Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Neven Budak rodio se u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Sin je književnika Pere Budaka.[1][2] Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine.[3] Četiri mjeseca radio je kao gimnazijski profesor, a zatim se zapošljava na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1980. gdje radi i danas. Doktorirao je 1991. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Od 2000. do 2004. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta.[4] Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.
Predsjednik 12. Vlade Zoran Milanović imenovao ga je 16. siječnja 2012. godine posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj je poziciji bio zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.[5]
Član je Središnjeg savjeta Socijaldemokratske partije Hrvatske.[6]
Nepotpun popis:
Autorske knjige:
- Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku, Koprivnica: Dr. Feletar, (1994).
- Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada, (1994).
- Karlo Veliki, Karolinzi i Hrvati, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, (2001).
- Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb: Leykam International, (2007).
Uredničke knjige:
- Leksikon hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (s Kristinom Milković), Zagreb: FF Press, (2004).
Udžbenici:
- Hrvatska povijest srednjeg vijeka (s Tomislavom Raukarom), Zagreb: Školska knjiga, (2006).
Prije pada komunizma i demokratskih promjena obavljao je funkciju sekretara Saveza komunista Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[7][8] Pripadao je skupini unutar Zagrebačkog sveučilišta koja je negodovala kada je za rektora sveučilišta bio odabran Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom-bogoslovnom fakultetu, smatravši da se odabirom osobe s KBF-a za rektora sveučilište stavlja pod utjecaj Katoličke crkve i gubi svoju autonomnost.[9][10]
- ↑ Ivan Biondić, Kako se to majstorski podmeće! Neven je na djeda serbokatolika Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. studenoga 2019. (Wayback Machine), hrvatski-fokus.hr, 10. lipnja 2016., (pristupljeno 4. lipnja 2018.)
- ↑ Mirjana Dugandžija, Neven Budak 'Nismo ovdje od stoljeća sedmog. Ali jesmo od osmog...', jutarnji.hr, 10. ožujka 2018., (pristupljeno 4. lipnja 2018.)
- ↑ Neven Budak - Životopis - SDP. SDP. Pristupljeno 24. veljače 2018.
- ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Neven Budak - Aktivnosti Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 2. svibnja 2016.
- ↑ Predstavljen projekt „Nove boje znanja“; Neven Budak: To je ozbiljna strukturna reforma, u provedbi je 97 mjera, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Središnji savjet - SDP. SDP. Pristupljeno 24. veljače 2018.
- ↑ http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/Tko-je-Neven-Budak-za-kojeg-Milanovic-kaze-da-stoji-iza-cjelovite-kurikulne-reforme
- ↑ http://narod.hr/clanak/neven-budak-bivsi-predavac-sorosevom-sveucilistu-posljednji-sekretar-partije-poprilicno-blizak-sdp
- ↑ Slobodna Dalmacija, subota 22. rujna 2001. - teme dana journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Sekularisti bjesne nakon što je francusko javno sveučilište za rektora izabralo - svećenika | Bitno.net. Bitno.net. 23. prosinca 2016. Pristupljeno 23. veljače 2018.