Wikipedija:Jezična pitanja/Arhiv 15

Da li ili je li

Što je pravilnije, da li ili je li?

Je li. Da li je utjecaj bizanštine koja je prodrla i u srpski jezik (i oni su nekoć pitanja imali kao i mi - je li i inverzija). U hrvatskom jeziku postoje dva načina upitnih rečenica:

• je li: On je došao. Je li došao? (Jel` došao? u razgovornom stilu)
• inverzija: On gleda televiziju. Gleda li televiziju? (dakle ne: Je li gleda?)

S druge pak strane, dopušteno je dalikati u izjavnim rečenicama poput Ne znam da li da plačem ili da se smijem, kad je nezgodno izbjeći da li. No može se uvijek reći ne znam trebam li/želim li/hoću li/mogu li itd. što je prirodnije u hrvatskom jeziku. Da li doista ne pripada u standard... --Abyssus 15:34, 27. travanj 2007. (CEST)

Izrijekom ili izrjekom

Pomoć! --Suradnik13 19:33, 27. travanj 2007. (CEST)

Izrijekom. :) --Abyssus 19:54, 27. travanj 2007. (CEST)

Ma može biti i izreka i izrjeka i izrijeka, ali je u ovome slučaju izrjeka najbolje rješenje. -- Goran 01:13, 29. travanj 2007. (CEST)

Ne može, ne lupetaj. Prilog je izrijekom, a ti to miješaš s imenicom. --Abyssus 13:09, 29. travanj 2007. (CEST)

Kada budemo uvoditi "rj" u književni hrvatski (srodan glasu lj i nj; postojao je u starom jeziku), onda će moć ić "izrjeka". Dotad, književno je "izreka". A izrijekom je izrijekom. Dugi slog, nema se tu šta govoriti. Kubura 21:01, 29. travanj 2007. (CEST)

To može i sada, pogledati pravopisni rječnik B-F-Ma: izrjeka. Iako, meni se više sviđa prijevod Gordane V. Popović Montaigneovih "Eseja": izrijeka: Od viška ijekavljenja ne boli glava. Mir Harven 23:00, 15. svibanj 2007. (CEST)

Da, to je palatalizirano r, uzrok prijeglasa, npr. carevi, a ne carovi kako bi danas trebalo jerbo r više nije omekšano. :) Najčešće je, doduše, bilo omekšano jatom (usp. more od negdašnjeg morje, očuvano u ruskom) --Abyssus 18:28, 1. svibanj 2007. (CEST)

Hmmm... daaa. Sad povezivan di je Rusima došlo ë (jo), a u nas "o" postalo "e"... Kubura 23:15, 1. svibanj 2007. (CEST)

Oba ili oba dva

Zanima me je li točno reći oba ili oba dva. Ili je točno i jedno i drugo?

"Oba" je dovoljno reći, "oba dva" ili "obadva" je malo širi oblik, ali oba oblika su dopuštena, odnosno, nisu stilski obilježena. Kubura 14:34, 30. travanj 2007. (CEST)

Nije to "malo širi oblik", nego pleonazam. Oba već znači dva, nema smisla dodavati još i dva dobivši tako obadva. ;) Ali, zbog raširenosti odavno, dopuštena su oba ;) oblika. --Abyssus 16:53, 30. travanj 2007. (CEST)

Promislia sam da bi to moglo bit (pleonazam), ali se nisan iša bacat tim izrazom. O ovome se govorilo kad se srušilo dva srpska zrakoplova (slavno "Oba dva! Obadva su pala!").Kubura 23:11, 1. svibanj 2007. (CEST)

Ja bih hrvatski izraz za pleonazam, ali ne mogu ga naći. Jedino kao redundancija ili zalihost, no to opet nije točno to. Recimo za polisindeton Bogoslav Šulek ima zamjenu mnogovezje koja mi je baš lijepa. :-) Ajde, ako naiđeš slučajno, javi mi. :) --Abyssus 11:48, 4. svibanj 2007. (CEST)

Korzici ili Korziki

Ovoga radi, dativ Korzike je? — LukaKrstulović 16:35, 1. svibanj 2007. (CEST)

Treba ti lokativ. :-) Korzici. :) --Abyssus 17:34, 1. svibanj 2007. (CEST)

Putovi ili putevi

Je li ispravna množina imenice PUT, PUTOVI ili PUTEVI i je li ispravno Atlantski ili Atlanski ocean.

