Vjetrulja (razdvojba)

Tekst na ovoj razdvojbenoj stranici je potrebno izdvojiti u zasebne članke. (Rasprava)

Vjetrulja može značiti:

• vjetrulja, u meteorologiji, je sprava za određivanje smjera vjetra. Sastoji se od vodoravne poluge koja se može okretati oko okomite osi. Na jednoj strani poluge je ploča aerodinamičkoga profila, koja polugu stalno zaokreće u smjeru vjetra, a na drugoj strani protuuteg i strelica koja pokazuje smjer odakle vjetar puše. Ispod okomite motke, oko koje se vjetrulja okreće, naznačene su četiri glavne strane svijeta ili samo smjer prema sjeveru.
• vjetrulja (navigacija), u pomorskoj navigaciji, je prikaz podjele obzora (horizonta) na 32 zrake (11,25°) s oznakom glavnih vjetrova. Služi za orijentaciju u prostoru, a kod kompasa i za određivanje kursa, azimuta i smjerova, procjenu smjera vjetra, valova i slčno. Kvadrantska podjela na stupnjeve (N i S – 0° E i W – 90°) uvedena je u 18. stoljeću, a kružna (N – 0° i 360°) nešto kasnije. U 19. stoljeću javlja se vjetrulja s engleskim oznakama strana svijeta. Najstarije vjetrulje u kompasima naših brodova imale su oznake 8 glavnih vjetrova: borea (sjever), greco (sjeveroistok), oriente (istok), scirocco (jugoistok), austro (jug), libeccio (jugozapad), ponente (zapad) i maestro (sjeverozapad). Sredinom 18. stoljeću zamijenjeni su: borea s tramontana, oriente s levante i austro s oštro; podjela je proširena i s 8 sporednih vjetrova koji su označivani nazivima dvaju obližnjih vjetrova, na primjer grecotramontana (sjever–sjeveroistok), grecolevante (istok-sjeveroistok) i tako dalje. U meteorologiji se upotrebljava i vjetrulja s 36 smjerova (N = 0 i 36, E = 9, S = 18 i W = 27).