Prijeđi na sadržaj

Grad književnosti

Izvor: Wikipedija

UNESCO-ov program Grada književnosti program je pokrenut 2004. godine kao dio mreže Kreativnih gradova UNESCO-a.

Kriteriji

[uredi | uredi kôd]

Kako bi dobili status Grada književnosti, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO:[1]

  • kvaliteta, mnoštvo i raznovrsnost izdavaštva u gradu
  • kvaliteta i mnoštvo obrazovnih programa s fokusom na domaću ili stranu književnost na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
  • književnost, drama i/ili poezija igraju važnu ulogu u gradu
  • održavanje književnih događanja i festivala koji promoviraju domaću i stranu književnost
  • postojanje knjižnica, knjižara i javnih ili privatnih kulturnih centara koji čuvaju, promiču i šire domaću i stranu književnost
  • uključivanje izdavačkog sektora u prevođenje književnih djela s različitih nacionalnih jezika i stranih književnosti
  • aktivno uključivanje tradicionalnih i novih medija u promicanje književnosti i jačanje tržišta književnih proizvoda

Gradovi predlažu ponude UNESCO-u za proglašenje Grada književnosti. Odredbe svake četiri godine popraćuje i revidira UNESCO.

O gradovima

[uredi | uredi kôd]

Godine 2004. Edinburgh je postao prvi Grad književnosti. Domaćin je godišnjeg Međunarodnog festivala knjige i ima svog pjesnika laureata[2][3]makara – položaj na kojemu se izmjenjuju prominentni pjesnici.

Ljubljana vodi svoju Knjižnicu pod krošnjama na raznim lokacijama diljem grada, uključujući Gradski park Tivoli i Park Zvezda. Ove stranice nude izbor žanrova knjiga te nekoliko domaćih i stranih novina i časopisa.[4][5]

Manchester je dom Centralne knjižnice i »povijesnih dragulja«, knjižnica The Portico, John Rylands i Chetham's.[6]

U Melbourneu se nalazi najstarija javna knjižnica Australije, Victoria State Library, kao i Wheeler Centre i Festival pisaca.[7][8][9]

Praški »veliki intelektualni i kreativni resursi« uključuju područja dizajna knjiga, ilustracija, tipografije i grafičkog dizajna. Ondje se također nalazi Nacionalna knjižnica Češke Republike te više od 200 knjižnica. Grad ima jednu od najviših koncentracija knjižara u Europi te Festival pisaca.[10][11]

Knjižnice u drugim književnim gradovima uključuju: Nacionalnu knjižnicu Braidense u Milanu, Sveučilišnu knjižnicu Heidelberg i Nacionalnu knjižnicu Irske u Dublinu.[12][13][14]

Dunedin je »Edinburgh juga« i dom najstarijeg sveučilišta na Novom Zelandu.[15]

Popis Gradova književnosti

[uredi | uredi kôd]

Jedanaest država ima više Gradova književnosti, od njih deset ima po dva grada, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima pet.

Grad Zemlja Godina upisa
Angoulême Francuska 2019[16]
Bagdad Irak 2015[17]
Barcelona Španjolska 2015[18]
Beirut Libanon 2019[19]
Bucheon Južna Koreja 2017[20]
Dublin Irska 2010[21]
Dunedin Novi Zeland 2014[22]
Durban JAR 2017[23]
Edinburgh Ujedinjeno Kraljevstvo 2004[24]
Exeter Ujedinjeno Kraljevstvo 2019[25][26]
Göteborg Švedska 2021[27]
Granada Španjolska 2014[28]
Heidelberg Njemačka 2014[29]
Iowa City SAD 2008[30]
Jakarta Indonezija 2021[31]
Krakov Poljska 2013[32]
Kuhmo Finska 2019[33]
Lahore Pakistan 2019[34]
Leeuwarden Nizozemska 2019[35]
Lillehammer Norveška 2017[36]
Ljubljana Slovenija 2015[37]
Lavov Ukrajina 2015[38]
Manchester Ujedinjeno Kraljevstvo 2017[39]
Melbourne Australija 2008[40]
Milano Italija 2017[41]
Montevideo Urugvaj 2015[42]
Nanjing NR Kina 2019[43]
Norwich Ujedinjeno Kraljevstvo 2012[44]
Nottingham Ujedinjeno Kraljevstvo 2015[45]
Óbidos Portugal 2015[46]
Odesa Ukrajina 2019[47]
Prag Češka 2014[48]
Québec Kanada 2017[49]
Reykjavik Island 2011[50]
Seattle SAD 2017[51]
Slemani Irak 2019[52]
Tartu Estonija 2015[53]
Uljanovsk Rusija 2015[54]
Utrecht Nizozemska 2017[55]
Vilnius Litva 2021[56]
Wonju Južna Koreja 2019[57]
Wrocław Poljska 2019[58]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Do you have what it takes to be a City of Literature?
  2. Edinburgh Crowned the Capital of Literature. TheGuardian.com
  3. Edinburgh
  4. Ljubljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  5. Library Under the Treetops. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  6. Manchester Named as a UNESCO City of Literature
  7. Melbourne. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  8. Penguin Random House
  9. Lonely Planet
  10. Prague
  11. Prague. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  12. Ten Stunning Italian Libraries
  13. Eight Most Beautiful Libraries in Germany
  14. Five Libraries in Dublin Every Bibliophile Should Visit
  15. Dunedin
  16. Angoulême
  17. Baghdad
  18. Barcelona
  19. Beirut
  20. Bucheon
  21. Dublin
  22. Dunedin
  23. Durban
  24. Edinburgh
  25. Exeter. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  26. Exeter
  27. Gothenburg
  28. Granada
  29. Heidelberg
  30. Iowa City
  31. Jakarta
  32. Kraków
  33. Kuhmo
  34. Lahore
  35. Leeuwarden
  36. Lillehammer
  37. Ljubljana
  38. Lviv
  39. Manchester
  40. Melbourne
  41. Milan
  42. Montevideo
  43. Nanjing
  44. Norwich
  45. Nottingham
  46. Óbidos
  47. Odessa
  48. Prague
  49. Québec City
  50. Reykjavík
  51. Seattle
  52. Slemani
  53. Tartu
  54. Ulyanovsk
  55. Utrecht
  56. Vilnius
  57. Wonju
  58. Wrocław

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]