Ivan Kostrenčić

	Ivan Kostrenčić
	;
Rođenje	16. studenog 1844.
Smrt	9. ožujka 1924.
Poznat(a) po	knjižničarstvo
	Portal o životopisima

Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar. Otac je Marka Kostrenčića.

Životopis

Ivan Kostrenčić završio je bogosloviju u Budimpešti (1866.), a povijest i slavistiku u Beču (1868.), gdje je do 1875. radio u negdašnjoj Dvorskoj, odnosno današnjoj Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.

Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar. Na poziv bana Ivana Mažuranića, spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija.

Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu.^[1] Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik Matice hrvatske (1878. – 1901.). Za boravka u Beču otkrio je rukopis F. K. Frankapana iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871.); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.

Izvori

↑ Matica.hr – Josip Brleković: »Palača Matice Hrvatske u Zagrebu : Kostrenčićev prijedlog gradnje Matičine kuće 1882.« Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. studenoga 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 16. listopada 2015.

	Napomena:	Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
		http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392
		koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
		označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0
		Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

[1] Matica.hr – Josip Brleković: »Palača Matice Hrvatske u Zagrebu : Kostrenčićev prijedlog gradnje Matičine kuće 1882.« Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. studenoga 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 16. listopada 2015.

[1]