Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 20

Željac, evo malo proljetnog pospremanja u ovaj rani sat :-)) --Roberta F. 03:23, 16. travanj 2008. (CEST)

Fala Željko, dobro sam, popij u naše zdravlje i stoj mi dobro. Drago mi je ponovno vidjeti tvoje ime u nedavnim promjenama, nedostajao si nam :-)) --Roberta F. 03:28, 16. travanj 2008. (CEST)

noćna ptico. --Zeljko (razgovor) 03:30, 16. travanj 2008. (CEST)

Chippewa

Bok,

Na Chippewa ima jako puno slika od kojih ce se sigurno dobar dio obrisati. Kako na commonsima ima stvarno dosta slika s tom temom, mozda bi bilo dobro da ti preusredis clanak, tako da stavis slike s commonsa, a ja cu onda pobrisat ove stare. Bolje nego da ja brisem slike, s opisima, pa da ih ti onda stavljas nanovo. Moze? --Pancho W. Villa (razgovor) 12:32, 16. travanj 2008. (CEST)

Usput, ovo gore se moze reci i za clanak Kastiljci. --Pancho W. Villa (razgovor) 12:34, 16. travanj 2008. (CEST)

A što da radimo... briši. --Zeljko (razgovor) 13:04, 16. travanj 2008. (CEST)

Pa i nije neka frka, ako na commonsima imas 20 slika na raspolaganju! :). ali, lase ti je zamijenit slike sa alternativnima nego da ih ponovno stavljas. Zato cu ih pobrisat malo kasnije. --Pancho W. Villa (razgovor) 14:36, 16. travanj 2008. (CEST)

Slike

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:KarnevalZeljko.jpg Slika:HajdukovŠal.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 01. svibnja 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --MayaSimFan ☎ 15:06, 17. travanj 2008. (CEST)

Ej Indijanac ;-) !!!

Upravo procitah clanak koji si mi poslao. Lijepo je napisan. Eto, ja malo "ubijam" vrijeme, doprinoseci HRWiki, dok vani kisa pada. Budi pozdravljen. Croautor

Commons

Pozdrav, skrećemo vam pažnju da razmislite o postavljanju vaših slika na zajednički poslužitelj, postupak postavljanja je isti kao i na wikipediji. Na wikipediju se postavljaju samo nužne slike i one koje se ne mogu postaviti na zajednički poslužitelj. A prednost zajedničkog poslužitelja za vas je što tamo možete postavljati i slike koje nećete koristiti u člancima. Hvala na razumijevanju.

--Pancho W. Villa (razgovor) 16:28, 18. travanj 2008. (CEST)

Kako prebaciti svoje slike na commons

Kako prebaciti svoje slike na commons. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:40, 18. travanj 2008. (CEST)

Ne možeš se ulogirati zato što na commonsima već postoji User:Zeljko. Probaj neko drugo ime . Pozdrav --MayaSimFan ☎ 17:22, 19. travanj 2008. (CEST)

Ako si upisao e-mail adresu koju još uvijek znaš, probaj ovdje upisati samo svoje suradničko ime i kliknuti na "e-mail password". --MayaSimFan ☎ 21:35, 19. travanj 2008. (CEST)

Opisi slika i tekst clanka

Bok,

Vidi ovo. Da je po tebi, ti bi cijeli clanak napisao u komentarima ispod slika ;))). --Pancho W. Villa (razgovor) 08:50, 24. travanj 2008. (CEST)

Tarahumare

Naš čovik je bia prvi koji ih je opisa, znaš li to? Sad san to unia u članak. Kubura (razgovor) 09:00, 24. travanj 2008. (CEST)

Hrvati sim i tam

Pozdrav Željko! Drago mi je što si se i ti uhvatio ove teme! :-) Javi ako imaš kakvih dodatnih informacija o tim mjestima i hrvatskim toponimima. Sale (razgovor) 20:27, 26. travanj 2008. (CEST) Što više članaka na tu temu to bolje! Sretno!Sale (razgovor) 20:31, 26. travanj 2008. (CEST) Ja kidam na cugu u selo, dosta mi je kompjutera i televizora!Sale (razgovor) 20:40, 26. travanj 2008. (CEST) Eh, dobar početak, loš kraj!Sale (razgovor) 21:57, 26. travanj 2008. (CEST)

Glasovanje

Prijatelju dragi po čemu si ti to zaključio, to je tek tako ispalo u posljednja dva glasanja A pa odavno sam ti ja ovdi pa znam--Man☺ Usk☼ 14:50, 29. travanj 2008. (CEST)

Gradišćanski Hrvati

Bog, Zeljko.
Ime od gradišćanskih Hrvata se piše malin slovon.
Istina, u našim medijima ćeš često naići da ih pišedu kao "Gradišćanski Hrvati", ali pri nikeg vrimena san naiša na rad jedne naše akademistice, mislin da je bia članak u niken od časopisa od Matice Hrvatske, di kaže da in se ime piše tako, da pridiv "gradišćanski" je malin slovon, jer nisu niki posebni narod, nego samo dil našeg hrvatskeg naroda, pa da in oba naziva u imenu pišemo velikin slovon (ka' šta je slučaj kod Lužičkih Srba). Naši gradišćanski Hrvati su, daklen, isto ka' i lički Hrvati, rički Hrvati, istarski Hrvati...
Ako hoćeš, mogu ti i iskopat po članciman di to piše (imaš na internetu, u .pdf je obliku datoteka). Živia mi, prijateju. Kubura (razgovor) 09:21, 2. svibanj 2008. (CEST)

Ma nee. Piše se: "lički Hrvat, gradišćanski Hrvat". Međutim, "Ličanin" se piše velikin slovon. Kubura (razgovor) 10:07, 2. svibanj 2008. (CEST)

Podrumi

He, he, Željac, bolje je kad vino miruje u podrumima nego knjige. Lipi pozdrav :-)) --Roberta F. 21:58, 2. svibanj 2008. (CEST)

Popunit ću, ne brini!

hehe, pa popunit ću! To smatram obvezom, a ne navijam za "bile" nego samo za Zrinjski! Prije sam bio za Dinamo, neko vrijeme i Hajduk, a sada samo Zrinjski! Idu dani, idu godine. Sve prolazi, sve se mijenja samo ZRINJSKI ostaje ponos moje HERCEGOVINE! U svakom slučaju pozdrav i samo ti Karlu jednu popij za mene! :) --Mostarac (razgovor) 23:10, 4. svibanj 2008. (CEST)

Izmjene u članku Republika Makedonija

Zanima me zašto se ne slažete s izmjenama koje sam napravio 1. i 2. svibnja 2008.? Dodao sam listu referenci na kraju članka što bi trebao imati svaki dobro uređeni članak. Unio sam nove statističke podatke o nacionalnoj pripadnosti stanovništva i nadopunio stare (u tabličnom prikazu što je puno preglednije) te malo skratio neke previše pjesničke rečenice neprimjerene za enciklopedijske članke, npr.: kada je SFRJ posustajala na svim poljima, kada je na prostorima već tada bivše SFRJ gorjele vojna djelovanja, mržnja i ubijanje su postali svakodnevnica (usput, tu ima i pravopisnih grešaka).

Ispravio sam i neke pravopisne i jezične probleme. Npr. ako se između dviju riječi stavlja crtica koja nije spojnica dviju riječi u složenicama, onda se ta crtica ne "lijepi" na riječ ispred ili iza. Nije ispravno "Vasil Tupurkovski-DA" nego "Vasil Tupurkovski - DA" ili u tom slučaju još bolje "Vasil Tupurkovski (DA)". Takvih pogrješaka u članku ima puno. S druge strane u kraticama se može pisati VMRO-DPMNE. Također sam primijetio neispravno pisanje nekih složenica: nije ispravno "Šarsko - pindsko gorje" nego "Šarsko-pindsko gorje".

Nadalje, u pogledu pisanja velikih i malih slova nije ispravno "Zapadna Makedonija" nego "zapadna Makedonija" budući da se tu radi o zemljopisnom određenju. Slično bi bilo "istočna Hrvatska". Međutim, ako bi se radilo o nazivu za politički definiranu regiju ili pokrajinu unutar države, onda bi se moglo pisati "Zapadna Makedonija", no to nije slučaj koliko mi je poznato. O pisanju velikih i malih slova dobro je konzultirati neki važeći hrvatski pravopis. Rpr (razgovor) 09:53, 7. svibanj 2008. (CEST)

Kavica

Željac, jesam, jednim okom na ribama s lijeve strane (na TV), a drugim ovdje na pregledavanju promjena :-))--Roberta F. 02:52, 8. svibanj 2008. (CEST)

Napravljeno, popij jednu i za mene, meni je "prerano", ali ću s guštom i ja uživati u kavici za par sati kad se ustanem :-)) --Roberta F. 03:02, 8. svibanj 2008. (CEST)

Pozdrav,

Željac moj:) Dugo se nismo "čuli", pa evo sad, da te pozdravim:) Branka France (razgovor) 11:53, 8. svibanj 2008. (CEST)

Nagrada

Hvala na nagradi i živio! --Mostarac (razgovor) 19:33, 8. svibanj 2008. (CEST)

Hvala na potpori još jednom. Smatram da je moja obaveza da pišem članke o našem narodu u ovoj "državi" BiH i napisat ću ovaj članak, čitav! Sve o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. --Mostarac (razgovor) 19:41, 8. svibanj 2008. (CEST)

i jo š drž fige kaliterninim potomcima, --Zeljko (razgovor) 19:44, 8. svibanj 2008. (CEST)

Piše u knjizi o pravopisu da to nije poseban narod, već Hrvati koji žive u Austriji. :-) Hvala na nagradi. :-)--Vatrena ptica (razgovor) 13:30, 10. svibanj 2008. (CEST)

Ali, ionako se samo riječ "gradišćanski" piše malim slovom.--Vatrena ptica (razgovor) 15:36, 10. svibanj 2008. (CEST)

Neznanje zvano "Mianmar" !!

Pozdrav Željko,

Držiš li se ti uopće pravopisâ i kojih, ako ?! Ime "Mianmar" krši sva pravila transkripcije i transliteracije. Nije u pitanju "divljaštvo suradnice", već ispravljanje pogrješaka. I to ću ponoviti onliko puta koliko bude potrebno da se usustave i doljedno primijene svi važeći pravopisi. Ako nešto nije jasno, dajmo to lijepo raspraviti i postaviti određene "neutralne" kriterije koji se drže pravopisnih normâ. LP. -- Sovann Maccha

Mjanma II

Željko, cijenim tvoj trud. Ali ne unašaj proizvoljno izmjene u nazive narodâ Mjamaja/Mijanmara/Burme/Bame !! Mislim kako imaš dostatno informacija na volju za jedan opširniji i sustavniji urdak - površnosti su nepoželjne. Kada unašaš izmjene, molim te, potrudi se dosljedno izmijeniti sva sporna područja. Drži se jednoga od triju pravopisa, od kojih samo jedan ima preporuku nadležnoga ministarstva, a taj svakako nije "Matičin". Kada upisuješ imena neznanih država prvo pogledaj na službenim stranicama MVPEI-a, nije li (slučajno) ime ondje već zapisano - i možebitno "ponašeno". Kada transliteriraš iz engeskoga jezika, čini to dosljedno - i po mogućnosti - uz pomoć IPA-e. Po svima pravopisima imena naroda zapisujemo onako kako isti narodi ta imena/nazive pišu rabeći latinicu. Svega navedenoga radi, bila sam prisiljena izbrisati ti posljednje izmjene. LP. Sovann Maccha (razgovor) 00:18, 14. svibanj 2008. (CEST) Sovann Maccha

popisi

premješteno na Dodatak:Popis etnonima, ako slučajno naletiš negdje da popisa najednom više nema ;), sigurno je premješten na Dodatak, pa samo dodaj to ispred naziva popisa. Pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 16:25, 15. svibanj 2008. (CEST)

šal

Pozdrav!

Gospodine Željko, šal se posve jasno vidi, dočim nije razvidno što je u čaši. Je li riječ o coca coli ol o vinu?!!

--Pavo (razgovor) 22:59, 16. svibanj 2008. (CEST)

nagrada

Hvala na nagradi Željko!Dopustit ću i ja tati da popije čašu vina za Bile, iako druka za Želju.

--Pavo (razgovor) 23:18, 16. svibanj 2008. (CEST)

sirena

Pozdrav! Što bi suradnici da uzme to ime zlobnice?!! --Pavo (razgovor) 18:20, 18. svibanj 2008. (CEST)

Slika:Visevica2.jpg

Za prebacivanje na commons trebat će i licencija - {{JD-ja}}, {{GFDL-ja}} ili neka creative commons licencija? Reci pa ću staviti Pozdrav --MayaSimFan ☎ 23:53, 19. svibanj 2008. (CEST)

Ono miči ili potvrdi

Nisam ništa izmijenio, pa ne moram potvrđivat puno. Samo sam dodao koje poremećaje mogu imati incestna djeca i do kojeg je koljena zabranjeno. I još onu istinu koju ste sakrili: ne samo Inke, Havajci i Egipćani, već svi monarsi u Europi (vladajući i svrgnuti). Samo je aktualni japanski car (koji nije u Europi) oženio pučanku. Pogledaj članke o monarsima(engleskim, španjolskim, skandidavskim, Karađorđevićima), svi su produžili vrstu sa stranom kraljevnom (ne pučankom). A pošto su se i tijekom čitava srednja vijeka oni već premješavali, današnji su plemići i monarsi tisuću puta premješani (incest). I u SAD-u se guverneri i moćnici (premješani) po sto puta premješavaju.

PRIMJER

Engleska, Nizozemska

• aktualna EII. za trećeg rođaka koji je isto velikaš (do petog je zabranjeno)
• prije uvijek razmatrani strani kraljevići/kraljevne s kojima je već postojala bliska krvna veza

Karađorđevići nakon svrgnuća

• za kraljevnu Danske (opet premješenje - incest)

Kraljevske su obitelji već u srednjem vijeku postigle blisku krvnu vezu, as do danas se kontinuirano po tisuću puta premješavaju.

Zato ih čine pljačkaši, alkoholičari, psihopati, bešćutnici i ego-manijaci. --Jolo Buki Original (razgovor) 11:48, 22. svibanj 2008. (CEST)

... :)

Sretan imendan!--Vatrena ptica (razgovor) 11:53, 23. svibanj 2008. (CEST)

Đuro Tupou V.

Upravo suprotno, ti ne razumiješ. Kakve Srbe ti sad spominješ? Kakve veze oni imaju. Imena vladara i papa kroatiziraju se, a kroatizacije imena George je Đuro. Pogledaj na Wikipedija:Kafić temu Vladarska imena. Britanski kraljevi (George):

• Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske

ITD.

--Jolo Buki Original (razgovor) 15:16, 24. svibanj 2008. (CEST)

Prijedlozi za izabrane članke

Nije stvar u konkurenciji, stvar je u kvaliteti članka. Naime, izabrani članci trebali bi biti najbolje što neka Wikipedija može ponuditi. Da je npr. jedini članak u konkurenciji neka mrva, ne vjerujem da bi ga netko išao popravljati ili glasati za samo zato što je jedini predloženi u tom tjednu. Ovo je više sprdačina s pravilima izbora izabranih članaka koje neki naprosto odlučuju ignorirati. Članci na Wikipediji moraju biti potkrijepljeni izvorima, u protivnom nam vjerodostojnost i nije na nekoj razini.

Ne vidim kako to uvijek isti glasaju kao ja zato što u tom slučaju nitko nikad ni ne bi glasovao. Pokušavam se suzdržati od glasovanja sve dok to nije jedino što mogu napraviti (predlagatelj je u ovom slučaju bio obaviješten o tome da pročita kriterije, ali članak se nije pomaknuo s mjesta - predloženi članak inače bi trebao biti ušminkan prije predlaganja, u suprotnom pola ljudi glasa za jednu stvar, a druga polovica za možda čak i potpuno drugačiji članak).

Pravodobno pojavljivanje kvalitetnog članka na glavnoj stranici nije u opasnosti. Između glasovanja i glavne prolazi po mjesec dana, vremena za novo glasovanje ima napretek. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 13:24, 28. svibanj 2008. (CEST)

Naravno, sve je moguće. Ali moramo raditi s onime što imamo i onime za što imamo vjerodostojne izvore. Čovjek koji je proučavao dokumente o izgradnji kaže da nema nikakvih podataka o bračkom kamenu, čula sam i za verziju samo o stupovima Bijele kuće, naravno postoji i verzija o cijeloj Bijeloj kući od bračkog kamena. Stvar je u tome da pravi izvor, koji se najviše približava nekoj neutralnosti imamo za verziju bez bračkog kamena. Smatram da ona rečenica koju sam predložila pokriva ono za što postoje izvori. A ako jednom bude još kakvog istraživanja, netko će se sigurno pobrinuti da se njegovi rezultati pojave i na Wikipediji. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 21:36, 30. svibanj 2008. (CEST)

da

to mi je jasno, ali ne znam je li nakraju uopće potrebna ta nova kategorija ili ne!--finding myself (razgovor) 15:20, 1. lipanj 2008. (CEST)

pa ima dosta članaka.. dobro, ja cu to ispraviti za ove koje sam do sada dodao, ali necu dodavat nove dok se ne dogovorim sa nadleznim(a). uglavnom, to barem nije neka fatalna greška, nije teško ispraviti, tako da..--finding myself (razgovor) 15:26, 1. lipanj 2008. (CEST)

pa dobro, mogu, ali necu jos nista radit onda.. ali, recimo, ni hrv. pisci nisu razvrstani po pravcima.--finding myself (razgovor) 15:32, 1. lipanj 2008. (CEST)

ja sam mislio možda unutar te kategorije 'hrv. književna djela' napraviti potkategorije romani, drame, pjesme (ili lirske vrste općenito) i slično.--finding myself (razgovor) 15:41, 1. lipanj 2008. (CEST)

ok, hoću kad uhvatim malo vremena! ;) hvala na pomoći! --finding myself (razgovor) 15:43, 1. lipanj 2008. (CEST)

lu

Ne moram čak ni Lu ;), vrlo jednostavno (ako sam shvatio problem), klikneš na naziv Lu, nakon što preusmjeri na lutecij, ispod naziva članka možeš vidjeti sivim slovima u zagradi: (Preusmjereno s Lu), zatim samo klikneš na taj Lu i dobit ćeš stranicu s preusmjeravanjem (vidi se strelica kako pokazuje prema Lutecij), dalje vrlo jednostavno, klikne se uredi i radi ;))

drugi način je direktno upisivanje adrese koja treba izgledati ovako:

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lu&redirect=no

umjesto Lu dođe ime članka odnosno preusmjeravanja.

ako ne bude radilo samo reci, pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 14:43, 4. lipanj 2008. (CEST)

Razdvojbe

Bok,

Kod poveznica u u razdvojbama treba biti vidljivo gdje idu, Dakle, ne treba stavljati "|". Razlog je - kad netko hoce napraviti poveznicu, moze je odmah samo kopirati. --Ante Perkovic (razgovor) 16:10, 5. lipanj 2008. (CEST)

Željac,

tjedan dana su mi bila moja djeca ovdje;-) Onda, možeš misliti:) Sad su dva tjedna na Dugom otoku, pa opet tjedan ovdje:) Veliki pozdrav mom Željcu:) Branka France (razgovor) 10:30, 12. lipanj 2008. (CEST)

Chiqui Teo

nisam bas shvatila sto si napravio :-) pozdrav Chiqui Teo

OK, puno hvala Zeljko. Chiqui Teo

Crnogorci

Zeljko, zar ti stvarno misliš da se nijesu Crnogorci smatrali Srbima nikada? --NI (razgovor) 21:11, 14. lipanj 2008. (CEST)

Jesam, ali ne vidim kako to ispunjava zahtjeve relevantnosti teme da ima svoj wikipedijski članak. Ali što se tiče dijela o Bokeljskim Hrvatima:

Povjesnicarka Ankica Pecaric je, govoreci o polozaju bokeljskih Hrvata u prvoj Jugoslaviji, ustvrdila da je bokokotorski prostor nakon proglasenja drzave SHS, unatoc njegovim stoljetnim vezama sa zapadnim kulturnim krugom, bio sustavno i namjerno srbiziran.

Što znači ovo? "Sustavno i namjerno srbiziran" - kako? kolonizacijom, magičnim štapićem..?