Putovi (kao u "zidovi"). Atlantski ocean. Kubura 15:04, 3. svibanj 2007. (CEST)

Može oboje, razlika se rabi u doslovnom i prenesenom smislu putovi su konkretni (putovi obrasli grmljem), a putevi su više apstraktni (zračni putevi). Sama se razlika rodila posuđivanjem iz makedonskog gdje jerovi vokalizacijom daju e, a ne a kao kod nas (umjesto putam dobili smo putem). Premda bi se trebalo govoriti putovi, jednako kao i sirovi, nosovi, kutovi, u novije se vrijeme dopuštaju i stari oblici (koji imaju e zbog prijeglasa ispred negdašnjih palataliziranih suglasnika poput r`). Dakle, putovi i putevi, ali često sa značenjskom razlikom (hodam tim starim putom, šaljem putem pošte). Sam je odabir na volji govornika. :) I da, Atlantski ocean, imena se voda pišu velikim slovom. --Abyssus 18:04, 3. svibanj 2007. (CEST)

Č i Ć

Ja ne znam dobro razlikovati u pisnju č i ć. Npr. riječ vodić i vodič ( električni v. i turistićki v.) Jesam li več pogriješila do sada?

Vodiči su uvijek s tvrdim č bili oni električni ili turistički, a dosad si već pogriješila :-) — LukaKrstulović 12:52, 8. svibanj 2007. (CEST)

Upotreba ili uporaba

Razlika? :-) Sale 12:41, 9. svibanj 2007. (CEST)

Nema je. :) Upotreba je istisnula (u)porabu (koja je u- dobila vjerojatno analogijom prema upotrebi), tako da se danas prva češće rabi. Svejedno je, ali poraba je ipak odlika višeg stila. :) --Abyssus 16:51, 9. svibanj 2007. (CEST)

Pisanje velikog tiskanog složenog slova

Pišu li se velika slova lj, nj, i dž kao LJ, NJ i DŽ, ili kao Lj, Nj, i Dž? Znam da se Njemačka piše ovako kako sam upravo napisao, ali kad bih sve pisao velikim slovima, bi li bilo NJEMAČKA ili NjEMAČKA? Goggs1212 10:45, 10. svibanj 2007. (CEST)

• NJ E M A Č K A - sve velikim
• Lj u b lj a n a - normalno

Rosier 10:49, 10. svibanj 2007. (CEST)

A zašto to tako? Ako je veliko Nj - Nj, onda neka bude u svim slučajevima! Goggs1212 10:52, 10. svibanj 2007. (CEST)

Ako postoje pravila o velikim i malim slovima, zašto sve pisati velikim? Rosier 11:18, 10. svibanj 2007. (CEST)

Npr. kad u izlogu velikim slovima bude ispisano: VELIKO SNIŽENjE! Jel to Nj treba tako stajati? Postoji li nekakvo pravilo za to? Btw, što me sad pitaš zašto bi se sve pisalo velikim slovima? Pitam jer me interesira. Goggs1212 15:36, 10. svibanj 2007. (CEST)

• Nj, Lj i Dž se koriste samo na mjestima gdje se dotični grafem treba prilagoditi ostatku rečenice. Pa čovječe, ako pišeš sve velikim slovima, očito se ne držiš strogih pravila o malom/velikom slovu. Ako ćeš po pravilima, piši sve malo osim tamo gdje pravila kažu da ide veliko. Ako baš moraš napisati sve veliko, piši sve veliko. Primjeri LJubljana i SNIŽENjE su apsurdni.
• I radije pričekaj da dođe Abyssus, ne želim da me se razapinje što guram nos u tuđu struku. Rosier 16:49, 10. svibanj 2007. (CEST)

Ljudi, želim vam samo reći: LJUBAV JEEEEE ZA LJUDEEE SVEEEE! ;) Mislim da je sve jasno. --Abyssus 19:43, 10. svibanj 2007. (CEST)

Danih ili datih

Je li ispravno danih ili datih, npr. ovlasti

Mislim da je datih. Na nekim obrascima koje sam ispunjavao neki dan, stajala je opcija za žene: udata/neudata, pa vjerovarno po toj logici treba ići i data, datih...Goggs1212 15:17, 10. svibanj 2007. (CEST)

