Tuškanac
Tuškanac je naselje i mjesni odbor u Zagrebu, u četvrti Gornji grad – Medveščak ispod Medvednice. Naselje je poznato po Park-šumi Tuškanac i Kinu Tuškanac, kao i po svome elitnom karakteru.[1] Prema podatcima iz 2021. godine, mjesni odbor obuhvaćao je 2154 stanovnika na površini od 129,44 hektara.[2] U naselju se nalazi znatan broj zaštićenih vila, kulturne baštine grada.[3]
Kod današnjeg Kina Tuškanac od srednjeg vijeka[4] do 18. stoljeća nalazilo se stratište Zvezdišće, gdje su ženama optuženima za vještičarenje bile odrubljivanje glave te ih se spaljivalo. Scene spaljivanja žena na Zvezdišču opisala je i Marija Jurić Zagorka u svojem djelu Grička vještica. Kada je progon vještica prekinut, na toj je lokaciji 1808. godine izgrađena streljačka kuća Streljačkog društva, kasnije prerađivana i dograđivana za potrebe streljačkog doma (1838. – 1885.), Građanske streljane Tuškanac (1841.) i Plesne škole Pietro Coronelli (1876.).[5] Osim aktivnosti na stratištu, gradski je magistrat još 1797. iskazao želju urediti Tuškanac kao šetnicu za građane i »školsku mladež«, no gradnja streljačke kuće i streljane preduhitrila je tu namjeru.[4]
Urbana izgradnja naselja u Tuškancu nagovještena je tek regulatornom osnovom 1865. godine, uslijed koje je gradonačelnik Josip Härdtl nagovarao vlasnike tamošnjih parcela da ih prodaju gradu u svrhe javnog puta (današnjeg Sofijina puta). Godine 1883. i posljednji su vlasnici prodali svoje parcele te je put uređen. Izgradnja kuća započela je tek u 19. stoljeću, donošenjem regulatorne osnove iz 1887. godine. Naselje je zamišljeno kao četvrt vila i ljetnikovaca niske gustoće gradnje. Odlukom osnove također je zabranjena gradnja na donjem kraju naselja kako bi se očuvale zelene i pošumljene površine. Tuškancu je planom Josipa Peklara iz 1890. godine pripojen perivoj Josipovac, a ubrzo su, 1891. godine, za park dobavljena tri paviljona preostala od šumarsko-gospodarske izložbe: drveni glazbeni paviljon, »bosanski paviljon« i paviljon voćarskog vlastelinstva »Braća Turković«. U nadolazećim je godinama južni ulaz u Tuškanac dodatno obogaćen: uz zgradu streljane izgrađena su tri teniska igrališta 1898., a teren za koturaljke 1910. godine. Prestankom djelovanja Građanskog streljačkog društva u streljani 1914. godine, zgradi su pridodani restoran i vanjsko ljetno kazalište 1922., a 1923. dobavljena je i dozvola za adaptaciju streljačke dvorane, koja je pretvorena u pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta. Kazališna pozornica djelovala je do zadnjih godina 1920-ih, kada je ondje 1928. smješteno kino, a s vremenom i izgrađena zgrada sportskog društva Shell te košarkaški teren.[6]
Godine 1954. iznad Dubravkinog puta otvoreno je ljetno kino s 2500 sjedala prema projektu Kazimira Ostrogovića, a nedugo kasnije i sportski tereni ženske gimnazije te tunelsko sklonište, kojemu je pridružen drveni restoran imena »Dubravkin put«, kasnije dograđivan. Godine 1970. prestalo je s radom ljetno kino[7] te je izgrađen klub Saloon na zahtjev Pere Zlatara, nakon kojega je izgradnja na Tuškancu uvelike zamrla. Manja dograđivanja prostora u Tuškancu uključivala su dječja igrališta na Dubravkinom putu i Jabukovcu te spomenike Vladimiru Nazoru i Miroslavu Krleži.[8]
Gradnja na Tuškancu nastavila se u listopadu 2006. godine, kada su započeli radovi na podzemnoj garaži vrijedni 52 milijuna kuna prema projektu Borisa Popovića. Garaža s četiri etaže, 465 parkirnih mjesta i površinom od 13 326 m2, koju je svečano otvorio gradonačelnik Milan Bandić 28. svibnja 2008. godine, bila je namijenjena proširenju parkirnih mjesta zajedno s garažama na Kvaternikovu i Langovu trgu, a pridruženo joj je košarkaško igralište na vrhu.[9] Njeno otvorenje naišlo je na kontoverzu; za vrijeme gradnje otvoren je spor o plaćanju između glavnog izvođača i podizvođača, zbog kojeg do otvorenja komisiji za tehnički pregled nisu predani potpuni papiri te nije mogla biti izručena uporabna dozvola. Ipak, izvođači i Grad izjavili su da se tehnički pregled svejedno proveo te da garaža može biti upotrebljavana.[10][11]
Dodatne kontroverze oko gradnje u naselju nastale su izmjenama u Generalnom urbanističkom planu Zagreba iz 2008. godine, kada je najednom omogućena gradnja na prethodno zaštićenoj sportsko-rekreacijskoj površini, na što su se pobunili vijećnici četvrti. Unatoč protivljenju i nedostatku dozvole, sječa starih stabala i uređenje sportskih terena Krešićevih poljana započeli su iste godine. Pod pritiskom medija, 2009. je u gradskoj skupštini predstavljen projekt revitalizacije park-šume i obnove Ostrogovićeva ljetnog kina, a predstavništvo Hrvatskih šuma branilo se time da se sječa vršila na 280 bolesnih stabala.[12] Ljetno kino u konačnici je obnovljeno za 4,3 milijuna kuna i otvoreno 27. lipnja 2012. godine kao Ljetna pozornica Tuškanac.[7][13]
