Prijeđi na sadržaj

Velja Međa

Koordinate: 42°55′18″N 17°55′51″E / 42.9215857°N 17.9308492°E / 42.9215857; 17.9308492
Izvor: Wikipedija
Velja Međa
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradRavno

Koordinate42°55′18″N 17°55′51″E / 42.9215857°N 17.9308492°E / 42.9215857; 17.9308492

Stanovništvo
 – naselje (2013.)203

Zemljovid
Velja Međa na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Velja Međa
Velja Međa
Velja Međa na zemljovidu BiH

Velja Međa je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se desetak kilometara entitetske granice s Republikom Srpskom i petnaestak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Sjeverno teče rijeka Trebišnjica.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Selo Velja Međa (Velia Megia) spominje se 1434. godine, kada su Radivoj Obradović iz Bančića, Boljeta Novaković i Vladimir Lugojević optuženi za krađu šest krava i 18 perpera. U selu se nalazi srednjovjekovna katolička crkva sv. Ivana Evanđelista, koja se u povijesnim vrelima spominje 1622. godine. U selu u posljednjih 300 godina žive isključivo katolici; također, nekoć su u selu bili i pravoslavci i muslimani o čemu svjedoče njihova groblja te podatci iz 17. stoljeća po kojima su crkvu u Veljoj Međi „preuzeli šizmatici”.[2]

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Velja Međa i Hrasno u kojoj su crkva, 90 katoličkih i dosta pravoslavnih obitelji.[3]

Austro-Ugarska je pri gradnji uskotračne željezničke pruge Gabela - Zelenika izgradila željezničku postaju u Veljoj Međi. Pruga je u Velju Među dolazila iz Turkovića, a vodila u Ravno.[4][5]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

1991.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 77

  • Hrvati - 77

2013.

[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 203

  • Hrvati - 203

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
  2. Vidović 2010, str. 301.
  3. Digitalni arhiv Infobiro.baArhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2017. (Wayback Machine) Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
  4. Bridges of Herzegovina County, Facebook Fotografije tragova uskotračne pruge, 25. kolovoza 2014. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
  5. Hrvatski neretvanski zbornik br. 1, Zagreb, 2009., ISSN 1847-1579
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Članci

[uredi | uredi kôd]
  • Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340