Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Europa

Portal EUROPA Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š.. Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Više o Europi... / Kategorija:Europa Izabrani članak Baltičko more Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom. Cijeli članak... | Arhiva... Znameniti Europljanin Gustav II. Adolf Gustav II. Adolf (Stockholm, 9. prosinca 1594. – kod Lützena, 6. studenog 1632.), jedan je od najpoznatijih švedskih kraljeva. Njegova vladavina je Švedsku uspjela preobraziti u jednu od najsnažnijih europskih sila, zato je i jedini švedski kralj koji nosi i naziv Veliki. Među protestantima nosi i naziv Lav sa sjevera, jer je spasio njemačke protestante u Tridesetogodišnjem ratu, zahvaljujući svojoj izvanrednoj vojnoj vještini. Tridesetogodišnji rat je Švedskoj postao od iznimnog značaja nakon što su katoličke snage pod vodstvom Tillyja i Wallensteina potukli protestantski savez pod vodstvom Danske u Danskom ratu (1624. – 1629.). Albrecht von Wallenstein i vojske Svetog Rimskog Carstva zatim su osvojili Mecklenburg i Pomeraniju, na sjevernoj njemačkoj obali. U savezništvu s Poljskom je započeo graditi flotu s kojom bi katolici imali prevlast na Baltiku. To je bio Gustavu Adolfu dovoljan razlog da izvrši preventivni napad na sjevernu Njemačku, te da oko sebe okupi sjevernonjemačke protestante s kojima bi se mogao suprotstaviti Wallensteinu. Iz početka je to činio samo zbog toga da neprijatelja drži što dalje od same Švedske, međutim, kada je uočio s kojom lakoćom se uspio iskrcati u Njemačku, njegove su ambicije postale veće. Cilj mu je postao držati sva ušća sjevernonjemačkih rijeka, formirati ligu protestanata u Njemačkoj, kojoj bi on bio na čelu, eventualno postati car Svetog Rimskog Carstva, te podijeliti Poljsku između Rusije i sebe. 26. lipnja 1630. se iskrcao kod Peenemündea na Usedomu. U siječnju 1631. je sklopio mir s Francuskom, ujedinio protestante, te se suprotstavio katolicima kod Breitenfelda. Cijeli članak... | Arhiva... Izabrana slika Toranj Belém Jeste li znali? ...da više od polovice Europljana tečno govori dva ili više jezika? ...da Europska unija ima tri službena pisma (latinično, ćirilično i grčko)? ...da je njemački dvorac Neuschwanstein poslužio kao inspiracija za bajkovite dvorce Disneyevih crtanih filmova? Države Albanija · Andora · Austrija · Azerbajdžan · Belgija · Bjelorusija · Bosna i Hercegovina · Bugarska · Cipar · Crna Gora · Češka · Danska · Estonija · Finska · Francuska · Grčka · Gruzija · Hrvatska · Irska · Island · Italija · Kazahstan · Kosovo · Latvija · Lihtenštajn · Litva · Luksemburg · Mađarska · Sjeverna Makedonija · Malta · Moldavija · Monako · Nizozemska · Norveška · Njemačka · Poljska · Portugal · Rumunjska · Rusija · San Marino · Slovačka · Slovenija · Srbija · Španjolska · Švedska · Švicarska · Turska · Ukrajina · Ujedinjeno Kraljevstvo · Vatikan Geografija Početna Europska unija Povijest Geografija Kategorije Izdvojeni članak       uredi       Crno more u blizini grada Ordu Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije. Obalne zemlje Crnoga mora jesu Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija i Gruzija. U njega se slijeva nekoliko velikih rijeka, najvažnije od kojih su Dunav, Dnjepar i Don, stoga Crnomorski sliv obuhvaća dijelove teritorija 24 zemalja Europe. Površina Crnoga mora je 436 400 km² (ne uključujući Azovsko more), zapremina 547 000 km³, a najveća dubina je 2212 m. U geološkom smislu, većina njegovih obala raste u visinu što je oblikovalo Pontijsko gorje na jugu, Kavkasko gorje na istoku i Krimsko gorje na sjeveru. Na zapadu je obala uglavnom nizinska s naplavnim područjima u podnožju niskih planina kao što je Strandža u Bugarskoj, Rt Emine, najistočnija točka planine Balkan, te Dobrudžanska visoravan znatno sjevernije. Najveća dužina morske povrđine u smjeru istok-zapad je 1175 km. Najveći obalni gradovi Crnoga