Uslijed potresa u Zagrebu i onoga kod Petrinje 2020. godine, kao i oluje 19. srpnja 2023. godine, zgrada Kina Tuškanac bila je znatno oštećena, a njena obnova započeta je u listopadu 2023. godine,[14] pri čemu je ono privremeno prekinulo s radom[15] dok se njegov program nastavio na drugim lokacijama pod nazivom Tuškanac u gostima.[16]
Drveni paviljon na Tuškancu zaštićeno je kulturno dobro u Zagrebu, zaveden pod oznakom Z-495; osmerokutni je glazbeni paviljon od hrastovog drva dizajniran u stilu romaničke arhitekture. Paviljon je, izrađen za svrhe gospodarsko-šumarske jubilarne izložbe 1891., prvotno postavljen na Sveučilišni trg (današnji Trg Republike Hrvatske), a na zahtjev Hermana Ehrlicha premješten je na tadašnji Josipovac, gdje je ostao do danas.[17]
Prema Petru Turkoviću, unuku braće Turković iz Kutjeva koja su izradila jedan od tri paviljona premještena na Tuškanac, ovaj opstali paviljon upravo je taj braće Turković.[18] Ipak, Sanja Gašparović i Ana Mrđa s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu navode da je paviljon Turkovića uklonjen zbog »dotrajalosti« zajedno s bosanskim paviljonom, a da je opstao tek drugi glazbeni paviljon.[19]
U doba pandemije COVID-19, paviljon su građani koristili kao mjesto druženja i slavlja, pri čemu je često bio zagađivan smećem i ambalažom poput boca, a do kraja pandemije potrgane su mu daske na podnici i ogradi.[18][20] Godine 2021. započela je njegova restauracija u vrijednosti 3320 eura (25 tisuća kuna).[18]
.jpg)
Spomenik Vladimiru Nazoru na Tuškancu zaštićeno je kulturno dobro u Zagrebu, zaveden pod oznakom Z-3566; brončani je spomenik visok 3,5 metara u ekspresionističkom stilu, grubo obrađene površine. Izradio ga je kipar Stjepan Gračan, koji ga je osmislio za opći jugoslavenski natječaj 1971. godine. Kip je svečano otkriven 1972. godine u čast 30. obljetnici Nazorovog pristupanja partizanima. Hortikulturni projekt kipa izradio je arhitekt Dragutin Kiš.[21]
Kip Miroslava Krleže na raskrižju Dubravkina puta i ulice Tuškanac, kod Krležina stana, izradila je Marija Ujević-Galetović. On je prvotno predstavljen na izložbi Expo 2000 u Hannoveru u hrvatskom paviljonu, nakon čega je smješten u Tuškanac.[22]
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 1.
- ↑ 12. Mjesni odbor Tuškanac. Mjesna samouprava Grada Zagreba. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Registar Kulturnih Dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ a b Gašparović et al. 2010., str. 2.
- ↑ Tuškanac - od Zvezdišća do kina. Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. 4. svibnja 2020. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 2–4.
- ↑ a b O nama. Ljetna pozornica Tuškanac. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 5–6.
- ↑ Dnevnik.hr. 28. svibnja 2008. Otvorena javna podzemna garaža "Tuškanac" sa 465 parkirališnih mjesta. Dnevnik.hr. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Pandžić, Ivan. 27. svibnja 2008. Garaža Tuškanac otvara se i bez dokumentacije. Poslovni dnevnik. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 7.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 7–8.
- ↑ Jelena Kovačević. 27. lipnja 2012. Otvorenjem ljetnog kina Tuškanac započeo ZgKul. Večernji list. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ L. Š. 4. listopada 2023. Kino Tuškanac ide u obnovu. tportal.hr. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Ono što ostaje. Portal Novosti. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Kolinger, Ana. 15. listopada 2023. Kino Tuškanac radi obnove seli na nove neočekivane lokacije. Studentski.hr. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Z-495. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ a b c Anamaria Hanžek. 24. listopada 2021. Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘. Jutarnji list. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 4.
- ↑ Telegram. 14. ožujka 2021. Ovako danas izgleda Park Tuškanac, nakon što je tamo slavila grupa odraslih ljudi. Telegram. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Z-3566. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 23. veljače 2025.
- ↑ Gašparović et al. 2010., str. 6.
- Gašparović, Sanja; Mrđa, Ana. 2010. Tuškanac. Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Zagreb. Prenosi Academia.edu
- MO Tuškanac, službena stranica
- Kino Tuškanac, službena stranica
- Arhitektura u Tuškancu, Arhitektura Zagreba