Prijeđi na sadržaj

Pavlinski samostan i crkva Svih Svetih u Pavlin Kloštru

Dodaj poveznice
Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Pavlinski samostan i crkva Svih Svetih u Pavlin Kloštru
Lokacija Pavlin Kloštar
Godine izgradnje krajem 14. stoljeće
Religija rimokatoličanstvo
Patron Svi Sveti
Arhitektonski stil gotika

Pavlinski samostan i crkva Svih Svetih u Pavlin Kloštru nekadašnja je rimokatolička crkva i samostan u Pavlin Kloštru u općini Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Danas je arheološko nalazište.

Pavlinski samostan Svih Svetih u Strezi (danas Pavlin Kloštar) izgrađen je krajem 14. stoljeća, a napušten već sredinom 16. stoljeća. Bio je jedan od najvećih pavlinskih samostana u središnjoj Hrvatskoj. Potpuno sačuvani Urbar samostana u Strezi iz 1477. jedan je od najznačajnijih izvora za poznavanje feudalnoga uređenja srednjovjekovnoga prostora današnje kontinentalne Hrvatske.[1] Selo Pavlin Kloštar dobilo je ime po njemačkoj inačici naziva za pavlinski samostan (njem. Paulinisches Kloster). Pavlinski samostan Svih svetih u Strezi osnovan je 1374. godine darovnicom magistra Ivana Bisena. Redovnici pavlini samostan su napustili oko 1540. godine zbog sve veće osmanlijske opasnosti te su se sklonili u sigurniju Lepoglavu. Samostan su potom preuzeli krajišnici Varaždinskog generalata, a nedugo poslije je napušten te je kroz naredna četiri stoljeća u cijelosti razgrađen, osim arheoloških ostataka. Danas se nalazi na pretežno privatnom zemljištu.[2]

Arheološko nalazište „Pavlinski samostan Svih Svetih-Streza“ nalazi se sjeverozapadno od sela Pavlin Kloštar, u dolini koju omeđuju dva potoka Švastica i Sv. Marija koji zatvaraju pravokutni prostor samostanskog sklopa. Utvrđeno je da je po osi sjever – jug samostan bio dugačak oko 70 m. Kako nije utvrđen zapadni zid samostanskog sklopa, širina, os istok – zapad od oko 50 m može se pretpostaviti prema konfiguraciji terena. Istočni vanjski zid samostanskog sklopa temeljen je grubim klesanim vapnencem s obilnim korištenjem žućkastog veziva sitnijeg granulata.[3]

Arheološkim istraživanjima 2006. godine započelo je istraživanje pavlinskog samostana u Strezi (Pavlin Kloštar). Potvrđeni su vanjski zidovi samostanskog sklopa na sjeveru, istoku i jugu. Ujedno je određen položaj crkve Svih Svetih.[4] Potvrđene su impresivne dimenzije jednobrodne, poligonalno zaključene crkve Svih Svetih (33 x 9.5 m), smještene u jugozapadnom dijelu samostanskog sklopa.[5]

Zaštita

[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom P-5737 vodi se kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa preventivno zaštićenog dobra, klasificirano kao "kopnena arheološka zona/nalazište".

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ https://hrcak.srce.hr/60884 Preuzeto 18. veljače 2023.
  2. ↑ http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10900/1/Marko%20Skuliber%20Grobne%20cjeline%20iz%20crkve%20Svih%20svetih%20pavlinskog%20samostana%20u%20Strezi.pdf Preuzeto 18. veljače 2023.
  3. ↑ https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/P-5737 Preuzeto 18. veljače 2023.
  4. ↑ https://www.bib.irb.hr/320688 Preuzeto 18. veljače 2023.
  5. ↑ https://www.bib.irb.hr/334844 Preuzeto 18. veljače 2023.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavlinski_samostan_i_crkva_Svih_Svetih_u_Pavlin_Kloštru&oldid=6588340"