Molim te, Goggs i svi ostali, ako niste sigurni i ako idete prema rekla-kazala, nemojte zbunjivati ljude, molih to više puta. Dakle, danih ili datih - sasvim svejedno, ali prednost imaju oblici na -(e)n. A kod nekih se glagolskih pridjeva trpnih uopće ne može napraviti oblik na -n poput uzet. Dakle, udana ili udata, dana ili data. Samo budite dosljedni. --Abyssus 19:43, 10. svibanj 2007. (CEST)

Narav

Često vidim, čujem kako pravnici rabe ovaj pojam. Interesira me može li narav doći u kontekstu npr. To u naravi predstavlja dio zgrade... Molim vase misljenje o ovome i u kojim slučajevima se može rabiti ova riječ.

Nekoć je i naša riječ za prirodu bila upravo riječ narav, još od praslavenskog i staroslavenskog. I povezana je s ie. korijenom *h2ner- koji je označivao snagu (otud ime Neron, a u grčkom riječ za muškarca). Poslije smo preuzeli rusku riječ priróda koja je u tom jeziku izvedena od rod, roditi (priroditi). Tako da je priroda rusizam, a mi se busamo u hrvatstvo naše prirode. ;) Ostaci su u npr. naravnom odresku, riječi narav za karakter i u prilogu naravno. Tako da potpuno podupirem porabu te riječi, premda se mnogi jezikoslovci ne bi složili s time. Ali ona je naškija od prirode i ostalih. ;) Našim susjedima na sokovima još uvijek piše: V sodelovanju z naravo. :-)))) --Abyssus 19:43, 10. svibanj 2007. (CEST)

Pošiljka

Može li se reći pismonosna pošiljka? Rečenica glasi: Troškovi pismonosnih pošiljki iznose... Misli se na one pošiljke koje ne idu preko pošto nego ih djelatnik ustanove dostavlja.

Nije baš najbajnije, ali može. :) --Abyssus 19:43, 10. svibanj 2007. (CEST)

Šlep-služba?

Je li ispravno napisati šlep-služba?

Nije. Vučna služba. Goggs1212 16:09, 10. svibanj 2007. (CEST)

Potkategorija ili podkategorija

Primijetio sam da na Wikipediji imamo potkategorije, odnosno da se d ispred bezvučnog k obezvuči. Ne znam što hrvatski pravopis kaže o provođenju ili neprovođenju glasovnih promjena zvučnosti, ali recimo nije pretsjednik već predsjednik, bez obzira što se izgovara sa -ts- (a istodobno izgovaranje t i s je zapravo glas c pa onda dobijemo precjednik, ali to nije bitno sad), dok je s drugi strane potpis a ne podpis i otpustiti a ne odpustiti itd.. Kako bi bilo pravilno što se tiče potkategorija? Flegmatik

Upravo tako kako jest. ;) A da pročitaš članak o jednačenju po zvučnosti i pogledaš iznimke? Drugi put cum grano salis. ;) --Abyssus 19:43, 10. svibanj 2007. (CEST)

Pa dobro, ne pade mi na pamet. Meni to potkategorija izgleda čudno kad vidim napisano, a i čini mi se da je glas d poprilično dobro očuvan u toj riječi. Ali dobro kad je tako pravilno. Ma treba uvesti korijenski pravopis pa bi se bavili pametnijim pitanjima što se tiče jezika. --Flegmatik 14:25, 12. svibanj 2007. (CEST)

To ja govorim cijelo vrijeme: Ivšić je bio u pravu s obesmišljenjem asimilacije predmetaka koji završavaju na d: pod-, pred-, nad-, od-. Ljudi po refleksu pišu "otpisati", "potkova", .. (navikli su), ali im nove riječi stvaraju probleme jer instiktvno "znaju" da je normalno pisati: podkorpus, podkategorija, ...Stoga nije nimalo čudno što nalazim, dosta često, u prijevodima raznih djela književnosti i filozofije ovo: predkršćanski, predkopernikanski, ...Babić je trebao to srediti, umjesto da 60% energije potroši na zgodno, no marginalno neću i ne ću (koliko god se slagao s ovim drugim, to je praktički ništa). No, Ponornica je u pravu: trebamo se držati propisanoga pravopisa, jer ovo nije nikakav autorski projekt. Mir Harven 16:44, 13. svibanj 2007. (CEST)

