Alhamijado književnost
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Aljamiado književnost (ili alhamijado književnost) književnost je na hrvatskome, bošnjačkome, portugalskome, i španjolskome jeziku pisana i prilagođena arapskim pismom. Alhamijado književnost je pojava pisanja arabicom na nearapskom jeziku koja je postojala i kod inih južnoslavenskih i ostalih naroda, poput Iranaca, Kurda, Maura u Španjolskoj, Turaka i dr.[1]
Ova književnost predstavlja prve doprinose u bošnjačkoj književnosti. Javlja se u Osmanskom Carstvu uglavnom na štokavskoj ikavici te na pismu arabici. Javlja u svim krajevima gdje žive Hrvati a bile su pod osmanskom vlašću. Javlja se i kod predaka Bošnjaka koji su pisali arabicom i koji se ubraja i u baštinu na bošnjačkome jeziku.[2][3] Od proznih uradaka su teološko-pravni spisi, molitve, rječnici i podnesci (arzuhali i mahzari).[1]
Prvi zabilježeni književnik ove skupine je pisac Erdeljac Mehmed koji se 1588. – 1589. godine javlja se petrarkistički spjevanim djelom Hrvatska pjesma (Hırvat Türkisi). Iz 16. stoljeća tu je i Nerkezi Muhamed Sarajlija. Iz 17. stoljeća predstavnik je Hadži Jusuf Livnjak koji je pisao pritužbene pjesme, Hasan Kaimija Zrinović (Hasan Kaimija, Hasan Kaimi) iz Sarajeva, prognan u Zvornik, poznat po protumletačkoj pjesmi Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija. Skupini iz ovog stoljeća pripada autor bosansko-turskog rječnika u pjesmoredcima, leksikograf Muhamed Hevaji Uskufi koji je djelovao u tuzlanskom kraju. U 18. stoljeću poznato je djelo "Duvanjski arzuhal", zatim pisac Muhamed Velihodžić, Mula Mustafa Bašeskija, Ibrahim Pačariz Biočak, Mustafa Ejubović. Javlja se i djevojka iz Sarajeva Umihana Čuvidina u 18. i 19. st., kao i Ilhamija Žepčak i Abdurahman Sirrija.
Još su vrijedni spomena Ahmed Karahodža, Muhamed-aga Pruščanin, Hasan Mostarac, Mahmud Mostarac i mnogi drugi.
- ↑ a b Alhamijado – bošnjačka književnost pisana arebicom. akos.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2016.
- ↑ Doubt, Keith. 27. srpnja 2019. Ethnic and National Identity in Bosnia-Herzegovina: Kinship and Solidarity in a Polyethnic Society (engleski). Rowman & Littlefield. ISBN 978-1-4985-9418-9
- ↑ Gren, Erik. 2007. Orientalia Suecana (engleski). Almquist & Wiksell Periodical Company