Crikvenica

Crikvenica
	; Grb Crikvenice
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Gradonačelnik	Damir Rukavina (HDZ)
Naselja	4 gradska naselja
Površina	28,5 km2
Površina središta	8,1 km2
Koordinate	45°11′N 14°41′E / 45.18°N 14.69°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	9980
– gustoća	350 st./km2
Urbano	6239
– gustoća	770 st./km2
Svetac zaštitnik	Velika Gospa
Dan mjesta	14. kolovoza
Odredišna pošta	51260 Crikvenica
Pozivni broj	+385 (0)51
Autooznaka	RI
Stranica	crikvenica.hr
	Crikvenica Crikvenica na zemljovidu Hrvatske

Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu. Administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.^[4]

Gradska naselja

Grad se sastoji od 4 naselja, to su: Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce.

Zemljopis

Naselje je nastalo na ušću Dubračine u more, na mjestu rimske postaje Ad turres, u prošlosti je imala funkciju luke za manja vinodolska naselja u unutrašnjosti, frankapanska središta Bribir, Grižane, Drivenik, Tribalj i ostala.

Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiteljima iz Srednje Europe. Smještena je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u dijelu Kvarnerskog zaljeva, svega 35 kilometara od grada Rijeke, središta Županije primorsko-goranske. To veliko prometno čvorište i najveća hrvatska luka ujedno je i najbliži izlaz na more cijele Središnje Hrvatske i velikog dijela Srednje Europe.

Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.

Graniči s Gradom Kraljevicom, vinodolskom Općinom i Gradom Novim Vinodolskim.

Klima

Crikvenica ima sredozemnu klimu, karakteriziranu toplim, suhim ljetima i blagim, vlažnim zimama. Prosječne ljetne temperature kreću se između 25 °C i 30 °C, dok zimske temperature obično variraju od 5 °C do 10 °C. Zahvaljujući blizini Jadranskog mora, klima je vrlo ugodna s puno sunčanih dana tijekom godine. Padaline su najčešće u jesen i zimu. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je 17. srpnja 1928. i iznosi 39 °C, dok je najmanja izmjerena 11. veljače 1929. i iznosi je –14 °C.^[6]

Stanovništvo

Po popisu iz 2011. godine, Grad Crikvenica je imao 11.122 stanovnika.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Crikvenica, sljedećeg etničkog sastava:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	19.154	16.288 (85,03 %)	913 (4,76 %)	539 (2,81 %)	1414 (7,38 %)
1981.	17.837	14.862 (83,32 %)	609 (3,41 %)	1781 (9,98 %)	585 (3,27 %)
1971.	16.873	15.836 (93,85 %)	553 (3,27 %)	115 (0,68 %)	369 (2,18 %)

Crikvenica (naseljeno mjesto)

2011. – 6860
2001. – 7121
1991. – 5763 (Hrvati – 4794, Srbi – 285, Jugoslaveni – 166, ostali – 518)
1981. – 5360 (Hrvati – 4361, Jugoslaveni – 511, Srbi – 191, ostali – 297)
1971. – 4593 (Hrvati – 4216, Srbi – 168, Jugoslaveni – 29, ostali – 180)

Izvor

CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857. – 2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Grad Crikvenica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4566	5145	5575	5910	6935	7375	7817	7392	5997	6170	6346	8207	9501	10584	11348	11122	9980
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Crikvenica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Crikvenica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2007	2238	2364	2635	3248	3553	3997	3836	3380	3469	3684	5352	6348	6907	7121	6860	6239
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Dvorska. U 2001. povećano za područja naselja Benići, Dolac Crikvenički, Draga Crikvenička, Kotor, Ladvić, Sopaljska, Šupera i Zoričići koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).

Bilo je to veliko naselje sa župnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.

Povijest Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, tijekom stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.

Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. prije Krista Liburni, s ovih su uzvisina nadzirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2000 godina.

U doba kasne Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u Sjevernoj Italiji, preko Senije prema rimskoj provinciji Dalmaciji i u unutrašnjost.

Kasnoantički geograf Peutinger (4. st. poslije Krista) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres, po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

U 8. stoljeću ove predjele naseljavaju Hrvati i u Vinodolu organiziraju svoju Župu koja se sastojala od slobodnih općina. U novu domovinu donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče izuzetni primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče – Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u hrvatski Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.

U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su Župi Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali Krčki knezovi poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova kneževska obitelj dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.

