Ispadanje suglasnika

Ispadanje (gubljenje, redukcija) suglasnika glasovna je promjena u hrvatskom jeziku^{[još koji?]} pri kojoj od dva ista suglasnika koji se nađu zajedno ostaje samo jedan. Do promjene dolazi i kada treba pojednostavniti složene skupine suglasnika.

Primjeri ispadanja suglasnika

Suglasnici se gube:

• u prefiksalnoj tvorbi riječi

  od + dijeliti > odijeliti, bez + zvučni > bezvučni

• nakon nekih glasovnih promjena

  bez + subjektan – bessubjektan (jednačenje po zvučnosti) > besubjektna

  iz + šarati – isšarati (jednačenje po zvučnosti) - iššarati (jednačenje po mjestu tvorbe) > išarati

Suglasnici d i t ispadaju u sljedećim slučajevima:

• ispred c, č, ć u nekim suglasničkim skupinama (uzrok tome su problemi s glasom c)

  otac – otca > oca, sudac – sudca > suca

• ispred št

  gospodština > gospoština, hrvatština > hrvaština

• u suglasničkim skupovima stn, zdn, ždn, stl, stk, štnj

  mjesto – mjestni > mjesni, most – mostni > mosni, kazalište – kazalištni > kazališni, nužda – nuždni > nužni, godište – godištnji – godišnji

Suglasnik s gubi se ispred sufiksa -ski kad dolazi iza č, ć, s, š:

mladić + -ski – mladićski > mladićki, ribič – ribičski > ribički, Rus + russki > ruski, nogometaš – nogometašski – nogometaški

Izmijenjena osnova naziva se okrnjena osnova, prefiks okrnjenim prefiksom, a sufiks okrnjenim sufiksom.

Odstupanja kod ispadanja suglasnika

Suglasnici ne ispadaju u sljedećim slučajevima:

• u superlativnu pridjeva koji počinju glasom j

  najjači, najjužniji, najjasniji, najjeftiniji

• u situacijama kad bi se izgubilo značenje riječi, najčešće u složenicama

  nad + državni > naddržavni (nadržavni)

  nuzzarada, naddruštveni, poddijalekt

• ako su s i z završni suglasnici prefiksa, ne dolazi do ispadanja:

  bez dlake > bezdlak, iz + tisnuti > istisnuti

• kod ženskih mocijskih parnjaka imenica muškog roda na -ist

  komunist – komunistkinja

Ovo se pravilo provodi u pismu, ali ne i u govoru:

• kod nekih se posuđenica skup st može i ne mora ostaviti radi lakšeg razumijevanja:

  aoristni, azbestni, protestni i aorisni, azbesni, protesni

Neispadanje glasova d i t

U hrvatskom jeziku postoje glasovi koji su dvostruko artikulirani, dakle glasovi koji nastaju spajanjem dvaju glasova u jedan. To su glasovi c, č, ć, dž i đ.^{[nedostaje izvor]}

• glas c nastaje stapanjem glasova t i s
• glas č nastaje stapanjem glasova t i š
• glas ć nastaje stapanjem glasova t i ś
• glas dž nastaje stapanjem glasova d i ž
• glas đ nastaje stapanjem glasova d i ź

To dovodi do sljedećih pojava koje se ne zapisuju:

• kada se t i s nađu zajedno, oni tvore glas c

  Hrvatska, Imotski, tsunami, petsto

  (izgovara se: Hrvacka, Imocki, cunami, pecto)

• kada se d i s nađu zajedno, d po zvučnosti prijeđe u t, zatim t i s tvore glas c

  gradski, brodski, ljudski, sudski

  (izgovara se: gracki, brocki, ljucki, sucki)

• kada se t i c nađu zajedno, t se upije u c jer se c sastoji do t i s (tc -> tts -> ts -> c)

  curetci, kutci, metci, napitci, naputci, ostatci, podatci, privitci, svetci, trenutci, zadatci

  (izgovara se: cureci, kuci, meci, napici, napuci, ostaci, podaci, privici, sveci, trenuci, zadaci)

• kada se d i c nađu zajedno, d po zvučnosti prijeđe u t, zatim se t se upije u c jer se c sastoji do t i s (dc -> tc -> tts -> ts -> c)

  otpadci, sudci

  (izgovara se: otpaci, suci)

• kada se t i č nađu zajedno, t se upije u č jer se č sastoji do t i č (tč -> ttš -> tš -> č)

  svetče (vokativ od svetac)

  (izgovara se: sveče)

• kada se d i č nađu zajedno, d se po tvučnosti izjednači u t , zatim se upije u č jer se č sastoji do t i č (dč -> tč -> ttš -> tš -> č)

  sudče (vokativ od sudac)

  (izgovara se: suče)

Vrijedi sljedeće pravilo:

U oblicima imenica na -tac, -dac, -tak i -dak u izgovoru se gube glasovi t i d, ali se to ispadanje u pismu ne bilježi.