Stjepan Betlheim
| Prof. dr. Stjepan Betlheim | |
 | |
| Rođenje | 22. srpnja 1898. |
|---|---|
| Smrt | 24. rujna 1970. |
| Zanimanje | psihijatar, psihoanalitičar |
| Portal o životopisima | |
Stjepan Betlheim (Zagreb, 22. srpnja 1898. – Zagreb, 24. rujna 1970.) bio je znameniti hrvatski psihijatar i psihoanalitičar.[1]
Stjepan Betlheim rođen je u Zagrebu, 22. srpnja 1898. u židovskoj obitelji.[2][3][4] Studirao je medicinu u Grazu i Beču, gdje je iskazao interes za psihoanalizu i prisustvovao predavanjima Sigmunda Freuda. Diplomirao je 1922. godine. Tijekom školovanja objavio je šest članaka u znamenitim austrijskim i njemačkim časopisima.[5]
Neuropsihijatriju je specijalizirao na klinici prof. Juliusa Wagner-Jauregga u Beču, te u Berlinu, Zurichu i Parizu. Psihoanalitičku izobrazbu obavio je kod najistaknutijih psihoanalitičara tog doba u Beču i Berlinu. Nakon prve psihoanalize s austrijskim psihijatrom Paul Ferdinand Schilderom, Betlheim je završio svoju izobrazbu s mađarskim psihoanalitičarem Sandor Radoom.
Prve Betlheimove analize bile su nadgledane od strane znamenitih psihoanalitičara, Karen Horney i Helene Deutsch. Članom "Bečkoga psihoanalitičkog društva" postaje 1928. godine. Najznačajniji rad iz njegova ranog razdoblja znanstvene aktivnosti je O parapraksama u Korsakovljevoj psihozi, a koji je 1924. napisao s Heinzom Hartmannom, poznatim njemačkim psihoanalitičarom. Rad mu je citirao Sigmund Freud u drugom dijelu knjige Tumačenje snova. Godine 1928. vraća se u Zagreb, popularizira Freuda i psihoanalizu predavanjima i člancima u novinama i časopisima.
Tijekom Drugog svjetskog rata Betlheima od deportacije u koncentracijski logor spašava pojava endemskog sifilisa u Bosni i Hercegovini. Vlasti Nezavisne Države Hrvatske poslale su u Bosnu osamdesetak židovskih liječnika iz Hrvatske, od kojih je većina kasnije prebjegla u partizane, među inima i Betlheim.[5]
Godine 1948. postaje asistent na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta Zagrebu, gdje uvodi psihoanalitičku dimenziju u razumijevanje duševnih bolesti. 1952. postaje direktni član Međunarodnoga psihoanalitičkog društva (IPA). 1953. godina ostat će trajno zapisana u povijesti psihoterapije u Hrvatskoj, te godine naime prof. dr. Betlheim osniva ambulantni psihoterapijski odjel na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Uz terapijski rad Betlheim je bio i plodan znanstvenik i nastavnik. U nastavu na Medicinskom fakultetu uvodi predmet "Medicinska psihologija", a koji je u to doba bio rijedak na medicinskim fakultetima u Europi. Obrazuje psihijatre, liječnike opće medicine, psihologe, pedagoge i socijalne radnike. Liječio je, podučavao i znanstveno radio sve do 1970. godine, a njegovo je djelo ostalo trajno znanstveno naslijeđe.[6]
Betlheim je bio oženjen s Marie Luise Morgenroth, te su imali kćer jedinicu Ruth Betlheim.[7][5][8] Umro je u Zagrebu 24. rujna 1970. godine i pokopan je na Mirogoju.[9]
Godine 1998. Hrvatska pošta izdala je marku s likom prof. dr. Betlheima u čast 100. obljetnice njegova rođenja.[6] Kćer prof. dr. Betlheima je napisala knjigu o njegovu životu koju je predstavila 2006. godine u Židovskoj općini Zagreb.[10][11] Poprsje s likom Stjepana Betlheima postavljeno je ispred Klinike za psihološku medicinu KBC Zagreb.[12]
- Psihijatrija (1959.)
- Neuroze i njihovo lečenje (1963.)
- O govornim omaškama u Korsakovljevoj psihozi (1989.)
- Snovi u psihoterapiji (1993.)
- Radovi, pisma, dokumenti: 1898–1970 (2006.)
- Bilješke
- ↑ www.profil.hr - Antibarbarus - 2006. Stjepan Betlheim - radovi, pisma, dokumenti. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2009. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- ↑ Ognjen Kraus, 1998, str. 227
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 78
- ↑ Jutarnji list. Što bi Zagreb bio bez Židova: Oni su gradu dali vodovod, tramvaj i '505 s crtom' - Dr. Stjepan Betlheim. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- ↑ a b c (engl.) Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry, Ivana. Stjepan Betlheim (1898–1970). Pristupljeno 16. kolovoza 2013. Navedeno je više parametara
|prezime=i|autor=(pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) - ↑ a b Hrvatska pošta. 100. obljetnica rođenja Dr. Stjepana Betlheima. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- ↑ Marie Luise Betlheim (1904. - 1994.), hrvatska fizioterapeutkinja, muzikoterapeutkinja i kinezioterapeutkinja. (Rosarija Habuš, Marie Luise Betlheim (1904. - 1994.), Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Vol.12 No.1-2, ipanj 1995., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 3. ožujka 2016.
- ↑ Vjesnik, Marina. Bauhasovo blago iz zagrebačke mape. Pristupljeno 16. kolovoza 2013. Navedeno je više parametara
|prezime=i|autor=(pomoć);|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Gradska groblja Zagreb: Stjepan Betlheim, Mirogoj Ž-3-I-63
- ↑ Antibarbarus. Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- ↑ Židovska općina Zagreb. Novosti iz KD Miroslav Šalom Freiberger. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- ↑ KBC Zagreb. Povijest Klinike za psihološku medicinu. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
- Literatura
- Kraus, Ognjen. 1998. Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 9539683629
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo. 2011. Židovski Zagreb. AGM, Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 9789531743938