Spoj (strojarstvo)
Spoj u strojarstvu može biti rastavljivi spoj ili nerastavljivi spoj. Rastavljivi spoj je takav spoj koji se može rastaviti bez razaranja ili oštećenja, a zatim ponovo sastaviti. Nerastavljiv spoj je takav spoj gdje se sastavljeni dijelovi ne mogu rastaviti bez razaranja ili oštećenja.[1][2]
Za spajanje dijelova pri izradi različitih proizvoda mogu se primijeniti mnogobrojne vrste spojeva od kojih treba izabrati najpogodniji. Konstruktori i tehnolozi odlučuju se za onaj spoj koji će u dovoljnoj mjeri biti pouzdan i trajan, a istodobno jeftin, jednostavan i za izvedbu brz.[3]
Podjela[uredi | uredi kôd]
Velik se broj postupaka i načina spajanja radi preglednosti i razvrstavanja dijeli obično na tri načina:
- spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova,
- spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje,
- spojevi prema načelu postizanja.
Spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova[uredi | uredi kôd]
Spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova se dijele na:
- rastavljivi spojevi,
- nerastavljivi spojevi,
- djelomično rastavljivi spojevi.
Rastavljivi spojevi[uredi | uredi kôd]
Rastavljivi su spojevi oni koji se mogu relativno lako rastaviti i ponovno spojiti. U rastavljive spojeve spadaju:
- Svornjak;
- Zatik;
- Uskočnik;
- Rascjepka;
- Osigurač;
- Klin;
- Pero;
- Žlijebljeni spoj;
- Zupčasti spoj;
- Rastavljivi stezni spoj;
- Stezni prstenovi;
- Spojka (tarna spojka);
- Kardanski prijenos;
- Homokinetički zglob;
- Spoj s oprugama.
Nerastavljivi spoj[uredi | uredi kôd]
Nerastavljivi su spojevi oni kod kojih pri pokušaju rastavljanja nastupa oštećenje ili uništenje dijelova za spajanje ili spojnih dijelova. U nerastavljive spojeve spadaju:
- Zavar ili zavareni spoj;
- Stezni spoj;
- Stezne trake;
- Zakovični spoj (zakovica);
- Lemljeni spoj (tvrdo lemljenje, meko lemljenje);
- Ljepljeni spoj (ljepilo);
- Spoj s plastičnom deformacijom (na primjer pregibanje);
- Čavao.
Djelomično rastavljivi spojevi[uredi | uredi kôd]
Djelomično su rastavljivi spojevi kod kojih je rastavljanje moguće, ali nije sigurno da pri tome ne će nastati oštećenje ili lom dijelova za spajanje i obično je ograničeno na vrlo mali broj uspješnih rastavljanja i ponovnih spajanja.
Spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje[uredi | uredi kôd]
Spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje mogu biti:
- posredni spojevi i
- neposredni spojevi.
Posredni spojevi[uredi | uredi kôd]
Posredni su spojevi oni kod kojih se dijelovi spajaju normiranim ili tipiziranim dijelovima za spajanje, kao što su zakovice, vijci i matice, zatici, klinovi, kopče.
Neposredni spojevi[uredi | uredi kôd]
Neposredni su spojevi postignuti određenim postupkom preoblikovanja spojnih dijelova na mjestu spoja, na primjer spojevi postignuti: uprešavanjem, porubljivanjem, utiskivanjem, pregibanjem, preklapanjem, neposrednim zakivanjem i slično.
Spojevi prema načelu postizanja[uredi | uredi kôd]
Spojevi prema načelu postizanja mogu biti:
- spojevi postignuti promjenom materijala,
- spojevi postignuti plastičnom deformacijom,
- spojevi postignuti elastičnom deformacijom.
Ova podjela spojeva je uobičajena za preciznu mehaniku.
Spojevi postignuti promjenom materijala[uredi | uredi kôd]
Spojevi postignuti promjenom materijala nastaju kada se pri postupku spajanja dogode fizikalne, a katkad i kemijske promjene materijala spojnih dijelova i materijala za spajanje (ako se on upotrebljava). Čvrstoća i sigurnost tih spojeva zasnivaju se na molekularnim silama. Ti su spojevi, redovito, nerastavljivi.
Spojevi postignuti plastičnom deformacijom[uredi | uredi kôd]
Spojevi postignuti plastičnom deformacijom postižu se plastičnom (trajnom) deformacijom spojnih dijelova na mjestu spoja (neposredni spojevi) ili dijelova za spajanje (posredni spojevi). Čvrstoća i sigurnost tih spojeva temelje se na obliku i izmjerama (dimenzijama) dijelova za spajanje ili dijelova koji se plastično deformiraju. Takvi spojevi mogu biti nerastavljivi i djelomično rastavljivi.
Spojevi postignuti elastičnom deformacijom[uredi | uredi kôd]
Spojevi postignuti elastičnom deformacijom temelje se na elastičnoj (privremenoj) deformaciji koja je posljedica razlika izmjera (dimenzija) i elastičnosti materijala dijelova za spajanje. Takvi su spojevi rastavljivi.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
- ↑ [2] Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2012. (Wayback Machine) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
- ↑ Anđelka Ređep: Finomehanika, udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.