Prijeđi na sadržaj

Grad glazbe (UNESCO)

Izvor: Wikipedija

UNESCO-ov program grad glazbe dio je šire mreže kreativnih gradova.

Mreža kreativnih gradova pokrenuta je 2004. godine i ima gradove članove u sedam kreativnih područja. Ta područja su: glazba, obrti i tradicionalna umjetnost, dizajn, film, gastronomija, književnost i medijska umjetnost.[1]

Kriteriji za gradove glazbe

[uredi | uredi kôd]

Da bi bili odobreni kao gradovi glazbe, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO.[2]Proglašeni UNESCO-ovi gradovi glazbe imaju slične karakteristike:

  • Priznata središta glazbenog stvaralaštva i djelovanja
  • Iskustvo u vođenju glazbenih festivala i događanja na nacionalnoj ili međunarodnoj razini
  • Promicanje glazbene industrije u svim njezinim oblicima
  • Glazbene škole, konzervatoriji, akademije i visokoškolske ustanove specijalizirane za glazbu
  • Neformalne strukture za glazbeno obrazovanje, uključujući amaterske zborove i orkestre
  • Domaće ili međunarodne platforme posvećene određenim žanrovima glazbe i/ili glazbi iz drugih zemalja
  • Kulturni prostori prikladni za vježbanje i slušanje glazbe, npr. dvorane na otvorenom.

O gradovima

[uredi | uredi kôd]

U ožujku 2006. Sevilla je proglašena prvim gradom glazbe. Bologna je proglašena otprilike dva mjeseca kasnije.[3]

Sevilla ima "legendarnu flamenko scenu", a UNESCO flamenko navodi kao " nematerijalnu kulturnu baštinu ".[4]

Hamamatsu je grad osnivač kompanija za glazbene instrumente Yamaha, Kawai i Roland. Također ima Muzej glazbenih instrumenata.[5]

Liverpool — "grad koji je stvorio The Beatles " — zaslužio je svoju oznaku zbog "mjesta glazbe u srcu gradskog života". UNESCO je također primijetio "jasno definiranu" strategiju za glazbu, obrazovanje i vještine za mlade ljude.[6]

Idanha-a-Nova "živi ritmom glazbe", Gent je "grad pun kulture", a Auckland je "kucajuće srce novozelandske glazbene industrije".[7][8][9]

Adelaide je "sofisticiran, kulturan i uredno ležeran", Daegu je "ugodno i napredno mjesto", a Leiria je "ugodna mješavina srednjovjekovnog i modernog".[10][11][12]

Gradovi glazbe

[uredi | uredi kôd]
The Cavern Club, Liverpool, Engleska

Od 2021. UNESCO je proglasio pedeset gradova glazbe.

Devetnaest gradova sudionika su europski, deset azijski i bliskoistočni. Južna Amerika i Sjeverna Amerika imaju po šest, Afrika ima četiri, a dva su određena u Oceaniji.

Sedam zemalja ima dva grada člana. Kolumbija, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo jedine su zemlje koje imaju tri određena grada.

Gradovi glazbe su:

Grad Zemlja Godina upisa
Adelaide Australija 2015.[13]
Almaty Kazahstan 2017.[14]
Amarante Portugal 2017.[15]
Ambon Indonezija 2019.[16]
Auckland Novi Zeland 2017.[17]
Belfast Ujedinjeno Kraljevstvo 2021
Bogotá Kolumbija 2012.[18]
Bologna Italija 2006.[19]
Brazzaville Republika Kongo 2013.[20]
Brno Češka 2017.[21]
Chennai Indija 2017.[22]
Daegu Južna Koreja 2017.[23]
Essaouira Maroko 2019.[24]
Frutillar Čile 2017.[25]
Ghent Belgija 2009.[26]
Glasgow Ujedinjeno Kraljevstvo 2008.[27]
Hamamatsu Japan 2014.[28]
Hanover Njemačka 2014.[29]
Havana Kuba 2019.[30]
Idanha-a-Nova Portugal 2015.[31]
Kansas City SAD 2017.[32]
Katowice Poljska 2015.[33]
Kazan Rusija 2019.[34]
Kingston Jamajka 2015.[35]
Kinshasa DR Kongo 2015.[36]
Kırşehir Turska 2019.[37]
Leiria Portugal 2019.[38]
Llíria Španjolska 2019.[39]
London Ujedinjeno Kraljevstvo 2021.[40]
Liverpool Ujedinjeno Kraljevstvo 2015.[41]
Mannheim Njemačka 2014.[42]
Medellín Kolumbija 2015.[43]
Metz Francuska 2019.[44]
Morelia Meksiko 2017.[45]
Norrköping Švedska 2017.[46]
Pesaro Italija 2017.[47]
Port of Spain Trinidad i Tobago 2019.[48]
Praia Zelenortska Republika 2017.[49]
Ramallah Palestina 2019.[50]
Salvador Brazil 2015.[51]
Sanandaj Iran 2019.[52]
Santo Domingo Dominikanska Republika 2019.[53]
Seville Španjolska 2006.[54]
Tallinn Estonija 2021.[55]
Tongyeong Južna Koreja 2015.[56]
Valledupar Kolumbija 2019.[57]
Valparaíso Čile 2019.[58]
Varanasi Indija 2015.[59]
Veszprém Mađarska 2019.[60]
Vranje Srbija 2019.[61]

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Cities Join the UNESCO Creative Cities Network
  2. The Creative Cities Network (PDF). Pristupljeno 31. srpnja 2018.
  3. UNESCO's Cities of Music. 22. rujna 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  4. Seville's Legendary Flamenco Scene
  5. Hamamatsu
  6. Liverpool receives 'City of Music' honour from UNESCO. BBC News. 12. prosinca 2015.
  7. Idanha-a-Nova
  8. Ghent
  9. Auckland
  10. Adelaide
  11. Daegu
  12. Leiria
  13. Adelaide
  14. Almaty
  15. Amarante
  16. Ambon
  17. Auckland
  18. Bogotá
  19. Bologna
  20. Brazzaville
  21. Brno
  22. Chennai
  23. Daegu
  24. Essaouira
  25. Frutillar
  26. Ghent
  27. Glasgow
  28. Hamamatsu
  29. Hanover
  30. Havana
  31. Idanha-a-Nova
  32. Kansas City
  33. Katowice
  34. Kazan
  35. Kingston
  36. Kinshasa
  37. Kırşehir
  38. Leiria
  39. Llíria
  40. London, Ont. Is Canada's first UNESCO City of Music. 8. studenoga 2021.
  41. Liverpool
  42. Mannheim
  43. Medellín
  44. Metz
  45. Morelia
  46. Norrköping
  47. Pesaro
  48. Port of Spain
  49. Praia
  50. Ramallah
  51. Salvador
  52. Sanandaj
  53. Santo Domingo
  54. Seville
  55. Tallinn
  56. Tongyeong
  57. Valledupar
  58. Valparaíso
  59. Varanasi
  60. Veszprém
  61. Vranje