Treba se jednostavno otići u jednu krajnost - ili korjenizirati sve ili pisati gotovo pa po Vuku. Nema smisla negdje provoditi JPZ, a negdje ne. Posebice mi je glupo pisati podcijeniti a ne potcijeniti kad je izgovorno jednako, a i neke semantičke smetnje nema. No, eto... Kako jest, jest. --Abyssus 18:18, 13. svibanj 2007. (CEST)

Nije to tako jednostavno. Pravopis je kompromis, pa je najbolje ići psihološki prirodnim kompromisom. Već je i Maretić primijetio da su stari Dubrovčani pisali "slatko", "glatko"...ali i uvijek "podkova", "odkinuti". Predmetci su ključ, i to njeki (ne ide to s onima -zs- i sl.). I Vuk je kompromiser, inače bi pisao pretsjednik i gratski i ljutski (ili ljucki). Nama bi bilo najbolje da samo finiširamo ovaj pravopis uz malene izmjene. No, o tom potom. Mir Harven 19:03, 13. svibanj 2007. (CEST)

Vrlo nelogično, budući da je u hrvatskoj tradiciji oduvijek bilo ot-, a ne od- jerbo je od stvoren analogijom prema nad, pod i sličnim prijedlozima. A ostaci toga jesu u oteti i otići, dočim je u stsl. glasio, dakako, ot. Kreativni Dubrovčani. :-) --Abyssus 20:02, 13. svibanj 2007. (CEST)

Naprotiv- u hrvatskom je predmetak "od"-"ot" je, kao što znamo stsl., a zadržao se u cksl. Hrvatski pisci uglavnom pišu predmatak "od" bez ikakve asimilacije po zvučnosti. Govorim o hrvatskom, ne crkvenoslavenskome jetiku. Maretić u svojoj "Istoriji hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima", 1889., daje podatke za cijelo hrvatsko područje, ne samo jekavsko, niti štokavsko, i po njemu je većina naših pisaca pisala hrvatski predmetak "od" bez ujednake po zvučnosti. Na vernakularu, prevladavajući je propis: odpustiti, odkupitelj, odpisati, odpraviti, odpjevati, odkopati,...Argumentacija za "fonetski" način pisanja, što ju je većim dijelom uobličio Stjepan Ivšić 1941., u tim je dijelovima hroma i šepava- Ivšić piše kako na starobugarskom (tj. stsl.) nadpisu iz 10. stoljeća piše "otkopati". Jaka stvar, što nas se tiče "starobugarski". Mir Harven 22:15, 15. svibanj 2007. (CEST)

Evo i malo vježbe. Ovo je prijetražnik hrvatske rječničke baštine:http://crodip.ffzg.hr/default.aspx Može se odabrati bilo koji rječnik i upisati željeni oblik- npr odp ili otp, odk ili odk (u hrvatskome dijelu). Evo za Kašića: http://crodip.ffzg.hr/kasic/default.aspx Upišem, nakon, isključivanja talinskoga, odp, te dobijem: Odpegliàti,Odpràviti , Odpustìti, Podpisàti ...Za otp ne dobijem-ništa. Slično za par odk-otk. Isto za Fausta Vrančića i ostale. Mir Harven 22:52, 15. svibanj 2007. (CEST)

Problem nastaje zato što se u vrjemenu srbizacije hrvatskog uspjelo odhrvati unitarizaciji uvođenjem posebnog pravila za parnjak d/t samo kad se nađe na granici morfema. Danas se držimo starih, nepotrjebnih navadah pa i nadalje ustrajavamo na tomu kao izuzetku, umjesto da si dopustimo slobodu.

Uh, sva sreća da imamo slobodu ustrajavati na tomu... Ygraine 17:08, 21. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Svakako, za neke sreća, a za neke i ne. Po tomu se razlikujemo, po tomu se legitimiramo.

Strana imena na -ie

Kako se sklanjaju strana zenska imena na -ie, poput Marie, Lucie, Julie? Vidim Mariju/Mariu/Marie???

