Prijeđi na sadržaj

Mirjana Matijević-Sokol

Izvor: Wikipedija

Mirjana Matijević - Sokol (Split, 1. lipnja 1952.) je hrvatska povjesničarka, sveučilišna profesorica čije područje djelovanja uključuje posebno zanimanje za život i djelatnost Tome Arhiđakona i salonitansku povijest, srednjovjekovni latinitet i pomoćne povijesne znanosti.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mirjana Matijević Sokol rođena je 1952. godine u Splitu. Osnovnu školu završila je u Solinu, a klasičnu gimnaziju u Splitu. Na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala se 1971. godine. Diplomirala je studij arheologije i latinskog jezika i književnosti 1976. godine.[1]

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu zaposlila se 1977. godine na mjestu asistentice za srednjovjekovnu građu. Iste godine upisuje poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Magistrirala je 1985. godine s temom "Toma Arhiđakon o počecima crkvene organizacije u srednjovjekovnom Splitu".

Od 1986. godine u zvanju znanstvene asistentice. U Zavodu za povijesne znanosti HAZU pohađala tečaj pomoćnih povijesnih znanosti 1985/1986. godinu.

Od šk. godine 1989/1990. kao vanjska suradnica predaje srednjovjekovni latinitet na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjecima za povijest i arhivistiku, a od šk. godine 1994/1995. predaje na arhivistici i Pomoćne povijesne znanosti. Od 1993. godine uključena kao predavačica paleografije, diplomatike i srednjovjekovnog latiniteta u rad "Dubrovačke medievističke radionice".

Članica je Hrvatskog društva klasičnih filologa, te Hrvatskog arheološkog društva, kojega je tajnica od 1993. godine. U zvanje više predavačice izabrana 1996. godine, a od 1. veljače 1997. stalno zaposlena na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Doktorsku disertaciju "Toma Arhiđakon i njegovo djelo" obranila 2. ožujka 1999. godine. Izabrana za docenticu u prosincu 1999. Danas je izvanredna profesorica.

Predmet istraživanja doc. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol je život i djelatnost Tome Arhiđakona i njegova "Salonitanska povijest". Bavi se srednjovjekovnom epigrafičkom baštinom i napisala je više radova od čega su dva priloga za projekt HAZU "Hrvatska i Europa". Poseban predmet dosadašnjeg rada je srednjovjekovni latinitet i rad na prevođenju najvažnijih povijesnih vrela.

Bavi se diplomatičkim i kronološkim problemima naših srednjovjekovnih dokumenata. Sudjeluje u radu na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije "Hrvatska 1102-1526" čiji je voditelj akademik Tomislav Raukar. Također suradnica je Leksikografskog zavoda na projektu Hrvatska enciklopedija.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII. – Branimir’s Croatia in the letters by Pope John VIII, (Knjiga Mediterana, knj. 2), Književni krug, Split, 1989. (suautor Mate Zekan) (2. dop. izd., 1990.)
  • Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, (suautor Vladimir Sokol) Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji - Studia Croatica - Hefti, Zagreb - Milano, 1999? (2. dop. izd. Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, 2005.)
  • Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
  • Studia diplomatica: rasprave i prinosi iz hrvatske diplomatike, FF press, Zagreb, 2014.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Mirjana Matijević Sokol, ffzg.unizg.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.