mora su (u smjeru kazaljke na satu od Bospora) Burgas, Varna, Constanța, Odesa, Sevastopolj, Novorosijsk, Soči, Batumi, Trabzon i Samsun. Cijeli članak... | Arhiv... Vanjske poveznice       uredi       Službena stranica Europske unije Informacije o Europskoj uniji Izdvojena slika       uredi       Nacionalni park Jasmund, otok Rügen u Njemačkoj. Geografska podjela       uredi       Vaš doprinos       uredi       Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Europa/Pomozite i vi Ostali portali na hrvatskoj wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Politika Europska unija NATO Vijeće EU · Europska komisija · Europski parlament · Europski sud pravde · Sud prvog stupnja (EU) · Europsko vijeće · Revizorski sud · Gospodarski i socijalni odbor · Odbor regija · Odbor stalnih predstavnika (COREPER) · Europska središnja banka · Proširenje Europske unije · Službeni jezici Europske unije · Europski sud za ljudska prava · Pravna stečevina Europske unije · Pravo Europske unije · Schengenski sporazum · Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju · Pariški ugovor (1951.) Povijest Početna Europska unija Povijest Geografija Kategorije Zemljovid Europe (2008.) Europa je u svjetskoj povijesti imala mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njena ne odveć brojnoga stanovništva ili veličine. Grci i Rimnjani kolonizirali su velike dijelove sjeverne Afrike i zapadne Azije, a nakon 15. stoljeća, europski su narodi uspostavili trgovačka carstva po cijeloj zemaljskoj kugli. Industrijska revolucija u 18. stoljeću, ekonomski je ojačala Europu što joj je omogućilo dominaciju svjetskom trgovinom, a i oba svjetska rata započela su u Europi. Od 1945. opada globalni utjecaj Europe, a bogastvo i moć prešli su u Sjevernu Ameriku i Aziju. Mapa portala | Pročitaj više... Izdvojeni članak       uredi       Napredovanje sovjetskih vojnika prema Kalaču Operacija Uran je kodni naziv za sovjetsku stratešku operaciju u Drugom svjetskom ratu. Izvedena je u periodu od 19. do 23. studenog 1942., a cilj operacije je bio okružiti njemačku Šestu armiju, dio njemačke Četvrte tenkovske armije i rumunjsku Treću i Četvrtu armiju koje su sudjelovale u opsadi Staljingrada. Operacija je izvedena za vrijeme bitke za Staljingrad i trebala je razbiti njemačke vojne snage te vratiti Sovjetima kontrolu nad gradom. Operacija je krenula ujutro u 07:20 po moskovskom vremenu i prve su u napad krenule snage smještene na sjevernom boku sila Osovine. Snage na jugu su krenule dan kasnije, 20. studenog. Iako su rumunjske jedinice bile u mogućnosti odbiti prve napade, do kraja 20. studenog su Treća i Četvrta rumunjska armija bile u povlačenju, a Crvena armija je zaobišla nekoliko njemačkih pješačkih divizija. Dana 22. studenog sovjetske su se snage uspjele spojiti kod grada Kalača na Donu, okruživši oko 290.000 vojnika koji su bili istočno od rijeke Don. Umjesto da njemačke snage naprave pokušaj proboja sovjetskog obruča, njemački diktator Adolf Hitler je odlučio zadržati njemačke snage u Staljingradu i opskrbljivati ih iz zraka. Cijeli članak... | Arhiv... Vanjske poveznice       uredi       Službena stranica Europske unije Informacije o Europskoj uniji Izdvojena slika       uredi       Karta Skandinavije i baltičkih zemalja napravljena oko 1730. godine, autor Johann Baptist Homann Vaš doprinos       uredi       Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Europa/Pomozite i vi Ostali portali na hrvatskoj wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima Wikipedije Članci kojima je potreba dopuna: Države: Irska · Grčka · Švedska · San Marino Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm Mora: Tirensko more · Egejsko more · Sredozemno more · Atlantski ocean · Arktički ocean Potrebni članci: Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa Srodni projekti: Wikiprojekt Europa Ostali portali                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis