Vrač pogađač
| ''Vrač pogađač '' | |
|---|---|
 Naslovnica Vrača pogađača iz kolovoza 1903. godine | |
| Slogan | „Ni po babu ni po stričevima” |
| Glavni urednik | Sima Lukin Lazić |
| Kategorija | satira |
| Izlazi | tjedno |
| Izdavač | Ljudevit Gaj |
| Prvi broj | 1896. |
Vrač pogađač je bio satirični i kulturni list kojega je 1896. godine u Zagrebu pokrenuo srpski novinar Sima Lukin Lazić (1863.—1904.). Lazić se na pokretanje vlastitog satiričnog časopisa odlučio nakon što je u razdoblju 1891. – 1896. uređivao zagrebački časopis "Srbobran"; u kojem razdoblju je na stranicama časopisa pod pseudonimom "Vrač Pogađač" objavljivao članke povijesne tematike. Lazićevo pisanje o povijesti se dokazalo kao jako nevješta mitomanija, smiješni pokušaj bavljenja povjesnom znanošću (primjerice je pisao o 10.000 godina srpske povijesti, te je Herodota i druge povijesne pisce antike nazvao "srbožderima" jer u svojim djelima, zbog mrženje i straha prema Srbima, uopće ne spominju niti postojanje velikog i važnog srpskog naroda iz tog doba)[1] - ali se Lazić naposljetku od kritika obranio svjesnim zalaženjem u sferu komike. "Vrač pogađač" je dostigao tiražu od oko 6.000 primjeraka, što je bilo znatno za ono doba u kojemu je svaki primjerak čitalo više osoba.
Časopis je posve otvoreno provodio propagandu srbijanske Narodne radikalne stranke Nikole Pašića, koja je bila usmjerena protiv dinastije Obrenović i općenito nastojanja da se Kraljevina Srbija održi u geopolitičkom skladu s njenim tadašnjim pokroviteljem Austro-Ugarskom monarhijom. Osim što je kritizirao proaustrijsku vanjsku politiku Srbije, časopis je napadao sve pokušaje građenja dobre srpsko-hrvatske i srpsko-mađarske suradnje na tlu Austro-Ugarske.
List je često ulazio u polemike s drugim časopisima.
Glavni karikaturist časopisa je bio Josif Danilovac iz Beča.[2]
Pokretač Časopisa Sima Lukin Lazić je jedan od stvaratelja kulta „ugroženog Srbina“, te suvremeni povjesničari sagledavaju u djelatnosti "Vrača pogađača" jedan od glavnih izvora opasnog kvarenja odnosa između Hrvata i Srba krajem 19. stoljeća; pri čemu se antihrvatsko pisanje učestalo spajalo s antisemitskim: naime je krug njegovih autora kojima je na čelu bio S. L. Lazić smatrao da Židovi usmjeravaju hrvatsku politiku protiv interesa Srbije i Srba.[3] U Vraču pogađaču “Jurek Zagorec” je biće niže vrste, a Židov je nakaza, opasan neprijatelj Srba i cijeloga svijeta.[4]
Nakon što je pisanje "Vrača pogađača" i "Srbobrana" naposljetku izazvalo antisrpske demonstracije u Zagrebu 1902. godine,[5] u kojima je sudjelovalo čak 20.000 ljudi, dakle trećinu sveukupnog tadašnjeg stanovništva grada,[6] "Vrač pogađač" je nastavio izlaziti u Novom Sadu, od 1902. do 1914. godine. Nakon smrti Sime L. Lazića 1904. godine, nastavila je časopis uređivati njegova supruga Zorka Lazić.[7]
- ↑ Artuković, Mato. Pregled srpske izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj (1883-1903). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 32-33 No. 1, 2000.: 123–127. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Ana Samardžić. Kolovoz 2017. Od „Nevena” do „Zabavnika” : put ilustracije u srpskoj štampi (srpski). Časopis kuš!. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Artuković, Mato. 2014. Prema korijenu hrvatsko-srpskog sukoba. Četvrti hrvatski simpozij o nastavi povijesti (AZOO). Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2017. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Nenad Piskač. 5. lipnja 2020. Srpski antisemitizam u filosemitskoj Hrvatskoj. Projekt Velebit. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Nives Rumenjak. Manjinski identitet i autostereotipi: srpska karikatura u Hrvatskoj 1896.-1902. Časopis za suvremenu povijest, Vol. 38 No. 2, 2006. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Mato Artuković. Pitanje šteta i odštete u antisrpskim demonstracijama 1902. godine. Časopis za suvremenu povijest, Vol. 42 No. 1, 2010. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
- ↑ Tatjana Loš. 27. kolovoza 2016. Zorka Lazić, urednik lista Vrač pogađač: Odbranila časopis koji joj je suprug ostavio u amanet (srpski). Novosti, Beograd. Pristupljeno 22. srpnja 2020.