Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Slično – različito)
 |
| Ova je stranica dio Neptuneova kutka za pravopis i ine finese |
| Pravopis i gramatika |
| Pravilna upotreba riječi |
| Finese |
U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalaze riječi i izrazi koji zbog određenih sličnosti u grafiji, govoru ili značenju predstavljaju problem govornicima hrvatskog jezika, odnosno ti ih govornici katkad brkaju i tako ih upotrebljavaju u pogrešnim kontekstima.
Dobrodošli je pridjev, a dobro došli sveza priloga i glagolskog pridjeva radnog. Izrazom dobrodošli opisuje se nešto što je korisno u određenom trenutku, najčešće stoji uz kakvu imensku riječ i može se sklanjati (dobrodošle primjedbe, dobrodošlih primjedbi), dok se dobro došli često upotrebljava kao pozdrav kakvomu došljaku, ali može se odnositi i na nešto korisno ako stoji uz pomoćni glagol "biti", odnosno ako se tu svezu može rastaviti enklitikama; u tom se slučaju ne može sklanjati, nego samo sprezati (dobro su nam došli, dobro će nam doći).[1][2][3][4]
Netočno: Dobrodošao! Očekivao sam te! To su dobro došle primjedbe i hvala ti na njima.
Točno: Dobro došao! Očekivao sam te! To su dobrodošle primjedbe i hvala ti na njima. Dobro bi mi došao novac.
Kojeg i koji akuzativi su zamjenice koji, ali se razlikuju u značenju. Naime, kojeg se u akuzativu upotrebljava za živa bića, a koji za neživa.[5][6][7][8][9][10]
Netočno: Evo ti papir kojeg sam ti ukrao. Ovo je čovjek koji sam nahranio.
Točno: Evo ti papir koji sam ti ukrao. Ovo je čovjek kojeg sam nahranio.
Glagol sličiti znači podsjećati izgledom na nekoga ili nešto, nalikovati komu/čemu. Ličiti, pak, znači bojiti, premazivati bojom. K tome, glagol sličiti ne upotrebljava se s prijedlogom na, nego ima dopunu u dativu.[11][12][13][14]
Netočno: Petra liči na oca. Petra liči ocu.
Točno: Petra sliči ocu. Otac liči zidove.
Pridjev nesnošljiv opisuje nekoga tko ne podnosi tuđe mišljenje, rasu, vjeru, nekoga tko nije tolerantan. Nesnosan, pak, opisuje nešto što je teško podnošljivo, neizdrživo.[15]
Netočno: Ove su vrućine nesnošljive.[op. a. 1]
Točno: Ove su vrućine nesnosne.
Okus je imenica koja označava osjećaj koji neko jelo ili piće ostavlja u ustima odnosno osjetilo kojim percipiramo taj osjećaj. Ukus je imenica koja označava estetsko mjerilo, sposobnost razlikovanja ružnog i lijepog.[16][17][18]
Netočno: Moja žena ima dobar okus.[op. a. 2] Ovo je jelo kisela ukusa.
Točno: Moja žena ima dobar ukus. Ovo je jelo kisela okusa.
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji glagola slijediti, a sljedeći je pridjev. Prvi pojam označava da netko slijedi nekoga ili nešto i nije sklonjiv, dok drugi pojam znači idući, onaj koji je na redu, i sklonjiv je (sljedeći čovjek, sljedećeg čovjeka).[19][20][21][22][23]
Netočno: Neka uđe onaj koji je slijedeći na redu. Sljedeći Marka, naletio sam na čudne tragove.
Točno: Neka uđe onaj koji je sljedeći na redu. Slijedeći Marka, naletio sam na čudne tragove.
Štovati je glagol koji se uglavnom upotrebljava u vjerskom smislu, kad se odaje počast i divi kakvomu bogu, svecima i slično, a poštovati je glagol koji se upotrebljava mahom u drugim oblicima diskursa, primjerice tijekom obraćanja kakvomu autoritetu.[24][25][26][27]
Netočno: Štovani profesore! Bilježim se sa štovanjem.
Točno: Poštovani profesore! Bilježim se s poštovanjem. Svi mi štujemo Boga.
Tkogod je neodređena zamjenica koja znači "netko", a "tko god" je izraz koji znači "bilo tko, svatko tko". Jednako se razlikuju i štogod i što god.[28][29][30][31]
Netočno: Tkogod dođe, dobro je došao. Rekao sam to komu god.
Točno: Tko god dođe, dobro je došao. Rekao sam to komugod.
Zagrizen je glagolski pridjev trpni od glagola "zagristi" i označava nešto što je zahvaćeno zubima. Zagrižen je, s druge strane, pridjev koji opisuje zadrtu, tvrdoglavu osobu.[32]
Netočno: Tko je ostavio zagriženu jabuku na stolu? Baš je zagrizen ljubitelj nogometa.
Točno: Tko je ostavio zagrizenu jabuku na stolu? Baš je zagrižen ljubitelj nogometa.
Zahvaliti znači reći komu hvala, dok zahvaliti se znači pristojno odbiti.[33][34][35][36][37][38]
Netočno: Zahvaljujemo se svim gostima u studiju.
Točno: Zahvaljujemo svim gostima u studiju. Zahvaljujem se na ponudi.
Iako u infinitivnom obliku glagoli zaspati (usnuti) i zasuti (zatrpati što nečim sipkim) ne predstavljaju kamen smutnje, do problema dolazi kad se pojave u prezentu. Niže se nalazi tablica koja prikazuje ispravnu konjugaciju tih glagola.[39][40][41]
| Zaspati |
|---|
| Ja zaspim |
| Ti zaspiš |
| On/ona/ono zaspi |
| Mi zaspimo |
| Vi zaspite |
| Oni/one/ona zaspe |
| Zasuti |
|---|
| Ja zaspem |
| Ti zaspeš |
| On/ona/ono zaspe |
| Mi zaspemo |
| Vi zaspete |
| Oni/one/ona zaspu |
- ↑ Ovakva bi rečenica značila da vrućine zbog kakvih sumnjivih stavova pogađaju ljude na temelju rase, vjere, stava o Istanbulskoj konvenciji... A svi znamo da to ipak nije slučaj, vrućine svakoga mrze jednako
- ↑ Ovakva bi rečenica značila da suprug smatra da je njegova žena ukusna s gastronomskog gledišta. To možda može biti i istina (
), ali s obzirom na to da se ta fraza u tom kontekstu najčešće rabi u drugom značenju, valja biti vrlo pažljiv.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 48.
- ↑ Hudeček 2011., str. 158.
- ↑ Jozić 2013., str. 141.
- ↑ Opačić 2009., str. 51.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 90.
- ↑ Ham 2017., str. 75.
- ↑ Hudeček 2011., str. 104.
- ↑ Matković 2006., str. 93.
- ↑ Opačić 2009., str. 97–98.
- ↑ Vidović 1969., str. 105–106.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 79.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 89.
- ↑ Ham 2014., str. 86.
- ↑ Opačić 2009., str. 192.
- ↑ Opačić 2009., str. 133.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 78.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 104.
- ↑ Opačić 2009., str. 216.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 80.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 132.
- ↑ Ham 2014., str. 132.
- ↑ Jozić 2013., str. 138.
- ↑ Opačić 2009., str. 192–193.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 85.
- ↑ Ham 2014., str. 146.
- ↑ Hudeček 2011., str. 234.
- ↑ Opačić 2009., str. 206.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 144.
- ↑ Ham 2017., str. 76.
- ↑ Jonke 1965., str. 345.
- ↑ Opačić 2009., str. 206, 210.
- ↑ Opačić 2009., str. 228–229.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 84.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 158.
- ↑ Ham 2014., str. 168.
- ↑ Matković 2006., str. 234.
- ↑ Opačić 2009., str. 229.
- ↑ Pavešić 1971., str. 317.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 159.
- ↑ Matković 2006., str. 235.
- ↑ Opačić 2009., str. 231.
- Bakota, Lidija; Trtanj, Ivana. 2013. Jezikom (p)o jeziku: jezični priručnik za studente i zaposlenike fakulteta. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osijek. ISBN 978-953-6965-35-9
- Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
- Ham, Sanda i dr. 2014. Hrvatski jezični savjeti. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40042-9
- Ham, Sanda. 2017. Školska gramatika hrvatskoga jezika. 5. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40045-0
- Hudeček, Lana i dr. 2011. Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska: hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji. Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.. Zagreb. ISBN 978-953-55515-1-5
- Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi. 2. prošireno izdanje izdanje. Znanje. Zagreb.
- Jozić, Željko i dr. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-04-8
- Matković, Maja. 2006. Jezični savjetnik – iz prakse za praksu. Škorpion. Zagreb. ISBN 953-6405-84-9
- Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2
- Pavešić, Slavko. 1971. Jezični savjetnik s gramatikom. Matica hrvatska. Zagreb.
- Vidović, Radovan. 1969. Kako ne valja – kako valja pisati. Matica hrvatska. Zagreb.