Prijeđi na sadržaj

Anderlecht

Koordinate: 50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E / 50.833; 4.333
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Anderlecht. Za druga značenja pogledajte Anderlecht (razdvojba).
Anderlecht
DržavaBelgija
RegijaRegija glavnoga grada Bruxellesa
Belgijske zajedniceFrancuska zajednica
Flamanska zajednica
OkrugBruxelles

Vlast
 • NačelnikGaëtan Van Goidsenhoven (MR)

Površina
 • Ukupna17,74 km²
Koordinate50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E / 50.833; 4.333

Stanovništvo (2006.)
 • Entitet96.011
(5.411)

Poštanski broj1070
Pozivni broj02
StranicaAnderlecht
Zemljovid

Položaj Anderlechta unutar Briselske regije

Anderlecht je jedan od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.

Općina se nalazi na jugozapadu briselske aglomerizacije, te graniči s općinama grad Bruxelles, Dilbeek, Forest, Molenbeek-Saint-Jean, Sint-Pieters-Leeuw i Saint-Gilles. Anderlecht je poznat po svojim sportskim klubovima, od kojih se ističu momčadi R.S.C. Anderlechta u nogometu i ragbiju, koje su osvojile više naslova u zemlji.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Gradska vijećnica u Anderlechtu

Prvi spomen naziva „Anderlecht“ datira iz 1047. kad se pojavljuje u obliku Anrelech, te kasnije kao Andrelet (1111.), Andreler (1148.) i Anderlech (1186.). Godine 1356., flandrijski grof Ludvig II. borio se na području Anderlechta protiv Bruxellesa. Iako je pobijedio svoju šogoricu Ivanu Brabantsku i uzeo njenu titulu brabantskog vojvode, iduće godine ona ju je povratila uz pomoć cara Karla IV. Po njenoj povelji iz 1393. Anderlecht je proglašen dijelom Bruxellesa.

U 15. i 16. stoljeću ovdje su živjeli mnogi poznati kulturnjaci. Godine 1521. Erazmo Roterdamski je ovdje proveo nekoliko mjeseci, a ovdje su također prebivali i aumalski grof Karlo, te francuski kraljevski lovac. 17. i 18. stoljeće obilježili su sukobi s Francuskom. U studenom 1792. nakon bitke kod Jemappesa, general Dumouriez i francuska revolucionarna vojska ovdje su opet pobijedili Austrijance. Francuzi su Anderlecht proglasili nezavisnom općinom.

U 19. stoljeću broj stanovnika naglo je narastao, a glavni razlog tome bio je razvitak, te blizina Bruxellesa. Početkom 20. stoljeća u Anderlechtu je zabilježen značajan urbani razvoj, te su tada izgrađene zelene četvrti kao Het Rad i Moortenbeek.

Razvoj stanovništva

[uredi | uredi kôd]
  • Izvor:NIS

Slavni stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Zbratimljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Sporazumi o prijateljstvu

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]