Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.)

Teroristički napad u Bruxellesu
	; Mete napada (zračna luka i podzemna željeznica)
Država	Belgija
Datum	22. ožujka 2016.; 07:58 – 09:11 (UTC+1)
Lokacija	Bruxelles
Meta	civili i javni prijevoz
Vrsta napada	samoubilački bombaški napad (TATP eksploziv, triaceton tripoperoksid)
Mrtvih	35 civila + 3 napadača
Ranjenih	340 (32 kritično)
Počinitelj	Khalid El Bakraoui ; Brahim El Bakraoui ; Najim Laachraoui ; Mohamed Abrini ; Osama Krayem; (Islamska država)

Teroristički napad u Bruxellesu, dogodio se 22. ožujka 2016. godine.^[4] Radi se o koordiniranom terorističkom napadu koji se dogodio na dvije lokacije, u Zračnoj luci Bruxelles koja se nalazi 11 kilometara od centra grada i u podzemnoj željeznici.^[5] Treća eksplozija dogodila se nakon dolaska policije, a prilikom iste nitko nije ozljeđen.^[6]

Pozadina

U vrijeme samih napada Belgija je učestvovala u vojnoj intervenciji protiv Islamske države (tijekom građanskog rata u Iraku). 5. listopada 2014. godine belgijski vojni zrakoplov F-16 istočno od Bagdada bacio je prvu bombu na teroriste nanjevši im značajne gubitke. 11. studenog 2015. godine vođa ISIL-a Abu Bakr al-Bagdadi naredio je svojim pristašama da izvedu osvetničke terorističke akte na terotiroju država koje sudjeluju u koaliciji koja se bori protiv ISIL-a. U to je vrijeme oko 440 belgijskih vojnika bilo raspoređeno na terenu Sirije i Iraka.

Napadi

Napad na zračnu luku

Incident se dogodio svega par minuta prije 08:00 sati (UTC+1). Ukupno dvije eksplozije odjeknule su u zračnoj luci prouzročivši ljudske gubitke i materijalnu štetu (prozori, osobne stvari, itd.). Prva bomba je eksplodirala pokraj prijavnog pulta, a druga pored trgovine Starbucks. Prije samog napada svjedoci su čuli povike na arapskom jeziku te pucnjeve iz automatskog oružja (AK-47). Odmah nakon napada zatvorena je zračna luka, a svi letovi za taj dan bili su otkazani.^[6]^[7]

Napad na podzemnu željeznicu

Napad se dogodio svega sat vremena nakon napada na zračnu luku (09:11 UTC+1). Meta napada bio je srednji vagon željeznice kojoj je jedna od idućih postaja bila ona ispod središta europske komisije. Rezultat napada je zatvaranje cijelog sustava podzemne željeznice koja prometuje u Bruxellesu.^[6]^[8]

Napadači

Napad su izveli braća Kahlid i Ibrahim el-Bakraoui, Najim Laachraoui, neidentificirani muškarac i Mohamed Abrin, koji nije uspio detonirati svoju napravu, te je pobjegao (dan kasnije, odnosno 23. ožujka, uhićen je u predgrađu Anderlechta). Sva tri napadača povezuje se s istom terorističkom čelijom koja je organizirala i izvela teroristički napad u Parizu u studenome 2015. godine. Na sigurnosnim kamerama vide se tri muškarca koja guraju prtljagu (vjeruje se da su u njoj skrivali bombe). Na snimci se također vidi kako jedan od njih na lijevoj ruci nosi rukavicu u kojoj je bio sami detonator.^[9]

Posljedice napada

Službeno je potvrđen broj od 38 poginulih osobe (od toga najmanje 13 u Zračnoj luci Bruxelles te najmanje 21 u podzemnoj željeznici). Teško ili lakše ranjeno je najmanje 330 osoba (najmanje 90 u zračnoj luci i najmanje 220 u podzemnoj željeznici). Među žrtvama je velik broj različitih nacionalnosti (40), pa je sama identifikacija tekla sporo.^[10] Nakon napada usljedile su brojne policijske racije u samom gradu i izvan njega.

Odgovornost za napad

Za ovaj teroristički čin odgovornost je preuzela tzv. Islamska država.^[11]^[12]

Događaji nakon napada

Nakon napada uslijedio je niz policijskih racija u Bruxellesu i Anderlechtu.^[13]
24. ožujka u gradu Charleroi ubijen zaštitar nuklearne eletrane (ukradena mu propusnica za pristup nuklearnoj elektrani).^[14]
U bolnicama su od posljedica ozljeda preminule još četiri osobe prethodno ozljeđene u napadu.^[15]