Nema tu sklonbe. Npr. Marie Claire. Vidio sam Marie Claire, dao sam nogu Marie Claire, govorim o Marie Claire...Da je pohrvaćeno, onda bi bila druga stvar...Mir Harven 16:35, 13. svibanj 2007. (CEST)

Padež mjeseca u nadnevku

Mjesec je u datumima uvijek u genitivu. Govorimo i pišemo (koji dan?) 14. (kojeg mjeseca?) svibnja (koje godine?) 2007. Trebalo bi, dakle, pod hitno promijeniti oblik nadnevka u Wikipedijinom sučelju jer 14. svibanj 2007. znači da je to četrnaesti od neutvrđeno velikog broja svibanja u godini. Nadam se da svi znamo da je u svakoj godini samo jedan svibanj i ukupno samo dvanaest mjeseci. ;) Dakle, 14. svibanj ne dolazi u obzir. Molim dame i gospodu birokrate da što prije nešto poduzmu u vezi s tim. --Marko Pojatina 00:51, 14. svibanj 2007. (CEST)

Dakako, misliš da to ne primijetih? :) Ali pogledaj primjerice 14. svibnja. ;) Problem je u softveru, a među ostalim, trebalo bi pola sučelja promijeniti. A za to treba živaca i - vremena. ;) S druge pak strane, neki se jezičari se ne bi složili s tobom (i sa Scorpyjevom preporukom, primjerice, s kojom se slažem) jer bi to mogli shvatiti kao svojevrsnu elipsu. --Abyssus 03:39, 14. svibanj 2007. (CEST)

Negacije

Molim vas da mi odgovorite kako se pravilno pisu negacije

Staviš "ne" ispred glagola. Mir Harven 22:56, 15. svibanj 2007. (CEST)

No nemoj to pomješati sa pridjevima. Pridjevi sa česticom ne pišu se zajedno npr. nestvaran, nepregledan... Kingstone 93 00:46, 16. svibanj 2007. (CEST)

Ajme, majko... Kakvom česticom?! --Abyssus 06:48, 16. svibanj 2007. (CEST)

Predstudija ili pretstudija?

Koje je ispravno?

Prvo (iako je to rijetka riječ, češće bi bile predstudije). Evo vam jednačenja, vukovci. Ljudi su zbunjeni pa misle da bi Belićev šestojanuarac (pretsednik, ljutski, gratski, otsada,..) bio jezičnonormativan. Mir Harven 22:55, 15. svibanj 2007. (CEST)

Sierpińskijev trokut ili trokut Sierpińskog?

Radi se o poljskom matematičaru Wacławu Franciszeku Sierpińskom. U duhu hrvatskog mi više paše posvojni pridjev (prva varijanta), ali mi za to ne paše da bude Sierpińskijev (kao što se ne radi o Sierpińskiju, nego o Sierpińskom). Pa sam u laganoj dilemi. :) --Stevo-88 19:23, 19. svibanj 2007. (CEST)

Može oboje, premda je uporaba posvojnog pridjeva rijetka - ista stvar kao s prezimenima poput Čajkovski - genitiv je skoro pa preporuka. :) Opet se fraktalima baviš? ;) Ja obožavah crtuckati te trokute. :-) --Abyssus 20:25, 19. svibanj 2007. (CEST)

Ne bavim se fraktalima opet, nego još uvijek. :) Napisao sam (konačno) maturalnu o njima, i predao sat vremena prije roka. U dogledno vrijeme planiram transkripciju na Wikipediju. --Stevo-88 16:02, 25. svibanj 2007. (CEST)

Imaš za kupiti knjigu "izricanje posvojnosti u povijesti hrv. jezika".

Pa, ako ti se da baviti time...

Hmmm.... u hr. enciklopedijama iz '70-ih ("Svijet oko nas") možeš naići na "konja Przewalskog" (Przewalskovljev konj?), ako se ne varam. Kubura 11:55, 23. svibanj 2007. (CEST)

Jest, divlji konj Prszewalskoga... Jedini konj s ravnom grivom, živi u pustinji Gobi. :-) Toga se sjećam. :-) --Abyssus 20:42, 24. svibanj 2007. (CEST)

Refleksi jata

KADA SE PIŠE -IJE A KADA -JE?

