom društvu.

Za vrijema Kliofesta održavaju se okrugli stolovi, tribine, predstavljanja knjiga, predavanja, radionice koje priređuju povjesničari, arhivisti, muzealci i nakladnici, izložbe, filmski programi, te prodajni sajam povijesnih knjiga. Tijekom festivala obilježava se i Dan povijesti i dodjeljuju nagrade za doprinos historiografiji.

Sudionici festivala mnogi su hrvatski povjesničari, kao i gosti iz inozemstva. Glavnina programa Kliofesta održava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a programi vezani za obilježavanja Dana povijesti odvijaju se i u drugim hrvatskim gradovima.

  • Prvi Festival povijesti Kliofest: Zakoračite u svijet povijesti! (3. – 7. lipnja 2014.)[1]
  • Drugi Festival povijesti Kliofest: Dođite i kušajte povijest! (12. – 16.svibnja 2015.)[2]
  • Treći Festival povijesti Kliofest: S nama kroz povijest! (11. – 14. svibnja 2016.)[3]
  • Četvrti Festival povijesti Kliofest: Posjetite povijest! (9. – 13. svibnja 2017.)[4]
  • Peti Festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (8. – 11. svibnja 2018.)[5]
  • Šesti Festival povijesti Kliofest: Pišem povijest! (14. – 17. svibnja 2019.)[6]
  • Sedmi festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (12. – 15. svibnja 2020.)[7]
  • Osmi festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (11. – 14. svibnja 2021.)[8]

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Od 2015. godine, za trajanja Kliofesta, na Dan povijesti, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu dodjeljuju četiri strukovne nagrade za doprinos hrvatskoj historiografiji:

Nagrada Ivan Lučić

[uredi | uredi kôd]

Nagrada za životno djelo. Dodjeljuje se za poseban doprinos pružen razvoju povijesne znanosti tijekom dugogodišnjeg znanstvenog i nastavnog rada. Dosadašnji dobitnici su:

Nagrada Mirjana Gross

[uredi | uredi kôd]

Nagrada za najbolju knjigu iz povijesti objavljenu u prethodnoj godini. Dosadašnji dobitnici su:

Tomislav Popić, za knjigu Krojenje pravde : Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku
  • 2016.: Lovro Kunčević, za knjigu Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada
  • 2017.: Davor Marijan, za knjigu Domovinski rat
  • 2018.: Robert Skenderović, za knjigu Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije
  • 2019.: Ivana Horbec, za knjigu Prema modernoj državi : Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća

Nagrada Vjekoslav Klaić

[uredi | uredi kôd]

Nagrada za popularizaciju povijesti. Dodjeljuje se za doprinos popularizaciji povijesne znanosti preko knjiga, u medijima, novinama, televiziji, radiju i/ili internetskim portalima, za važne prezentacije povijesnih tema u muzejima i slično. Dosadašnji dobitnici su:

Dario Špelić, za radijsku emisiju Povijest četvrtkom i televizijsku emisiju Treća povijest
  • 2016.: Dragutin Feletar, za pokretanje časopisa za popularizaciju geografije i povijesti Hrvatski zemljopis (1994.), te uređivanje i objavljivanje velikog broja znanstvenih i stručnih knjiga povijesnog karaktera
Ivan Žagar, za organizaciju predstavljanja povijesnih knjiga, okruglih stolova i tribina, te digitalizaciju historiografske periodike i literature
Vlatka Dugački i Krešimir Regan za knjigu Hrvatski povijesni atlas

Nagrada Ferdo Šišić

[uredi | uredi kôd]

Nagrada za najbolji diplomski rad obranjen u prethodnoj godini. Dosadašnji dobitnici su:

  • 2015.: Tomislav Habdija, za diplomski rad Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini[9]
  • 2016.: Nikola Cik, za diplomski rad Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovici 18. stoljeća[10]
  • 2017.: Lidija Kelemen, za diplomski rad Iz privrednog života hrvatskih i ugarskih trgovišta na primjeru Krapine i Kotoribe prema zapisnicima trgovišta od 1724. do 1804. godine[11]
  • 2018.: Filip Hren, za diplomski rad Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu[12]
Veronika Novoselac, za diplomski rad Značaj humorističkosatiričkog lista "Bič" u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća[13]
  • 2019.: Lucija Bakšić, za diplomski rad Intelektualna revolucija u riječima i djelima Augusta Cesarca[14]
Marko Vodopija, za diplomski rad Skica gradskog društva: zadarski obrtnici u polovici 14. stoljeća[15]

Nagrada Jaroslav Šidak

[uredi | uredi kôd]

Nagrada inozemnom povjesničaru. Dodjeljuje se za autorsku knjigu ili značajan doprinos istraživanjima i predavanjima o hrvatskoj povijesti u inozemstvu. Dosadašnji dobitnici su:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Programska knjižica Kliofesta 2014 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  2. Programska knjižica Kliofesta 2015 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. srpnja 2018. Pristupljeno 29. srpnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Programska knjižica Kliofesta 2016 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Programska knjižica Kliofesta 2017 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  5. Programska knjižica Kliofesta 2018 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  6. Programska knjižica Kliofesta 2019 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  7. Program Kliofesta 2020.
  8. Program Kliofesta 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  10. Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr; neznatno dopunjen, rad je kasnije objavljen kao knjiga: Nikola Cik, Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća, Meridijani : Ogranak Matice hrvatske u Đurđevcu : Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Samobor : Đurđevac : Zagreb, 2016. (351 str.), ISBN 9789532392036 (Hrvoje Petrić, Nikola Cik, Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća, Meridijani, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Ogranak Matice hrvatske u Đurđevcu, Samobor–Zagreb–Đurđevac 2016, 352 str.Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2021. (Wayback Machine), Ekonomska i ekohistorija 1/2016. (HAW))
  11. Naknadno objavljeno i kao knjiga: Lidija Kelemen, Trgovišta Krapina i Kotoriba u 18. stoljeću : 1724. - 1804., Meridijani, Samobor, 2017. (279 str.), ISBN 9789532392074
  12. Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  13. Sažetak rada je dostupan na: dabar.srce.hr
  14. Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  15. Sažetak rada je dostupan na: dabar.srce.hr

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta