Solana Pag
| Solana Pag | ||
|---|---|---|
.jpg)
| ||
| Pogled na glavnu zgradu solane i dio plitkih bazena | ||
.jpg)
| ||
| Isparavanje morske vode u bazenima | ||
| Vrsta | društvo s ograničenom odgovornošću | |
| Sjedište | Zadarska ulica 66, 23250 Pag,  Hrvatska
| |
| Djelatnost(i) | Industrija soli | |
| Web stranica | https://solana-pag.hr/ | |
Solana Pag hrvatska je tvrtka registrirana za industrijsko dobivanje morske soli sa sjedištem u gradu Pagu. U privatnom je vlasništvu, a bavi se proizvodnjom, preradom, oplemenjivanjem, pakiranjem, skladištenjem i trgovinom morske soli.[1] Ta je sitna morska sol upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla[2] hrvatskih proizvoda pod nazivom Paška sol.[3]
Premda tradicija dobivanja soli u Pagu ima tisućljetnu povijest,[4] današnji oblik tvrtke, kao društva s ograničenom odgovornošću, registriran je 2023. godine.[5] Spada u veće poslovne subjekte u Zadarskoj županiji po ukupnom prihodu i broju zaposlenih u domeni prerađivačke industrije. U 2023. godini ostvarila je povećanje ukupnih prihoda od 2,2 % u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja morske soli odvija se na tradicionalni način isparavanjem morske vode u velikim plitkim bazenima, koji se protežu na jugoistočnom kraju 22,5 kilometara dugog i razmjerno plitkog Paškog zaljeva, pri čemu je površina svih bazena oko 225 hektara. Nataložena sol se nakon isušivanja bazena prikuplja na veće ili manje hrpe i dalje transportira na preradu i u stovarište.
Nema dostupnih podataka o početcima proizvodnje soli na Pagu, ali se to vjerojatno dogodilo u starorimsko doba, kada su ovdje Rimljani pokorili liburnska plemena. Dokumentirani zapis, i to jedna oporuka, koji govori o dobivanju soli u gradu Pagu potječe iz godine 999. Kasnije ima više dokumenata u kojima se navode podatci o proizvodnji soli iz kojih saznajemo da je na otoku Pagu postojalo više solana (u Dinjiškoj, Povljani, Staroj Novalji i Vlašićima).[6]
U doba Mletačke Republike manje su solane na njezinom teritoriju na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora zatvorene, kako bi se lakše kontrolirala proizvodnja važnog artikla kakav je bila morska sol. Solana u Pagu bila je među onima koje su ostale aktivne i imala je određenu vrstu monopola i povlastice u svojoj branši. U razdoblju kada je solana spadala pod vlast Habsburške Monarhije došlo je do povećanja bazenskih kapaciteta i proizvodnje oko 6000 tona soli godišnje. Poslije Drugog svjetskog rata površina solane još je više povećana (na 170 hektara) te se godišnje dobivalo oko 10 000 tona soli.[7]
Paška solana danas je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, s godišnjom proizvodnjom od približno 18 000 tona, što najviše ovisi o meteorološkim uvjetima. Druge dvije solane, Ninska i Stonska, veličinom proizvodnih kapaciteta i količinom dobivene soli značajno su manje.
- ↑ Solana Pag d.o.o. infobiz.fina.hr. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Paška sol u registru dvije zaštićene oznake. dnevnik.hr. 12. travnja 2019. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Paška sol (PDF). poljoprivreda.gov.hr. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Solane. zadarska-zupanija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. rujna 2024. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Solana Pag d.o.o. sudreg.pravosudje.hr. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Stalna izložba solarstva. tzgpag.hr. Pristupljeno 6. rujna 2024.
- ↑ Sol. tehnika.lzmk.hr. Pristupljeno 6. rujna 2024.