Sezonski afektivni poremećaj

	Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH	D016574

Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) poremećaj je raspoloženja.^[1] Najčešće ga obilježava pojava depresivnih simptoma u hladnijemu dijelu godine, obično od kraja rujna pa sve do početka, a ponekada i kasnog, proljeća.^[2] Kod nekih se ljudi simptomi umjesto zimi mogu javiti ljeti.

Poremećaj je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine.^[3] Službeni naziv kojim se koristi Dijagnostički i statistički priručnik (V. izdanje) jest depresija sa sezonskim uzorkom, a neformalno se rabi i izraz sezonska depresija.

Simptomi

Kod ovoga poremećaja često se javlja hipersomnija, manjak energije, prejedanje (hiperfagija), a s prijelaza iz ljeta u jesen, može se javiti povišena anksioznost.^[4] Ovi simptomi česti su i za tzv. atipičnu depresiju, a ponekad se može zamijeniti za bipolarni poremećaj.

U četvrtome i petom izdanju američkoga DSM-a, ovaj se poremećaj više ne priznaje kao zasebni poremećaj raspoloženja, već kao dio velikoga depresivnog poremećaja („sa sezonskim uzorkom”).

Javlja se u različitim postotcima u različitim dijelovima Zemlje. Utvrđeno je da je u hladnijim krajevima poremećaj znatno učestaliji.^[5]

Uzrok

Pretpostavlja se da je uzrok spoj genetike i vanjskih čimbenika. Biološka teorija zasniva se na hipotezi da osobe s ovim poremećajem imaju oštećen prijelaz serotonina u N-acetilserotonin (normelatonin). Također, smatra se da osobe koje pate od ovog stanja imaju poremećen melatonergički sustav u mozgu, odnosno melatonin, čija je proizvodnja prirodno manja u prisutnosti svjetla, proizvodi se u prevelikoj mjeri pa manjak svjetlosti za hladnijega dijela godine neizravno uzrokuje simptome.^[6] Poremećaj je povezan s neurotransmiterima noradrenalinom, dopaminom i glutamatom.^[7]

Poznato je da smetnje i promjene cirkadijanog ritma dovode do veće podložnosti depresiji.^[8]^[9]

Drži se da su „neurotične” osobine ličnosti povezane s ovim poremećajem i da se javljaju češće kod osoba sa sezonskim afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.^[10]

Liječenje

Terapija svjetlom

Liječenje se obično provodi kao kombinacija terapije svjetlom^[11] i lijekova. Istraživanja pokazuju da je terapija svjetlom učinovita, no dokazi za njenu uporabu su ograničeni.^[12] Terapiju je potrebno primjenjivati kontinuirano tijekom one sezone u kojoj se javljaju simptomi depresije.^[13]

Lijekovi i suplementi

Jedini lijek službeno odobren za liječenje sezonske depresije je antidepresiv bupropion koji djeluje kao inhibitor ponovne pohrane noradrenalina (te u manjoj mjeri dopamina).

Od ostalih lijekova, najučinkovitijim su se pokazali aktivirajući antidepresivi kao što su fluoksetin i moklobemid^[14] te vortioksetin,^[15] tianeptin,^[16] psihostimulansi i eugeroici, u prvome redu modafinil.^[17] Agomelatin ima potencijal uskladiti cirkadijani ritam oboljelih te ublažiti povezanu anhedoniju.^[18]^[19]^[20] Suplementi vitamina D također mogu biti učinkoviti.^[21] Postoje dokazi da suplementi omega 3 masnih kiselina^[22] smanjuju simptome depresije.

Ostali modaliteti

Preporuča se odlaziti na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme svaki dan, a u dogovoru s liječnikom moguće je uvesti i dodatke prehrani koji mogu pomoći u regulaciji spavanja.^[23] Također, redovita tjelesna aktivnost može ublažiti depresivne simptome i anhedoniju.^[24]^[25]

Trenutačno se procjenjuje istraživanje o korištenju dodatka melatonina u osoba oboljelih od sezonskog afektivnog poremećaja.^[26]

U odraslih je umjerena konzumacija kofeina povezana s manjim stupnjem depresivnosti^[27] te kofein posjeduje antidepresivna svojstva u modelu kroničnoga stresa.^[28] Tome je tako jer osim učinka na adenozin, kofein stimulira dopaminergičke neurone.^[29] Također, djeluje i kao inhibitor acetilkolinesteraze, odnosno sprječava kemijski raspad acetilkolina, neuroprijenosnika koji je odgovoran za sposobnost koncentracije, učenja i pamćenja, što može objasniti neka antidepresivna svojstva kofeina.^[30] No, prekomjerna konzumacija kofeina može dovesti do disregulacije dopaminergičkog i GABA-ergičkog sustava što može dovesti do pogoršanja anksioznosti i depresije.^[31]

Izvori

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!

[1] Sezonski afektivni poremećaj (CROSBI ID 177202)

[2] Winter Depression Research Clinic

[3] Madžarević, Predrag. 9. listopada 2019. Kad zasvira jesenski blues u duši: Kako se nositi sa simptomima depresije. ADIVA

[4] Sezonski afektivni poremećaj – sezonsku depresiju pobijedite u 7 koraka. Ordinacija.hr. 10. studenoga 2016.

[5] What happens when there is no sunlight?

[6] Milinković, Nataša. 7. prosinca 2022. Sezonski afektivni poremećaj: zimska depresija

[7] Seasonal Affective Disorder

[8] The relationship between depression, daytime napping, daytime dysfunction, and snoring in 0.5 million Chinese populations: exploring the effects of socio-economic status and age

[9] A Daytime Nap May Contribute to Altered Emotional Processing in Depression

[10] Personality and seasonal affective disorder: results from the CAN-SAD

[11] Oblici depresije. PLIVAzdravlje

[12] [ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26558494/ Light therapy for preventing seasonal affective disorder]

[13] Seasonal Depression (Seasonal Affective Disorder)

[14] |Moclobemide and fluoxetine in treatment of seasonal affective disorder

[15] Second‐generation antidepressants for preventing seasonal affective disorder in adults

[16] Tianeptine: a review of its use in depressive disorders

[17] Modafinil treatment in patients with seasonal affective disorder/winter depression: an open-label pilot study

[18] Agomelatine in the treatment of seasonal affective disorder

[19] Agomelatine beyond Borders: Current Evidences of Its Efficacy in Disorders Other than Major Depression

[20] Anhedonia and Depressive Disorders

[21] Treatment – Seasonal affective disorder (SAD)

[22] Omega-3 fatty acids for mood disorders

[23] Zimski blues ili nešto više – što je sezonski afektivni poremećaj?

[24] Emerging Treatments of Anhedonia in Patients with Major Depressive Disorder

[25] Antidepressant Drugs and Physical Activity: A Possible Synergism in the Treatment of Major Depression?

[26] Melatonin

[27] Caffeine is negatively associated with depression in patients aged 20 and older

[28] Chronic caffeine treatment enhances the resilience to social defeat stress in mice

[29] What doctors wish patients knew about the impact of caffeine

[30] Caffeine Inhibits Acetylcholinesterase, But Not Butyrylcholinesterase

[31] What effect does caffeine have on depression?

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH	D016574