Prijeđi na sadržaj

Summit za demokraciju

Izvor: Wikipedija
Logo summita.
Delegacije pozvane da sudjeluju u summitu (roza boja).

Summit za demokraciju virtualni je summit u organizaciji Sjedinjenih Američkih Država koji se održao 9. i 10. prosinca 2021. godine. Summit je sazvao američki predsjednik Joe Biden.[1] Istaknuti cilj organizatora je „obnova demokracije kod kuće i suočavanje sa autokratijom u inozemstvu“. Tri specifične teme summita su odbrana od autoritarizma, rješavanje i borba protiv korupcije kao i promoviranje poštovanja ljudskih prava.[2] Međunarodna programska ravnateljica za građanski angažman u Fondaciji Ford Helena Hofbauer Balmori istakla je kako je tijekom posljednjih 10 godina, a posebice posljednjih pet godina, demokraciji učinjena znatna šteta i da je demokratsko nazadovanje u tom razdoblju činjenica.[3] Dok su neki kritičari opisali događaj kao geopolitički motivirano okupljanje, nisu svi američki saveznici pozvani da sudjeluju uz izostanak poziva Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Mađarskoj i uz zakasnjeli i naknadni poziv Poljskoj.[1] Freedom House je od zemalja pozvanih na summit njih 77 kategorizirao kao slobodne, 31 kao djelomično slobodne i 3 kao neslobodne režime.[4]

Galerija

[uredi | uredi kôd]
  • Američki državni tajnik Antony J. Blinken.
    Američki državni tajnik Antony J. Blinken.
  • Predsjednik Ekvadora Guillermo Lasso.
    Predsjednik Ekvadora Guillermo Lasso.

Kritike

[uredi | uredi kôd]

Summit o demokraciji izazvao je kontroverze jer su s popisa pozvanih izostavljene i Rusija, Kina i Mađarska, a na preliminarnim popisu nisu bile ni Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina.[5] Kosovo i Srbija su međutim naknadno uvrštene.[5][6] Organizator nije eksplicitno prozvao Kinu i Rusiju za stanje demokracije, ali je njihov izostanak sa summita kao i izostanak poziva bio vrlo uočljiv.[7] Kineski i ruski veleposlanici u Washingtonu osudili su odluku o isključenju njihovih zemalja iz ovoga događaja.[8] Ministar vanjskih poslova Kube Carlos Fernandez de Cossio istakao je kako događaj „ilustrira američku slabost i nesposobnost za izdržavanje kritika svoje vanjske politike u Ujedinjenim narodima“.[9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Самит за демократију, суштина и домети: Прокламовани циљ у сенци америчког стратешког и политичког маркетинга. Radio-televizija Vojvodine. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  2. ↑ Што може да се очекува од Самитот на САД за демократија?. Deutsche Welle. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  3. ↑ Aktivističke grupe oprezno o Samitu demokratije u Bijeloj kući. Glas Amerike. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  4. ↑ Steven Feldstein. Who’s In and Who’s Out From Biden’s Democracy Summit. Carnegie Endowment for International Peace. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  5. ↑ a b Biden kaže da demokracija treba "šampione". Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  6. ↑ Glas Amerike: Srbija i Kosovo će ipak biti pozvani na Samit za demokratiju. Danas (dnevnik). Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  7. ↑ Renewing democracy is 'defining challenge of our time,' Biden tells summit. Reuters. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  8. ↑ Biden na summit za demokraciju pozvao 110 zemalja, najglasniji su oni kojih nema na popisu: ‘Što si to dopušta...‘. Jutarnji list. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
  9. ↑ Kuba nazvala "samit demokracije" samo uz pozivnicu znakom slabosti SAD-a. China Radio International. Pristupljeno 10. prosinca 2021.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Summit_za_demokraciju&oldid=6363691"