Prijeđi na sadržaj

Suradnik:Croatia 925/Radionica II

Izvor: Wikipedija
Hrvatsko Kraljevstvo
Regnum Croatiae (lat.)
Horvát Királyság (mađ.)
Königreich Kroatien (njem.)

925.1918.
Grb
Zastava
Grb (1868. – 1918.)
Zastava (1848. – 1852.; 1860. – 1868.)
Himna
»Carevka«
»Lijepa naša domovino« (neslužbena)[1]
 
Hrvatsko Kraljevstvo (R. de Dalmatie et de Croatie; plavo) prema dansko-francuskome geografu Conradu Malte-Brunu
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (administrativno područje; tamno zeleno), Kraljevina Dalmacija (de jure područje; svijetlo zeleno) i područje pod zajedničkom hrvatsko-ugarskom upravom (žuto) činili su Trojednu Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju
Glavni gradvariralo kroz vrijeme
Nin
Solin
Biograd
Knin
Varaždin
Zagreb
Jezici
Religija
katoličanstvo
Vladavina
monarhija
Tomislav925. – 928.
Trpimir II.928. – 935.
Krešimir I.935. – 945.
Stjepan Držislav969. – 997.
Svetoslav Suronja997. – 1000.
Stjepan I.1030. – 1058.
Petar Krešimir IV.1058. – 1074.
Dmitar Zvonimir1075. – 1089.
Petar Snačić1093. – 1097.
Koloman1102. – 1116.
Ludovik II. Jagelović1516. – 1526.
Ferdinand I.1527. – 1564.
Franjo II./I.1792. – 1835.
Franjo Josip I.1848. – 1916.
Karlo I./IV.1916. – 1918.
Povijest
925.
uspostavljanje
1918.
ukidanje
 
Prethodnice
Primorska Hrvatska (kneževina)
Nasljednice
Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Hrvatsko Kraljevstvo bilo je hrvatska državna tvorevina. Nastalo je uzdizanjem kneževine Hrvatske u kraljevstvo nakon krunidbe kralja Tomislava 925., a prestalo postojati raspadom Austro-Ugarske Monarhije naposljetku Prvoga svjetskog rata 1918. godine. Njegov naziv, stupanj autonimije i teritorij uvelike su se mijenjali kroz povijest.

Doba narodnih vladara

[uredi | uredi kôd]

Personalna unija s Kraljevinom Ugarskom

[uredi | uredi kôd]

Pod Habsburgovcima

[uredi | uredi kôd]

1527. – 1868.

[uredi | uredi kôd]

1868. – 1918.

[uredi | uredi kôd]

Spomen

[uredi | uredi kôd]
Sokolska mogila u Maksimiru, izgrađena povodom tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, s natpisom: »925. Tomislav prvi krune se Hrvata, s njom da kruni – ponos Hrvata! Za vijekove nove hrvatskog rada, sokol će biti život i nada!«[2]:362–363

Tisućita obljetnica (1925.)

[uredi | uredi kôd]

1100. obljetnica (2025.)

[uredi | uredi kôd]

Dana 14. ožujka 2024. godine Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio zajedničku inicijativu Matice hrvatske i Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«[3][4] te donio Odluku o proglašenju 2025. godine »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva«.[5] Podršku su dali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH te Ministarstvo kulture i medija RH,[3] kao i Vlada Republike Hrvatske.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Državna znamenja. sabor.hr. Hrvatski sabor. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 10. siječnja 2025.
  2. Baždar, Zdenka. 1999. Sokolska mogila u maksimirskom perivoju u Zagrebu (PDF). Časopis za suvremenu povijest. Hrvatski državni arhiv. Zagreb. 31 (2): 361–384. Pristupljeno 9. siječnja 2025. Prenosi Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa.
  3. a b 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. dbhz.hr. Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. travnja 2024. Pristupljeno 9. siječnja 2025.
  4. a b Na inicijativu Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” Hrvatski sabor proglasio 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva. matica.hr. Matica hrvatska. 14. ožujka 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2024. Pristupljeno 9. siječnja 2025.
  5. Odluka o proglašenju 2025. godine »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva«. Narodne novine. 32 (485). 15. ožujka 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. travnja 2024. Pristupljeno 9. siječnja 2025.