Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Pleonazmi)
 |
| Ova je stranica dio Neptuneova kutka za pravopis i ine finese |
| Pravopis i gramatika |
| Pravilna upotreba riječi |
| Finese |
Pleonazam je pojam kojim se označava gomilanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi u pismu ili govoru. Katkad se rabi kao stilska figura u književnoumjetničkim tekstovima, gdje se ne smatra jezičnom pogreškom, no u standardnom jeziku to najčešće nije slučaj, nego se radi o nesvjesnoj pogreški. U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalazi popis pleonazama koje valja izbjegavati.
Pridjevi kao što su optimalan, maksimalan i minimalan u latinskome su jeziku superlativi. Zbog toga im je suvišno dodavati prefiks naj- jer je superlativno značenje već izraženo samim njihovim izrazom.[1]
Netočno: To je najoptimalnije rješenje.
Točno: To je optimalno rješenje.
No je veznik, a međutim rečenični prilog. Obje riječi izražavaju uglavnom isto značenje (iznevjereno očekivanje), stoga je pleonastična skupina nepotrebna jer je se može zamijeniti bilo kojom od tih riječi.[2]
Netočno: Htio nam je dati loptu, no međutim to mu nije pošlo za rukom.
Točno: Htio nam je dati loptu, no to mu nije pošlo za rukom. Htio nam je dati loptu, međutim to mu nije pošlo za rukom.
Izrazi poput oko dvadesetak pleonastični su jer sufiks -ak već izražava približnu vrijednost, stoga je prilog oko suvišan. Umjesto takvih izraza valja upotrebljavati ili prilog oko ili broj sa sufiksom -ak.[3]
Netočno: Stiglo nam je oko dvadesetak učenika iz Sjedinjenih Država.
Točno: Stiglo nam je oko dvadeset učenika iz Sjedinjenih Država. Stiglo nam je dvadesetak učenika iz Sjedinjenih Država.
Glagoli sići i popeti se već u svojemu značenju sadrže smjer kretanja; sići znači "idući odozgo stići dolje", a popeti se znači "dospjeti na visinu, uspeti se". Zbog toga su uz njih prilozi dolje i gore suvišni.[4]
Netočno: Smjesta siđi dolje! Popeo sam se gore i vidio što se dogodilo.
Točno: Smjesta siđi! Popeo sam se i vidio što se dogodilo.
Zato jer pleonastična je konstrukcija jer uzrok izražava dvaput, riječima zato i jer. Umjesto nje valjalo bi rabiti jer (na početku zavisne surečenice koja nije u inverziji), budući da (na početku zavisne surečenice u inverziji) ili zato što.[5]
Netočno: Udario me zato jer sam bio osoran.
Točno: Udario me zato što sam bio osoran. Udario me jer sam bio osoran. Budući da sam bio osoran, udario me.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 98.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 100.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 104.
- ↑ Opačić 2009., str. 190.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 37., 159.
- Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
- Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2