U okrilju knezova Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument u Hrvata i jedan od najstarijih u Europi, stvoren u vrijeme kada veći dio Europe još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i hrvatskim pismom – glagoljicom.

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo 863. godine, a već od 11. stoljeća je u uporabi u Vinodolu. Ovim su pismom pisali svi društveni slojevi, obrazovani pučani, svećenstvo i plemstvo. Svi važniji povijesni dokumenti bili su pisani glagoljicom. Papa je 1248. službeno potvrdio uporabu glagoljice u liturgijskom obredu. Njegovanju glagoljice najviše su pridonijeli svećenici koji su se tijekom srednjeg vijeka bavili prepisivanjem knjiga i važnijih dokumenata. Glagoljica se na ovim prostorima koristila sve do 17. – 18. stoljeća, kada ju potiskuje latiničko pismo.

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankapan. On je 14. kolovoza 1412. potpisao darovnicu kojom omogućuje gradnju samostana za redovnike Sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu – od čega je izveden naziv Crikvenica, a taj se dan uzima kao rođendan Crikvenice. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog života. Crkva Uznesenja Marijina, uz koju je 1412. knez Nikola Frankopan sagradio pavlinski samostan, nastala je između 1381. i 1393. godine. U novije vrijeme u ovom je povijesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.^[7]

U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji sitnoslikar svih vremena. Rođen je 1498. godine u Vinodolu, nedaleko Crikvenice. Legenda kaže da je u dječačkoj dobi slikao prizore svojeg rodnog kraja na – noktu! Najveći dio života proveo je u Italiji. Slikarstvu je učio velikog El Greca, a suvremenici su ga nazivali "mali Michelangello" i svrstavali u sam vrh slikarstva, uz bok Michelangellu, Rafaelu, Leonardu i Giorgioneu.

U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su Crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, SAD, te u Seattleu, država Washington.

Gospodarstvo

Turizam se u Crikveničkom primorju razvija od 1890-ih, a 1894. izgrađen je hotel Therapia. Godine 1906. proglašena je klimatskim lječilištem, a turistički se jače razvija nakon Prvog svjetskog rata.

Poznate osobe

Branko Blažina – Kraljevica, 29. srpnja Crikvenica 1916. – 30. srpnja 1998. hrvatski snimatelj.
Ljerka Car-Matutinović – hrvatska pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica .
Zvonko Car 4. veljače 1913. – 13. studenog 1982. – hrvatski akademski kipar, slikar, profesor
Petar Dragić – hrvatski izumitelj i ribar
Ivan Kostrenčić – prvi hrvatski knjižničar
Dragutin Kukalj – hrvatski rimokatolički svećenik i teološki pisac
Ljerko Spiller – hrvatski i argentinski violinist i glazbeni pedagog
Karlo Stipanić – hrvatski vaterpolo reprezentativac i trener
Nikola Šnjarić Mika – hrvatski političar, ugostitelj, vozač moto-utrka – utrka prvenstva svijeta

Spomenici i znamenitosti

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Svetog Antona
Sunčani sat (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1977.)
Memorijalni atelje Zvonka Cara
Muzej grada Crikvenice
U blizini Crikvenice nalazi se slatkovodno Kavranovo jezero

Obrazovanje

O.Š. Vladimir Nazor
O.Š. Zvonko Car
S.Š. Dr. Antun Barac

Kultura

Fešta od črešanj

Šport

karate: Karate klub Crikvenica
košarka: KK Crikvenica – A-2 liga
nogomet: NK Crikvenica – Treća hrvatska nogometna liga
plivanje: CPK
rukomet: RK Crikvenica – Prva hrvatska rukometna liga
vaterpolo: VK Crikvenica (usporedi vaterpolski klub CPK)

Najstariji plivački maraton na Jadranu, a time i u Hrvatskoj Plivački maraton Šilo – Crikvenica, dužine 3500 m. (boduje se u okviru CRO-CUP-a). Maraton starta na Rivi u Šilu, a cilj je na Gradskom plivalištu u Crikvenici.
Od 2011. održava se Adria Advent Maraton, jedini profesionalni međunarodni trkački maraton i polumaraton u Europi koji se trči neposredno uz morsku obalu.^[8]
Dugi niz godina održava se jedriličarska Crikvenička regata.
međunarodni dječji nogometni turnir Crikvenica cup (od 2014.)