Aljaska

Alaska

Nadimak: Great Land / Last Frontier

Glavni grad

Juneau

Najveći grad

Anchorage

Guverner

Mike Dunleavy (Republikanska stranka)

Službeni jezik

engleski

Površina

1.717.854 km²

- kopno

1.481.347 km²

- voda

236.507 km²

Stanovništvo (2020.)

- broj

733.391

- gustoća

0,42/km²

Proglašenje saveznom državom SAD-a

- datum

3. siječnja 1959.

- poredak

49.

Vremenska zona

Alaska: UTC−9/−8

Aleutian: UTC−10/−9

Zemljopisna širina

54°40'N - 71°50'N

Zemljopisna dužina

130°W - 173°E

Širina

1300 km

Dužina

2380 km

Visina

- najviša

6194 m

- najniža

0 m

Kratice

- poštanska

AK

- ISO 3166-2

US-AK

Internetska stranica

www.state.ak.us

Aljaska je 49. savezna država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun km², a na tom prostoru živi 733.391 stanovnika (2020.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Povijest

Otkrivena je u 18. stoljeću, a u drugoj polovici stoljeća Rusi su ondje osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljaski otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1.518.775 km². Na Aljaski živi više od 600.000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

Administrativna podjela

Aljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs).

Najveći gradovi

Grad	Pokrajina	Stanovnici
Grad	Pokrajina	1. travnja 2000	1. srpnja 2004
Anchorage	Anchorage	260.283	272.687
Juneau	Juneau	30.711	31.118
Fairbanks	Fairbanks	30.224	30.435
Sitka	Sitka	8.835	8.849
Ketchikan	Ketchikan	7.922	7.423
Kenai	Kenai	6.942	7.379
Kodiak	Kodiak	6.334	6.264
Bethel	Bethel	5.471	6.106
Wasilla	Wasilla	5.469	7.738
Barrow	Barrow	4.581	4.281
Palmer	Palmer	4.533	6.163
Unalaska	Unalaska	4.283	4.325
Valdez	Valdez	4.036	4.041
Homer	Homer	3.946	5.252
Soldotna	Soldotna	3.759	4.018
Nome	Nome	3.505	3.592
Petersburg	Petersburg	3.224	3.020
Kotzebue	Kotzebue	3.082	3.205
Seward	Seward	2.830	2.987