Prijeđi na sadržaj

Štakavizam

Izvor: Wikipedija

Štakavizam je naziv za promjenu praslavenske suglasničke skupine *št' u št. Redovito se spominje uz šćakavizam. Riječ je o istočnojužnoslavenskoj jezičnoj inovaciji koja se postupno širila na istok, odnosno na štokavske i torlačke govore.[1] Pretpostavlja se kako se ova promjena provela već u razdoblju 7. i 8. st., odnosno prije formiranja narječja, u mlađem općeslavenskom razdoblju[1], odnosno pri samom kraju općeslavenskog razdoblja.[2] U isto vrijeme došlo je do promjene praslavenskih jotiranih dentala *t' i *d' i suglasničke skupine *žd'.[1]

Primjeri štakavizma su u riječima gušter, ognjište, ištete, raštika.[1] U istočnojužnoslavenskim jezicima (makedonski, bugarski), razvoj suglasničke skupine št je dosljedniji, odnosno suglasnička skupina št se ostvaruje i na mjestu jotiranog dentala *t' u primjerima nošt, pešt (noć, peć).[1]

Razvoj praslavenske suglasničke skupine *št'

[uredi | uredi kôd]
Razvoj praslavenske suglasničke skupine *št'[1]
praslavenski čakavska protojedinica kajkavska protojedinica zapadnoštokavska protojedinica istočnoštokavska protojedinica
*št' št' (ognjišt'e, išt'ete), ś šč (ognjišče, iščete) šć (ognjišće, išćete) št (ognjište, ištete)

Štakavski ostvaraj u tablici je prikazan podebljano.

Rasprostranjenost štakavizma

[uredi | uredi kôd]

Štakavizam se u razdoblju prije migracija u 16. st. širio na prostoru štokavskih i torlačkih govora u Vojvodini i Srbiji, u istočnoj Hercegovini, u Crnoj Gori.[3] Jezična slika se uvelike mijenja migracijama i govornici šćakavskih i štakavskih govora se pomiču prema sjeverozapadu. Govore koji danas čuvaju štakavski ostvaraj praslavenskog *št' nazivamo štakavskim govorima.

Predmigracijska raspostranjenost čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (do 16.st.).[3] Prostori obuhvaćeni štakavizmom obojani su svjetlonozelenom i narančastom bojom.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
  2. Georg Holzer: Glasovni razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011.
  3. a b Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003.