Prijeđi na sadržaj

Azbuka

Izvor: Wikipedija
Glagoljski Codex Zographensis (10 – 11. stoljeće, Bugarska)

Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ… – »ja slova znajući govorim dobro je živjeti…«

Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.

Nazivi i poredak slova

[uredi | uredi kôd]

Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.

Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръвčrăv, a u ruskom червьčerv´.[1]

Poredak varira u literaturi,[2] za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.

Brojčane vrijednosti

[uredi | uredi kôd]

Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000).[1]

Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia [srednje točke, · (Unicode U+0387)].

Tablica

[uredi | uredi kôd]

Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:

  • slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje…)
  • posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo…)
  • slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega…)

Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.

Ime[a] Glagoljica Ćirilica Izgovor
(IPA)
Slovo u hrvatskoj
latinici
obla uglata broj stara broj današnja
azъ az Az az (uglata) 1 ćirilično az 1 А а /a/ a
buky buki Buki buki(uglata) 2 ćirilično buki 2 Б б /b/ b
vĕdĕ vjedi vjedi (obla) vjedi (uglata) 3 ćirilično vjedi В в /v/ v
glagoljǫ glagolju glagolju (obla glagolju (uglata) 4 ćirilično glagolju 3 Г г /g/ g
dobrĕ dobrje dobrje (obla) dobrje (uglata) 5 staro ćirilično dobrje 4 Д д /d/ d
jestъ jest Jest jest (uglata) 6 staro ćirilično jest 5 Е е /ɛ/ e
živĕtĕ živjeti živjeti (obla) živjeti (uglata) 7 staro ćirilično živjeti Ж ж /ʒ/ ž
Ʒĕlo dzjelo Dzelo dzjelo (uglata) 8 ćirilično dzjelo 6 Ѕ ѕ (makedonska ćir.) /dz/ dz
zemli zemlji zemlji (obla) zemlji (uglata) 9 staro ćirilično zemlji 7 З з /z/ z
ïže iže iže (obla) iže (uglata) 10 staro ćirilično iže 8 И и /i/ i
i i i (obla) i (uglata) 20 staro ćirilično i 10 І і (bjeloruski i ukr.) /i/ i
g’ervь đerv đerv (obla) đerv (uglata) 30 staro ćirilično đerv srpski Ћ ћ i Ђ ђ /g'/ ć ili đ
kako kako Kako kako (uglata) 40 staro ćirilično kako 20 К к /k/ k
ljudьje ljudje ljudje (obla) ljudje (uglata) 50 staro ćirilično ljudje 30 Л л /l/ l
myslite mislite Mislete mislite(uglata) 60 staro ćirilično mislite 40 М м /m/ m
našь naš naš (obla) naš (uglata) 70 staro ćirilično naš 50 Н н /n/ n
onъ on on (obla) on (uglata) 80 staro ćirilično on 70 О о /ɔ/ o
pokojь pokoj pokoj (obla) pokoj (uglata) 90 staro ćirilično pokoj 80 П п /p/ p
rьci rci rci (obla) rci (uglata) 100 staro ćirilično rci 100 Р р /r/ r
slovo slovo slovo (obla) slovo (uglata) 200 staro ćirilično slovo 200 С с /s/ s
tvrьdo tvrdo tvrdo (obla) tvrdo (uglata) 300 staro ćirilično tvrdo 300 Т т /t/ t
ukъ uk uk (obla) uk (uglata) 400 staro ćirilično uk 400 У у /u/ u
frъtъ frt frt (obla) frt (uglata) 500 ćirilično frt 500 Ф ф /f/ f
hĕrъ hjer hjer (obla) hjer (uglata) 600 ćirilčko hjer 600 Х х /x/ h
otъ ot Ot ot (uglata) 700 ćirilično ot 800 odg. grčkom Ω
više se ne koristi
/o/
šta šta šta (obla) šta (uglata) 800 staro ćirilično šta Щ щ /ʃt/ šč
ci ci ci (obla) ci (uglata) 900 ćirilično ci 900 Ц ц /t͡s/ c
črьvь črv črv (obla) ci (uglata) 1000 ćirilično črv 90 Ч ч /t͡ʃ/ č
ša ša ša (uglata) ša (uglata) 2000 ćirilično ša Ш ш /ʃ/ š
jerъ jor jor (obla) jor (uglata) stari ćir. jor Ъ ъ – "tvrdi znak"
jery jeri Jeri staro ćir. jeri Ы ы – "jeri" /ɨ/
jerь jer jer (obla) jer (uglata) stari ćir. jer Ь ь – "meki znak"
ĕtъ jat jat (obla) jat (uglata) ćirilično jat izbačen iz ruskoga 1917.,
iz bugarskoga 1945.
/jæ/
jo jo Ё /jɔ/
ju ju Ju ćirilično ju Ю ю /ju/ ju, u
ęsъ es,
»mali jus«
Jus Malij ćirilični mali jus više se ne koristi /ɛ̃/
jęsъ jes,
»jotirani mali jus«
Jus Malij Jotirovannij ćirilični mali jotirani jus više se ne koristi /jɛ̃/
ǫsъ us,
»veliki jus«
Jus Bolšoj stari ćir. veliki jus više se ne koristi /ɔ̃/
jǫsъ jus,
»jot. veliki jus«
Jus Bolšoj Jotirovannij stari ćir. jotirani veliki jus više se ne koristi /jɔ̃/
thita thita Thita ćirilično fita 9 više se ne koristi /f/
ižica ižica Ižica ćirilično ižica izb. iz ruskoga 1917.
je,
»jotirani e«
staro ćirilično je više se ne koristi /jɛ/
ksi ksi staro ćirilično ksi više se ne koristi /ks/

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Nazivi glagoljskih slova izvorno su na staroslavenskome, koji ima neke glasove kojih u hrvatskome nema. Prilagodba originalnih naziva na hrvatski nije jednoznačna. Nazivi ovdje su prema tablici u Hrvatskoj općoj enciklopediji, svezak 4, »Glagoljica«, s tim da se nazalni glasovi ę i ǫ, koji se u enciklopediji bilježe kao en i on, zamjenjuju s e i u, što su najčešći odrazi tih glasova u hrvatskom (stsl. imę, rǫka prema hrv. ime, ruka). To donekle odstupa od uvriježenih naziva u dijelu literature.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdjeArhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2007. (Wayback Machine) (PDF)
  2. Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje (PDF)