Prijeđi na sadržaj

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izvor: Wikipedija

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe zapošljavanja. Sjedište HZZ-a je u Zagrebu, Savska cesta 64.

Ustrojen je područno putem područnih službi i njihovih ispostava, a djelokrug zavoda izlazi i izvan granica Republike Hrvatske, u međunarodnome posredovanju zapošljavanja. U sjedištu zavoda u Zagrebu postoji posebna organizacijska cjelina nazvana Središnja služba koja je ujedno i drugostupanjsko tijelo u upravnom postupku.

Sadašnji ustroj ustanovljen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Republički zavod za zapošljavanje u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan je 1960. godine,[1] istovremeno sa zavodima za zapošljavanje radnika kao samostalnim ustanovama koje se osnivaju za područje jedne ili više općina. Temeljni je bio Zakon o službi za zapošljavanje radnika (»Službeni list FNRJ«, br. 27/60.)

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Naziv je pomijenjen nekoliko puta.

Popis područnih službi

[uredi | uredi kôd]

Područne službe postoje u svakoj pojedinoj županiji, a za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje jedna područna služba i to u njihovom zajedničkom sjedištu – Zagrebu. U dvije županije postoje po dvije područne službe. Tako u Sisačko-moslavačkoj županiji postoje područne službe u Sisku i Kutini, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji područne službe u Vukovaru i Vinkovcima. Dvije područne službe imaju svoja sjedišta izvan sjedišta županija i to Križevačka i Pulska. Ukupno postoji 22 područne službe i pripadajućih 95 ispostavâ.

Područna služba u Bjelovaru

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Čazmi, Daruvaru, Garešnici i Grubišnome Polju.

Područna služba u Čakovcu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Murskome Središću i Prelogu.

Područna služba u Dubrovniku

[uredi | uredi kôd]

Ispostave na Korčuli-Lastovu, te u Metkoviću i Pločama.

Područna služba u Gospiću

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Korenici, Donjemu Lapcu, Novalji, Otočcu, Senju.

Područna služba u Karlovcu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi, Slunju i Vojniću.

Područna služba u Krapini

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Klanjcu, Donjoj Stubici, Pregradi, Zaboku i Zlatar Bistrici.

Područna služba u Križevcima

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Đurđevcu i Koprivnici.

Područna služba u Kutini

[uredi | uredi kôd]

Ispostava u Novskoj.

Područna služba u Osijeku

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Belome Manastiru, Đakovu, Donjemu Miholjcu, Našicama i Valpovu.

Područna služba u Požegi

[uredi | uredi kôd]

Ispostava u Pakracu.

Područna služba u Puli

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Rovinju i Umagu.

Područna služba u Rijeci

[uredi | uredi kôd]

Ispostave na Cresu-Lošinju i u Crikvenici, Čabru, Delnicama, na Krku, u Opatiji, na Rabu i u Vrbovskome.

Područna služba u Sisku

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskome, Petrinji i Sunji.

Područna služba u Slavonskome Brodu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Novoj Gradiški i Okučanima.

Područna služba u Splitu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave na Hvaru, u Imotskome, Kaštelama, Makarskoj, Omišu, Sinju, Solinu, Supetru (na Braču), Trogiru, Trilju, na Visu i u Vrgorcu.

Područna služba u Šibeniku

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Drnišu, Kninu i Vodicama.

Područna služba u Varaždinu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Cestici, Ivanecu, Ludbregu i Novome Marofu.

Područna služba u Vinkovcima

[uredi | uredi kôd]

Ispostava u Županji.

Područna služba u Virovitici

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Orahovici, Pitomači i Slatini.

Područna služba u Vukovaru

[uredi | uredi kôd]

Ispostava u Iloku.

Područna služba u Zadru

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Obrovcu i na Pagu.

Područna služba u Zagrebu

[uredi | uredi kôd]

Ispostave u Dugome Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskome, Samoboru, Sesvetama, Svetome Ivanu Zelini, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Kritike

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski zavod za zapošljavanje je bio na meti kritika zbog brisanja nezaposlenih iz statistike,[2] ali i izbjegavanja plaćanja novčane naknade svim nezaposlenima. Tako godišnji prosjek za 2009. ukazuje da je naknadu za nezaposlene koristilo 68.967 osoba ili 26,2 % ukupno nezaposlenih. Dakle, preko 74 % nezaposlenih nije dobivalo novčanu naknadu od HZZ-a.[3]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970.
  • Mjesečni statistički bilten Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Mrmak, Andrija. Razvoj službe za zapošljavanje. u: Maravić, Živko; Humek, Paula; Milojević, Miloš; Mrmak, Andrija; Tarbuk, Dragan; Vinski, Dora. (redak.), Deset godina rada Zavoda za zapošljavanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : 1960. – 1970., Republički zavod za zapošljavanje, Zagreb, 1970., str. 19. – 25.
  2. HZZ: Nije nam cilj brisanje nezaposlenih samo zbog statistike. Index. 29. ožujka 2003. Pristupljeno 10. rujna 2010.
  3. HZZ ostaje bez novca za naknade za vojsku nezaposlenih!?. SEEbiz. 25. travnja 2010. Pristupljeno 10. rujna 2010. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Službeno mrežno mjesto Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje – URL: http://www.hzz.hr