Međunarodne reakcije

Argentina: Predsjednik Mauricio Macri osudio je napade rekavši: „oštro osuđujem ove krvave napade i obećavam našu predanost u borbi protiv terorizma”.^[16]
Armenija: Predsjednik Serzh Sargsyan izrazio je sućut i izjavio : „Armenija snažno osuđuje svaki teroristički čin te se zalaže za doprinos međunarodnoj borbi protiv tog zla”.^[17]
Australija: Premijer Malcolm Turnbull rekao je da je duboko zabrinut zbog napada u Bruxellesu, te dodao: „cijela Australija misli i moli za Belgijance.”^[18]
Bosna i Hercegovina: Premijer Fadil Novalić rekao je: „Bruxelles, kao sjedište Europske unije, nije slučajno odabran kao meta ovog užasnog terorističkog čina. To nije samo napad na Belgiju i Belgijance, već na ideju zajedničke, civilizirane, slobodne Europe. Ovaj napad mora nas još više ujediniti u borbi protiv terorizma kao globalnog i sveprisutnog zla.” U ime cijele države poslao je telegram u belgijsko veleposlanstvo u BiH.^[19]
Brazil: Brazilska vlada izrazila je solidarnost s obiteljima žrtava i vladi Belgije, te ponavlja svoju čvrsto uvjerenje da svaki teroristički čin zaslužuje jednoglasnu osudu međunarodne zajednice, bez obzira na motive istog.^[20]
EU: Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je svoje mišljenje o napadima: „još jedan udarac od strane terorista, koji su u službi mržnje i nasilja”.^[21]
Francuska: Predsjednik François Hollande rekao je kako je ovaj napad zapravo napad na cijelu Europu. Francuska će se i dalje svim silama nastaviti boriti protiv terorizma.^[22]
Hrvatska: Premijer Tihomir Orešković oštro je osudio ovaj teroristički čin, te izjavio kako ovaj napad nije samo napad na Belgiju nego napad na cijelu Europu i na sve zemlje koje se bore protiv terorizma.^[23]
Italija: Premijer Matteo Renzi kaže: „mislim i molim za belgijski narod, te izražavam sućut obiteljima poginulih.”^[24]
Island: Ministar vanjskih poslova Gunnar Bragi Sveinsson rekao je kako je zahvalan što niti jedan islanđanin nije stradao u ovon terorističkom činu.^[25]
Japan: Premijer Shinzo Abe izrazio je ogorčenje i šok zbog poginulih u bombaškim napadima, govoreći: „Terorizam se ne može tolerirati”.^[26]
Kanada: Premijer Justin Trudeau osuđuje napad u Bruxellesu i izražava solidarnost s Belgijom i Europskom unijom.^[27]
Nizozemska: Premijer Mark Rutte rekao je: „Belgija je ponovno pogođean kukavičkim i ubojitim napadom. Nizozemska je spremna pomoći i podržati naše susjede na bilo koji mogući način.”^[28]
Norveška: Premijer Erna Solberg rekao je: „ovi napadi su okrutni. Ove napade oštro osuđujemo, a naše misli su usmjerene prema obiteljima stradalih.”^[29]
Njemačka: Predsjednik Joachim Gauck izrazio je sućut poginulima i napisao službeno pismo u kojem stoji: „moramo zajedno braniti lice pravde i demokracije.”^[30]
Rumunjska: Premijer Dacian Cioloș izjavio je da je šokiran samim napadom i izrazio je suosjećanje svim žrtvama i obiteljima poginulih.”^[31]
Rusija: Premijer Dmitrij Medvedev rekao je da ovaj napad pokazuje nedostatke suradnje i kako postoji sve veća potreba za međunarodnom suradnjom u borbi protiv terorizma.^[32]
SAD: Predsjednik Barack Obama izjavio je da je cijeli SAD uz Europu u molitvama i mislima, te kaže kako će SAD učiniti sve da pravda dođe na vidjelo.^[33]
Srbija: Premijer Aleksandar Vučić izjavio je da je ono što se dogodilo u Bruxellesu katastrofa kao i da je užasnut tim događajima, ali da vjeruje da će Europa i svijet uspjeti naći najbolji odgovor na terorističke napade.^[34]
Švedska: Premijer Stefan Löfven rekao je: „smatramo da je ovo napado na demokratsku Europu. Ovakve činove treba najstrože sankcionirati”.^[35]
Turska: Premijer Ahmet Davutoğlu kaže: „Oštro osuđujem ovaj napad, napad koji pokazuje pravo lice terora i terorizma. Moramo ostati ujedinjeni u borbi protiv istog.”^[36]
Ujedinjeno Kraljevstvo: Premijer David Cameron kaže da je cijela zemlja šokirana ovim napadom te da će poduzeti sve potrebne mjere da pomognu Belgiji.^[37]
Ukrajina: Predsjednik Petro Porošenko izjavio je: „Šokiran sam ovim ubojitim napadom koji se dogodio u samom srcu Europe. Suosjećam s obiteljima stradalih. Moramo zajedno zaustaviti terorizam.”^[38]
Vatikan: Papa Franjo kaže: „osuđujem ovo nasilje koje donosi obilje patnje i žalosti. Bože podari mir Belgijancima”.^[39]