Prijeđi na sadržaj

Sjeverna Dakota

Izvor: Wikipedija
North Dakota
Zastava savezne države North Dakota Grb savezne države North Dakota
Nadimak: Peace Garden State

Roughrider State Flickertail State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom North Dakota
Glavni grad Bismarck
Najveći grad Fargo
Guverner Doug Burgum (Republikanska stranka)
Službeni jezik engleski
Površina 183.272 km²
 - kopno 178.839 km²
 - voda 4.432 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj 642.200
 - gustoća 3,5//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 2. studenog 1889.
 - poredak 39.
Vremenska zona Central: UTC-6/-5

Mountain: UTC-7/-6

Zemljopisna širina 45°55'N - 49°N
Zemljopisna dužina 97°W - 104°W
Širina 340 km
Dužina 545 km
Visina
 - najviša 1069 m
 - najniža 229 m
Kratice
 - poštanska ND
 - ISO 3166-2 US-ND
Internetska stranica www.nd.gov

Sjeverna Dakota je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2. studenoga 1889. Glavni grad je Bismarck, a najveći grad je Fargo.

Okruzi (Counties)

[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Dakota se sastoji od 53 okruga (counties).

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo Sjeverne Dakote 2005. iznosilo je 636.677 (US Census BurreauArhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2006. (Wayback Machine)) a cjelokupna populacija SAD-a je bila 296,410.404. Etnička struktura je šarolika, a 2000. sastojala se od 92,4 % raznih pripadnika bijele rase, 31.329 Indijanca (cca 4,9 %), 3916 Afroamerikanaca. Većina pripadnika bijele rase su njemačkog (44 %) i norveškog (30 %) porijekla. Osim navedenih ima znatan broj državljana rođenih van SAD-a (12.114), poglavito iz Kanade, nadalje ima 3606 pripadnika raznih azijskih naroda, 230 iz područja Oceanije i 7786 Latinoamerikanaca (ovih posljednjih 2000. g.)

Indijanci

Prastanovnici Indijanci pripadaju jezičnom rodu Siouan i Caddoan. Caddoanska grupa porijeklom je s juga i na područje Sjeverne Dakote došli su postupnim migracijama iz zemje Caddoa i nastanili se u području gornjeg Missourija, u povijesti su često nazivani Crnim Ponima (Black Pawnee), jer su porijeklom od kanibalskog plemena Pawnee, koje je prinosilo ljudske žrtve Jutarnjoj zvijezdi. Druga dva plemena su Hidatsa i Mandan u području rijeke Nož (Knife River), poznatih po uzgoju mandan-kukuruza. Od drugih plemena kojima Sjeverna Dakota nije domovina s vfemenom su navraćali Indijanci Assiniboin, Sioux i Plains Chippewa i Cheyenne. U Sjevernoj Dakoti danas na 4 rezervatima žive plemena: Sioux na Devil's Lake i Standing Rock; Chippewa na Turtle Mountain; i Mandan, Hidatsa i Arikara na Fort Berthold, kolektivno poznata kao Three Affiliated Tribes.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Sjeverna Dakota koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.