Prijeđi na sadržaj

Rudolf Hitrec

Izvor: Wikipedija
prim. dr. Rudolf Hitrec

Osobni podatci
Rođenje 12. travnja 1903.
Zagreb, Hrvatska
Smrt 13. siječnja 1970.
Zagreb, Hrvatska
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
1919. - 1921.
1921. - 1930. 		HŠK Concordia
HŠK Građanski
Trenerska karijera
1941. Hrvatska (1)
Portal o životopisima
Portal o športu

prim. dr. Rudolf Hitrec (Zagreb, 12. travnja 1903. – Zagreb, 13. siječnja 1970.), hrvatski nogometaš, liječnik internist i športski djelatnik.

Igračka karijera

[uredi | uredi kôd]

Bio je punih 12 godina aktivan nogometaš, igrač sredine terena. Od 1919. do 1921. bio je član Concordije, a od 1921. do 1930. nosio je dres Građanskog, s kojim je osvojio prvenstva 1923., 1926. i 1928.

Ima jedan nastup za reprezentaciju Jugoslavije, 30. svibnja 1926. protiv Bugarske u Zagrebu (pobjeda 3:1). Igrao za reprezentaciju Zagrebačkog nogometnog podsaveza s kojom je osvojio tri uzastopna Kupa kralja Aleksandra (1924., 1925. i 1926.)

Iako je bio vrlo poznat i priznat igrač, uvijek je bio u sjeni svog brata, legendarnog zagrebačkog nogometaša Ivana Ice Hitreca.

Povjerenik HNS-a

[uredi | uredi kôd]

Nastankom Nezavisne Države Hrvatske došlo do reorganizacije čitavog sustava, pa tako i sporta, pa i nogometa, te su na čelo Hrvatskog nogometnog saveza i njegovih podorganizacija imenovani povjerenici. Državni vođa tjelesnog odgoja i športa Miško Zebić imenovao je dr. Rudolfa Hitreca za prvog povjerenika, odnosno predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza sa širim ovlastima, među kojima je bila i uloga izbornika.[1]

Izbornik

[uredi | uredi kôd]

Na prvu reprezentativnu utakmicu Hrvata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije trebalo dugo čekati. Naime, već 15. lipnja 1941., dakle samo dva mjeseca od utemeljenja NDH, reprezentacija je, iako još ne i formalno član svjetske nogometne udruge - FIFA–e, nastupila u Beču protiv iskusne i snažne momčadi Njemačke i izgubila visokih 1:5, što do danas spada u tri najveća poraza u povijesti hrvatske reprezentacije. Za tu utakmicu dužnost izbornika obnašao je sam povjerenik HNS–a, dr. Rudolf Hitrec, a kako je nedugo potom, 4. srpnja, Državni vođa Miško Zebić, dekretom imenovao za izbornika Bogdana Cuvaja, dr. Hitrecu je to bila i jedina utakmica na položaju izbornika.

Liječnik

[uredi | uredi kôd]

Prim. dr. Hitrec bio je cijenjeni i poznati zagrebački internist, između ostalog je od 1945. – 1963. u tadašnjoj Vojnoj bolnici II, u Vlaškoj ulici vodio Interni odjel s 200 kreveta.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Rogić; Martinac. 2008. Hrvatsko nogometno predstavništvo 1940-2008. Drugo dopunjeno izdanje izdanje. ISBN 978-953-95297-1-8CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ↑ Povijest KB Dubrava
  • Roman Garber, ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Predsjednici Hrvatskog nogometnog saveza

prof. dr. Milovan Zoričić (1912. – 1914.) • Dimitrije Magarašević (1914.) • Vladimir Očić (1918.) • dr. Milan Graf (1918. – 1919.) • dr. Ivo Kraljević (1939. – 1941.) • dr. Rudolf Hitrec (1941. – 1942.) • Vatroslav Petek (1942. – 1945.) • dr. Rinaldo Čulić (1945.) • Mijo Hršak (1945. – 1946.) • Ratko Viličić (1946. – 1947.) • Lazo Vračarić (1947. – 1950.) • inž. Boris Bakrač (1950. – 1953.) • Vlado Ranogajec (1953. – 1957.) • Mirko Oklobdžija (1957. – 1959.) • Pero Splivalo (1959. – 1965.) • Luka Bajakić (1965. – 1968.) • Bruno Knežević (1968. – 1971.) • Ivan Kolić (1971. – 1976.) • Vlado Bogatec (1976. – 1978.) • Ljubo Španjol (1978. – 1981.) • Željko Huber (1981. – 1982.) • Dušan Veselinović (1982. – 1984.) • Milivoj Ražov (1984. – 1985.) • Adam Sušanj (1985.) • Antun Ćilić (1985. – 1988.) • Paško Viđak (1988. – 1990.) • dr. Mladen Vedriš (1990. – 1994.) • dr. Damir Matovinović (v.d.) (1994. – 1995.) • Đuro Brodarac (1995.) • Nadan Vidošević (1995. – 1996.) • dr. Josip Šoić (1996. – 1997.) • Branko Mikša (1997. – 1998.) • Vlatko Marković (1998. – 2012.) • Davor Šuker (2012. – 2021.) • Marijan Kustić (od 2021.)

v • u
Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije

1918. – 1919. Hugo Kinert | 1939. – 1941. Jozo Jakopić | 1941. dr. Rudolf Hitrec | 1941. – 1943. Bogdan Cuvaj | 1943. – 1945. Bernard Hügl |
 | 1956. komisija Bruno Knežević/Leo Lemešić/Franjo Wölfl |
 | 1990. – 1992. Dražan Jerković | 1992. – 1993. Stanko Poklepović | 1993. – 1994. Vlatko Marković | 1994. – 2000. Miroslav Blažević | 1994. Tomislav Ivić | 2000. – 2002. Mirko Jozić | 2002. – 2004. Otto Barić | 2004. – 2006. Zlatko Kranjčar | 2006. – 2012. Slaven Bilić | 2012. – 2013. Igor Štimac | 2013. – 2015. Niko Kovač | 2015. – 2017. Ante Čačić | od 2017. Zlatko Dalić

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rudolf_Hitrec&oldid=6600250"