Prijeđi na sadržaj

Koridor Chang'an-Tianshan

Koordinate: 34°18′16″N 108°51′26″E / 34.3044°N 108.8572°E / 34.3044; 108.8572 (WD)
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Chang'an-Tianshan)
Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država NR Kina Kirgistan Kazahstan
Godina uvrštenja2014. (38. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloii, iii, v, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1442
Koordinate34°18′16″N 108°51′26″E / 34.3044°N 108.8572°E / 34.3044; 108.8572 (WD)
Koridor Chang'an-Tianshan na zemljovidu Kine
Koridor Chang'an-Tianshan
Koridor Chang'an-Tianshan
class=notpageimage|
Zapadni dio koridora Xi'an-Tanšan

Koridor Chang'an-Tianshan je mreža putova na putu svile koji se oko 5.000 km protežu od drevne kineske prijestolnice dinastija Han i T'ang, Chang’ana/Luoyanga (danas Xi'an, Shaanxi, Kina), do srednjoazijske pokrajine Zhetysu na gorju Tanšan (Kirgistan i Kazahstan).

Nastao je od 2. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća i ostao u upotrebi sve do 16. stoljeća, povezujući civilizacije i omogućujući dalekosežnu razmjenu u trgovanju, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim otkrićima, tehnološkim inovacijama, kulturnim običajima i umjetnostima.

Mreža putova od Xi'an do gorja Tanšan, poznata kao „Koridor Chang'an-Tianshan”, je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. godine. Zaštićeno je 33 lokaliteta, uključujući kao najvažnije gradove i njihove komplekse palača, različitih carstava i kanskih kraljevstava, trgovačkih nastamba, budističkih špiljskih hramova, drevnih staza, odmarališta, pašnjaka, promatračkih tornjeva, dijelova Kineskog zida, utvrda, grobnica i vjerskih građevina[1]:

1. Središnja Kina - Drevne carske prijestolnice u Središnjoj i Guanzhong ravnicama Kine:

  1. Grad Luoyang, prijestolnica od istočnog Hana do sjeverne dinastije Wei, Luoyang, provincija Henan
  2. Dingding vrata, prijestolnica dinastija Sui i Tang, Luoyang, Henan
  3. Longmen špilje (otprije svjetska kulturna baština), Luoyang, Henan
  4. Hangu prijelaz, Lingbao, Henan
  5. Shihao dio Xiaohan puta, Xin'an županija, Henan
  6. Weiyang palača, Xi'an, Shaanxi
  7. Daming palača, Xi'an, Shaanxi
  8. Velika pagoda divlje guske, Xi'an, Shaanxi
  9. Mala pagoda divlje guske, Xi'an, Shaanxi
  10. Xingjiao hram, Xi'an, Shaanxi
  11. Špiljski hram županije Bin, Bin županija, Shaanxi
  12. Grobnica Zhang Qiana, Chenggu županija, Shaanxi
  13. Kompleks špiljskog hrama Maijishan, Tianshui, Gansu

2. Hexi koridor u provinciji Gansu, povezujući središnju Kinu i Xinjiang:

  1. Špiljski hramski kompleks Bingling, Yongjing županija, Linxia Hui autonomna prefektura, provincija Gansu
  2. Prijelaz Yumen, Dunhuang, Gansu
  3. Xuanquanzhi pošta, Dunhuang, Gansu
  4. Mogao špilje (već upisane na popis svjetske baštine), Dunhuang, Gansu
  5. Ruševine grada Suoyanga, Anxi, Gansu

3. Sjeverno i južno gorje Tianshan u autonomnoj kineskoj pokrajini Xinjiang

  1. Ruševine grada Qocho (Gaochang), Turpan, Xinjiang
  2. Ruševine grada Jiaohe (Yar grad Bashbaliqa), Turpan, Xinjiang
  3. Ruševine grada Beshbalika, Jimsar županija, Xinjiang
  4. Kizil Gaha Beacon Tower, Kuqa, Xinjiang
  5. Špilje Kizil, Kuqa, Xinjiang
  6. Ruševine budističkog hrama Subasha, Kuqa, Xinjiang

4. Zhetysu Regija dolina Ili i Talas u Kazahstanu i dolini Chuy u Kirgistanu:

  1. Prostor Kayalyk, Almaty provincija, Kazahstan
  2. Karamergen, Almaty, Kazahstan
  3. Talgar, Almaty, Kazahstan
  4. Aktobe, pokrajina Jambyl, Kazahstan
  5. Kulan, Jambyl, Kazahstan
  6. Akyrtas, Jambyl, Kazahstan
  7. Ornek, Jambyl, Kazahstan
  8. Kostobe, Jambyl, Kazahstan
  9. Suyab (loklaitet AK-Beshim), Chuy pokrajina, Kirgistan
  10. Grad Balasagun (lokalitet Burana), Chuy, Kirgistan
  11. Grad Nevaket (lokalitet Krasnaya Rechka), Chuy, Kirgistan

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Silk Roads: the Routes Network of Chang'an-Tianshan Corridor na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 13. srpnja 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Koridor_Chang%27an-Tianshan&oldid=6856175"