Prijeđi na sadržaj

Uljanik (Garešnica)

Koordinate: 45°32′00″N 17°01′20″E / 45.5333189414326°N 17.022253274917°E / 45.5333189414326; 17.022253274917
Izvor: Wikipedija
Uljanik
Država Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Općina/gradGarešnica

Površina15,6 km2[1]
Visina133 mnm
Koordinate45°32′00″N 17°01′20″E / 45.5333189414326°N 17.022253274917°E / 45.5333189414326; 17.022253274917

Stanovništvo (2021.)
Ukupno230 [2]
– gustoća15 st./km2

Odredišna pošta43280 Garešnica [3]
Pozivni broj+385 (0)43
AutooznakaBJ

Zemljovid

Uljanik na zemljovidu Hrvatske
Uljanik
Uljanik

Uljanik na zemljovidu Hrvatske

Uljanik je naselje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nedaleko od Garešnice.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Naselje je smješteno na uzvisini uz glavnu cestu DaruvarDežanovacPoljana, a križanje u središtu Uljanika usmjerava promet prema Garešnici, Kutini i Zagrebu. Općinski put vodi iz Uljanika prema Gornjem Uljaniku i preko Goveđeg Polja i Trojeglave do Badljevine, a svojim drugim krakom preko Dežanovca i Trojeglave prema Brekinskoj i Gaju i prema Lipiku i Pakracu. To je brežuljkasti kraj na nadmorskoj visini od 130 do 150 metara s dosta livada, šuma i poljoprivrednog zemljišta, što je pogodovalo razvoju poljoprivrede i uzgoju stoke.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Uljanik ima oko 233 stanovnika od popisa 2021. godine. Od 19. stoljeća broj stanovnika se postupno smanjivao te došao do današnjeg broja.

Naselje Uljanik: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
408
982
1175
779
948
859
857
847
684
682
676
531
551
399
332
287
230
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Marino Selo (grad Lipik u Požeško-slavonskoj županiji) i nenaseljenog dijela područja naselja Hrastovac. Do 1961. podaci za pripojeni dio područja sadržani su u naselju Marino Selo. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselja Duhovi i Gornji Uljanik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Poslije obnove Požeške županije 1745. godine, Uljanik je sa susjednim naseljima, od Poljane do Trojeglave, Kreštelovca i Imsovca, bio dio gospoštije Pakrac. Uključen je u kotar Kutinu, a pripadao je Podžupaniji Pakrac (Gornja podžupanija). Nakon promjena nekoliko vlasnika, pakračko vlastelinstvo došlo je u ruke požeškog podžupana, kasnije velikog župana, grofa Antuna Jankovića Daruvarskog. Kao revni administrator i gospodarstvenik, grof Janković poticao je naseljavanje stanovnika, te obnovu i rast naselja na svojim velikim dobrima oko Daruvara, Pakraca i Požege. U nekim srpskim naseljima kotara Pakrac bilo je zbog kmetskih obveza više pobuna te čak i smrtnih kazni, ali što se tiče područja Uljanika o tome nema bližih podataka. U jednom dokumentu Požeške županije na latinskom jeziku iz 1781. godine spominje se u vezi s naseljavanjem Požeške županije naselje Uljanik zajedno s Imsovim selom, Goveđim poljem, Desanovim selom (Dežanovac) i nekim drugim naseljima.

Rimokatolički vjernici najprije su pripadali Župi Sv. Katarine u Gaju, čijom brigom je u Uljaniku 1884. godine podignut prvi rimokatolički zvonik. Tijekom vremena, broj pravoslavnih vjernika Parohije Uljanik opadao je, što je došlo do izražaja već na početku 20. stoljeća, kada je zapisano da je broj pravoslavnih vjernika u Kreštelovcu i Trojeglavi spao samo na 20-ak obitelji u svakom od tih naselja. Poslije izgradnje makadamskog puta prema Garešnici, odlučeno je sagraditi novu crkvu u Uljaniku. Gradnju uljaničke katoličke crkve Blažene Djevice Marije Lurdske pomogao je vlasnik veleposjeda u Uljaniku i Petersalašu, Otto Biedermann, sa suprugom Margitom. Uz zgradu crkve bili su pored ulaznih vrata ugrađeni kipovi Sv. Ante i Sv. Florijana, a s južne strane crkve dograđena je sakristija. Blagoslov i prva misa u novoj crkvi u Uljaniku održani su 9. rujna 1900. godine. Vjerski život u to vrijeme postao je važnijom sastavnicom odraslih i djece uljaničke općine. Vjeroučitelji školske djece bili su mjesni pravoslavni paroh Mile Krajnović za djecu pravoslavaca, gajski župnik Vilim Urner za djecu rimokatolika, daruvarski rabin Jakob Gross za djecu Židova, i pastori protestantske crkve za djecu uljaničkih evangelika Čeha.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Uljanik je uglavnom poljoprivredno naselje. Ljudi se bave ratarstvom, uzgojem žitarica, voća i povrća, te stočarstvom. U Uljaniku djeluju dva trgovačka društva, trgovina Lonia Kutina i trgovina Lana Dežanovac. U Uljaniku se nalazi i ugostiteljski objekt Cafe Bar San. U Uljaniku se jednom mjesečno održava stočni sajam, sajam poljoprivrednih strojeva, voća i povrća i dr.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Pravoslavna parohijalna crkva Sv. Jovana
  • Crkva Blažene Djevice Marije Lurdske

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Područna škola Uljanik

Društva

[uredi | uredi kôd]
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo, Uljanik

Prva vatrogasna postrojba u Gornjem Uljaniku utemeljena je 1924. godine, ali je ona bila sastavni dio DVD-a Uljanik. Iste godine izgrađeno je vatrogasno spremište u središtu Uljanika. U sklopu DVD-a pokrenuto je djelovanje limene glazbe u Uljaniku, koja je u početku imala 12 članova. U vatrogasnoj limenoj glazbi, na čijem su se čelu izmjenjivali tijekom godina vrsni glazbenici i kapelnici (Bazant, Novak Bahnik), sviralo je više naraštaja ljubitelja limene glazbe. Povremeno ih je uvježbavao bivši vojni glazbenik iz Dežanovca, Ivan (Jan) Sinek.

  • Lovačko društvo Šljuka, Uljanik

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • ŠRU Štuka Uljanik

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.