Bjelovarsko-križevačka biskupija

Bjelovarsko-križevačka biskupija; Dioecesis Bellovariensis-Crisiensis
	Grb biskupije Grb biskupije
	Područje
Država	Hrvatska
Metropolija	Zagrebačka
	Statistika
Površina	3.740 km2
Katolici	oko 185.000
Župe	58
	Podatci
Obred	Latinski
Osnovana	5. prosinca 2009.
Uzdignuće	20. ožujka 2010.
Katedrala	Katedrala Sv. Terezije Avilske, Bjelovar
Konkatedrala	Konkatedrala sv. Križa, Križevci
	Vodstvo
Papa	Franjo
Biskup	Vjekoslav Huzjak
	Ostalo
Službene stranice	Službena stranica
Stanje od	12. srpnja 2015.

Bjelovarsko-križevačka biskupija je hrvatska biskupija sa sjedištem u gradu Bjelovaru koju je utemeljio papa Benedikt XVI., 5. prosinca 2009.^[1]^[2] Prvim biskupom Bjelovarsko-križevačke biskupije imenovan je mons. dr. Vjekoslav Huzjak, dotadašnji generalni tajnik HBK.^[3] Biskupija je zaživjela 20. ožujka 2010. izvršenjem bule o osnivanju te ređenjem i preuzimanjem službe prvog biskupa.^[4] Katedrala je dosadašnja župna crkva sv. Terezije Avilske u Bjelovaru, a konkatedrala je dosadašnja crkva sv. Križa u Križevcima. Zaštitnik biskupije je sv. Marko Križevčanin. Biskupijsko svetište Majke Božje nalazi se u Novoj Rači.

Najposjećenija godišnja vjerska slavlja su: proslava blagdana Velike Gospe u Novoj Rači 15. kolovoza, proslava svetkovine sv. Marka Križevčanina u Križevcima 7. rujna, proslava svetkovine sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru 13. lipnja i Marinje u Grubišnom Polju, proslava blagdana Presvetoga Imena Marijina 12. rujna.

Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru okupio je 7000 sudionika 17. rujna 2022. Svečano euharistijsko slavlje na stadionu NK Bjelovar, u zajedništvu sa svim hrvatskim biskupima i apostolskim nuncijem u Hrvatskoj predvodio je bjelovarsko-križevački biskup, msgr. Vjekoslav Huzjak. Održan je po jakoj kiši, koja je padala dva dana bez prestanka.

Zemljopisni smještaj

Teritorij Bjelovarsko-križevačke biskupije obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije, bez okolice Daruvara, koja pripada u Požešku biskupiju, te križevački, vrbovečki i zelinski kraj.

Uprava

U crkvenopravnom pogledu Bjelovarsko-križevačka biskupija je sufragan (podložna biskupija) Zagrebačke nadbiskupije u okviru Zagrebačke metropolije.

Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od dva arhiđakonata: Bjelovarsko-kalnički i Čazmanski arhiđakonat.

Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od 7 dekanata s 56 župa:

Popis Bjelovarsko-križevačkih biskupa

Vjekoslav Huzjak

Poznate crkvene osobe

Poznate crkvene osobe rođene ili djelovale na području Bjelovarsko-križevačke biskupije:

Sveti Marko Križevčanin - svetac, svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar, rođen u Križevcima.
Blažena Marija Bernadeta Banja - blaženica, redovnica, jedna od blaženih Drinskih mučenica rođena u Velikom Grđevcu.
Službenica Božja Geralda Jakob - redovnica sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima, rodom iz Donjare kod Križevaca.
Stjepan Kranjčić - križevački župnik, umro na glasu svetosti, suradnik nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca, žrtva komunističkoga sustava, doktor kanonskoga prava, pisac, izniman pastoralni i karitativni djelatnik.
Pavao Kolarić - isusovac, umro na glasu svetosti, rođen u Velikom Trojstvu.
Ratko Perić - mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, rođen u Tuku kraj Bjelovara.
Blaž Švinderman - pomoćni biskup zagrebački od 1904. do 1915., kanonik, ceremonijar, papinski komornik, prebendar i protokolist, rođen u Bjelovaru.
Mijo Škvorc - pomoćni biskup zagrebački od 1970. do 1989. godine, teolog, filozof, pjesnik, rodom iz Ruševca kraj Križevaca.
Rudolf Vimer - kanonik, rektor Zagrebačkog sveučilišta, dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), najučeniji svećenik Zagrebačke nadbiskupije početkom XX. stoljeća, pisac, poliglot i dobrotvor, rođen u Bjelovaru.
Stjepan Kožul - kanonik, doktor teologije, obnašao je mnoge visoke funkcije u Zagrebačkoj nadbiskupiji, među kojima se posebno ističu službe bilježnika i tajnika Nadbiskupskoga duhovnog stola tijekom 26 godina, bilježnika Međubiskupijskoga prizivnog suda u Zagrebu, ravnatelja Dijecezanskoga muzeja, te predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Autor je mnogih znanstvenih knjiga, članaka i prikaza o temama iz crkvene povijesti i umjetnosti. Rođen je u Nevincu kraj Bjelovara.^[5]
Željko Tanjić - doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011., urednik časopisa, rođen u Bjelovaru, rodom iz Rovišća.
Marijan Radanović - monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu, rođen u Severinu kraj Bjelovara.
Josip Kopjar - dekan bjelovarskog dekanata od 1989. do 2004. godine.
Stanko Banić - franjevac, humanitarac i pjesnik.
Siniša Srebrenović - franjevac, čuvar Isusova groba u Bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu, rođen u Bjelovaru.