Uglavnom je najbolje oslanjati se na izgovor. Ako je jat dugi, piše se kao ije, a ako je kratki, piše se kao je. Primjerice: cvijeće (cvijeeeeće) i cvjetovi (cvjetovi). Ako je štokavcu ili kajkavcu teško takvo što pohvatati, može se osloniti na Dalmatince - kad je kod njih dugo i, i refleks jata dug je (biiilo cviiiiće). Ostalo u članku o refleksima jata. --Abyssus 22:04, 24. svibanj 2007. (CEST)

Elektronski/elektronički

Nije mi posve jasno koja je razlika između elektronski i elektronički te kada se koristi jedno, a kada drugo. --Flopy 11:27, 21. svibanj 2007. (CEST)

elektronski - elektron

elektronički - elektronika (svojstvo)

elektronični - elektronika (pripadnost)

Aha... Elektronski je, primjerice, mikroskop, a elektronička je, primjerice, pošta. --Abyssus 20:40, 24. svibanj 2007. (CEST)

Zahvaljujem :-) --Flopy 21:34, 24. svibanj 2007. (CEST)

Download - skidanje

Vidim da u nekim člancima iz područja informatike piše download, downloadati. Nisam informatičar, ali hrvatska riječ je "skinuti" i treba ju koristiti. Ili? --Flopy 12:49, 21. svibanj 2007. (CEST)

Koliko ja znam, govori se o "skidanju sa Interneta". Daklem, skidanje. Kubura 11:52, 23. svibanj 2007. (CEST)

Kao što netko reče, najbolje bi i neutralno bilo preuzimanje dokumenata. Skidanje je ipak dio razgovornog jezika. ;) --Abyssus 20:40, 24. svibanj 2007. (CEST)

Zahvaljujem :-) --Flopy 21:35, 24. svibanj 2007. (CEST)

Donijeta ili donesena

Jeli ispravno /glagolski pridjev trpni/ donijeta ili donesena, npr. odluka.

Može oboje. A jeli je 3. lice množine prezenta glagola jesti. Je li? ;-) Treba pogledati članak o participu pasivnom. Prednost imaju oblici na -(e)n, a zatim na -t, no kod nekih glagola postoji samo oblik na -t poput prostrt ili uzet. --Abyssus 20:40, 24. svibanj 2007. (CEST)

U tuzi ili u tugi

Da li se kaže U TUZI ili U TUGI???

HVALA

Kaže li se? Pa kaže se svašta... Ona je tu. U tuzi kiše po poljana tiho hoda. I kuda stiže uvis diže usplahirena jata roda... Cesarić je rabio, zašto ne bismo i mi mogli? ;) No, običnije je u tugi jer se u takvim riječima obično ne provodi sibilarizacija (usp. na vagi, u ligi...). Što, dakako, ne znači da se i ne smije... --Abyssus 20:40, 24. svibanj 2007. (CEST)

Novotvorenice

Dakle... Često na Wikipediji nailazim na određeni otpor glede postavljanja hrvatskih naziva pored anglizama ili latinizama (i drugih -izama) No, s druge strane, znam da ima onih koji se potpuno slažu sa mojim stavom da je bolje ono što je hrvatsko. Smijem li, stoga, ubaciti pokoju novotvorenicu (u zagrade) u članak, ali da me pritom ne kamenuju neki s Wikipedije? Još me zanima smijem li u članak staviti i neke novotvorenice koje još nisu ušle ni u čiju praksu, pa ni u purista. Primjerice, bi li bilo pogrješno kada bih stavio neke riječi sa natječaja časopisa Jezik (tipa skutnik, svemrežje, bezračje) u članak? Kao dobar primjer prevedenice čini mi se bezračje (vakuum), stoga mislim da bismo još nekim riječima treba osigurati prostora. --Harvat 21:00, 24. svibanj 2007. (CEST)

Navedi da je to bio predloženi hrvatski prijevod u časopisu tom i tom, ili od jezikoslovca tog i tog. Kubura 21:24, 24. svibanj 2007. (CEST)

Deder, neće moje ime navoditi po Wikipediji. :-))))))) --Abyssus 21:27, 24. svibanj 2007. (CEST)

Instrumental ili nominativ

"Postala je kraljicom Španjolske."ili "Postala je kraljica Španjolske."
Također:
"Hoćeš li biti mojom djevojkom?" ili "Hoćeš li biti moja djevojka?"
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i, ako je moguće, obrazloženju!

Nema problema. ;) Svejedno je. Instrumental je bio karakterističniji u hrvatskoj tradiciji, još od staroslavenskog jezika. U ruskom je očuvan u nekim glagolima poput onog za profesiju u prošlosti i budućnosti. Tako se i kod nas može reći - bio je profesorom te bit će profesorom, tako da i ne zvuči toliko stilski obilježeno kao što bi zvučilo za prezent. Poraba nominativa umjesto instrumentala novija je mogućnost jerbo zaostaje nekoliko stoljeća za staroslavenskim u kojem se češće rabio instrumental (bĕ istinojǫ), pogotovo uz neke egzistencijalne glagole - biti, postati i slične, a nominativ je uglavnom dolazio uz glagole naricati sę, prozъvati sę, nareĉi sę i izvedenice (naricajemago kiril). Sve, dakako, kao rezultat prijevoda biblijske sintakse. No danas se instrumental uglavnom rabi radi stilske obilježenosti. Šteta. :) --Abyssus 20:47, 25. svibanj 2007. (CEST)

Vrlo temeljit odgovor, hvala! :-) P.S. U poljskom jeziku se također upotrebljava instrumental u toj ulozi (ali isključivo).

Glasati ili glasovati?

Je li ispravno reći glasati ili glasovati? Koliko mi god 'glasovati' glupo zvuči, smatram da je ispravnije jer se životinje glasaju, a mi, ljudi, glasujemo... Ili?

I ako ste vidjeli reklamu za Koledžicom po svijetu, oni kažu "Glasajte za mene!!" (Ne bi li ispravnije bilo reći "Glasujte..."? Thanks.

Joj, o tome već pisah. :) Da se citiram:

Glasovati je riječ tvorena prema ruskome uzorku. Neki jezičari tvrde da je u uporabi kojih pola stoljeća, otkako ju je Cipra-Guberina-Krstić družina preporučila kao hrvatsku inačicu srpskoga glasanja. No, postojala je i prije (i Šenoa nam priča o glasovanju Jelenjana ;)), Stulli veli da se rabi od 16. stoljeća i to u značenju "dati glas". Uz tu riječ, postojala su i dva paronima glasati = "razglasiti" i glasiti = "sadržavati obavijest", izvedena od istoga staroslavenskog korijena. I suprotno, riječ glasovanje nije srbizam, za njihov je leksik karakterističnije - glasanje. A kod nas mnogi zaziru od glasanja, da se ne bi, nedajbože, miješalo s glasanjem životinja. Što god bilo, ja ne glasujem za glasanje, a za ostale, rekao bi gospodin Shakespeare - kako vam drago. ;)

Dakle, da zaključim - svejedno je, možete rabiti i glasati i glasovati, isto je značenje (shodno tomu imenice glasanje i glasovanje), a prvi glagol treba razlikovati od povratnog glagola glasati se koji pak ima značenje glasanja. Ta povratna zamjenica se često mijenja značenje glagolu - primjerice češljati se nije isto što i češljati. Prvo činim ja, a drugo moja frizerka. ;)

I da... Hvala. ;) Thanks baš i nije primjereno za ovaj jezični kutak o hrvatskom jeziku, zar ne? ;) --Abyssus 20:47, 25. svibanj 2007. (CEST)

Nažalost ili na žalost

Nažalost ili na žalost

Može oboje... Premda preporučujem nažalost jer je prilog, načinski. Ovako je veza prijedloga i imenice te ima malčice drukčije značenje. --Abyssus 17:13, 27. svibanj 2007. (CEST)

Urota ili zavjera

...kao domaća inačica riječi "konspiracija". Postoji li razlika, i koji izraz bi se trebao koristiti u kontekstu "teorija urote/zavjere"? Hvala. Rosier 17:16, 27. svibanj 2007. (CEST)

Isto je gotovo... Urota je od prasl. *rota = "zakletva", a zavjera od za + vjera, "uzeti što na vjeru". Samo što je u zavjeri veći naglasak na planiranje i domišljanje, zato teorija zavjere, a ne urote. --Abyssus 17:49, 27. svibanj 2007. (CEST)

Znači, "rota" nije germanizam? 'aj, super.
Evo još zanimljivih referenca: Vrančićev rječnik iz 1595., "Dictionarivm qvingve nobilissimarvm Evropae lingvarvm", donosi:
iuramentum - rota, prisega
iusiurandum - zakletva
Zanimljivo, zar ne? Kubura 20:16, 27. svibanj 2007. (CEST)

Predprijava ili pretprijava

Koji oblik je točan predprijava ili pretprijava?

Hvala

Pretprijava. Pogledati jednačenje po zvučnosti. --Abyssus 17:12, 30. svibanj 2007. (CEST)

Više/veće

Imam dvojbu kod upotrebe pridjeva visoko i veliko. Je li komparativ pridjeva visoko - više ili visočije? Jesam li u krivu ako mislim da je ispravno npr. veći nivo vlasti ili veće ovlasti a moj prijatelj je viši od mene ili viša razina mora ? Odnosno je li više ono što se može mjeriti a veće neodređena veličina. A opet ako je tako zašto imamo VSS-visoka stručna sprema ili VŠS- viša školska sprema? Ima li neko pravilo u upotrebi ovih pridjeva?

Visok - viši, visočiji, ta otkud to, ne dolazi u obzir... Viši, osim komparativnog značenja, u prenesenu značenju znači "razvijeniji", "napredniji" (viša škola, viša sila), a velik znači štogod brojnije (veće :-)) od prosječnog, ali i štogod poznato, znamenito (velik čovjek, veliko postignuće). Sve, dakle, ovisi o kontekstu. Može postojati i viša i veća razina vlasti, ovisno o tome želimo li istaknuti položaj ili obuhvatnost. --Abyssus 17:53, 31. svibanj 2007. (CEST)

Glagolske vrste

Može li mi netko objasniti zašto neki glagoli kao što je npr. pljuvati u 3. licu prezenta glase kao "pljuje", a drugi poput sprječavati "sprječava"? Ne bi li onda trebalo biti "sprječuje"?

Ne bi. Postoji 6 glagolskih vrsta prema kojima se glagoli svrstavaju u razrede i shodno tomu tvore glagolske oblike. Navedeni su u bilo kojoj gramatici hrvatskog jezika, zajedno s opisima. Spr(j)ečavati je nesvršen glagol, baš kao i obećavati, obavještavati, izvještavati, svrstavati i slično koji imaju prezent obećavam, obavještavam, izvještavam, svrstavam itd. ;) Završetak apsolutno ništa ne govori... Onda bi moglo biti bježati - bježem, zato što je, eto, stezati - stežem. ;) Nemojte praviti krive analogije... Pljuvati ne spada u skupinu glagola s ova/eva infiksom jer razdioba nije kao spr(j)eč+ava+ti negp pljuva+ti, dakle, sufiks nije isti, samo se v podudara jer njime završava osnova. --Abyssus 17:53, 31. svibanj 2007. (CEST)

Opservatorij ili observatorij

opseravtorij ili observatorij

Opservatorij, pogledati jednačenje po zvučnosti. --Abyssus 13:01, 3. lipanj 2007. (CEST)

Cvrčci i cvrčkovi

Je li dopušteno kao stilski obilježenu množinu rabiti "cvrčkovi" umjesto "cvrčci"? Naime, ova druga opcija je teško izgovoriva i meni je osobno veoma "fuj" za izgovoriti. No, množina imenice "točak" ipak je "točkovi". Kako to objasniti? Doduše, točak bi se mogao smatrati srbizmom dok je kotač primjerena riječ u književnom jeziku. No, bez obzira na to, nije li malo glupo da se kod nekih imenica ova "obilježena" množina koristi, a kod drugih ne? Kao dodatan argument koji ne ide u prilog "cvrčcima" (nego "cvrčkovima") navest ću i dativ imenice "točka". Naime, oni ni u kojem slučaju nije "točci, već "točki". Nisu li to, stoga, dvostruka mjerila naših gospodina jezikoslovaca? Još nešto... Ovaj se oblik množine negdje jednostavno zakida, dok se drugdje češće upotrebljava. Npr., češće kažemo "troškovi" umjesto "trošci". Može li mi netko pomoći razriješiti ovu jezičnu dvojbu?

Nisu, a i pomiješali ste sve krivim analogijama. Napisat ću veći osvrt kad budem našla vremena. --Abyssus 20:11, 3. lipanj 2007. (CEST)

Pravopis

Što je pravopis - definicija?

Pravopis --Abyssus 19:55, 6. lipanj 2007. (CEST)