Novinar "Slobodne Dalmacije" Luka Brailo analizirao je polozaj bokokotorskih Hrvata od 1991. do 1998., podsjetivsi na brojna uznemiravanja i napade na njih: od prisilne mobilizacije u tzv. JNA, prvih bomba u Tivtu 1992., uznemirujucih letaka, do umorstava. Zbog toga se u posljednjih sedam godina samo iz Boke kotorske iselilo 700 Hrvata, sto je za malu zajednicu poput Hrvatske mnogo, ocijenio je Brailo.

Uz svo dužno poštovanje nekoliko stotina hrvatskih ratnih zarobljenika, među kojima je bilo i civila, u logoru kod Tivta, prema kojima se tretiralo strahovito nekorektno, teško mi je povjerovati u težak teror nad domaćim Hrvatima u toku 1990.-ih godina. Jedan od razloga je popis stanovništva. Popis iz 2003. godine je zabilježio 5.611 Hrvata u Boki kotorskoj, dok je popis iz 1991. godine zabilježio 5.044 Hrvata. Kao još jedan relevantan faktor bih naglasio da hrvatsko stanovništvo bokokotorsko ima konstantan neprekidan demografski pad već duže vrijeme, koji je prestao tek dolaskom 1990.-ih godina. Kako to objašnjavaš? --NI (razgovor) 17:30, 25. lipanj 2008. (CEST)

Nitko ne smije brisati ničiju kulturu ili povijest. Odnosno to nije moguće. Ona se može zatirati i svašto se može događati, ali nikada u povijesti nije uspjelo potpuno brisanje.

Meni ne smetaju Hrvati Boke kotorske, niti mi smetaju Albanci Tuza, niti itko drugi. Ako se odnosiš konkretno na moje prijedloge za brisanje članka Bokeljski Hrvati, to nema sa mnom, već sa propisima Hrvatske Wikipedije. Tema ne ispunjava neophodne zahtjeve da bi imala svoj članak. Predlažem ti da sve što je relevantno ubaciš na temu Bokelji. --NI (razgovor) 22:58, 25. lipanj 2008. (CEST)

Zeljko, ništa od toga ja ne osporavam, već da je jednostavno postojanje tog članka u suprotnosti s pravilima Wikipedije na hrvatskom jeziku. --NI (razgovor) 23:14, 25. lipanj 2008. (CEST)

Znači na hrvatskoj wikipediji, osporavaš samo pisanja članaka o hrvatskoj povijesti, jer ne smatraš da je to u duhu hr. wikipedije. Baš mi je žao. A jel smijemo pisat povijest Bušman, jel to u duhu wikipedije --Zeljko (razgovor) 23:21, 25. lipanj 2008. (CEST)

Nema to veze sa duhom wikipedije, već sa njezinim propisima. Što se tiče Bušmana, to je relevantna tema, za razliku od bokeljskih Hrvata. --NI (razgovor) 10:20, 26. lipanj 2008. (CEST)

Etničko čišćenje u Boki nečemo provoditi na Wikipediji.

Hrvati Bokelji imaju svoj poseban kulturni i povjesni identitet. Zbog svoje posebnosti i duge povijesti, zbog svoje kulture i svega što su stvorili oni zaslužuju svoj članak. ...A Srbi-katolici u velikosrpskoj politici su potrebni samo kako bi osigurali prelazak velike hrvatske katolicke - kulturne baštine u srpske ruke, ibidem. Upravo zato treba pisati o njima i kako kažu povjesničari zaustaviti velikosrpske laži i krivotvorenja povijesti. Na ovo sam već dao link. Uzeo si sebi prevelik zalogaj, a zbog njega si na hr-wikiju jako dugo. Kakav to rat vodiš. --Zeljko (razgovor) 10:52, 26. lipanj 2008. (CEST)

To razumijem, ali isto razumijem da tema nije dovoljno relevantna da bi imala svoj članak, što kaže Google. NI (razgovor) 19:25, 12. srpanj 2008. (CEST)

Nisu važna privatna mišljenja u ovom slučaju ovo tvoje omalovažavajuće, a toliko te grize. --Zeljko (razgovor) 19:28, 12. srpanj 2008. (CEST)

Ne razumijem, kako hrvatska wikipedija predstavlja nečije privatno mišljenje? No počeo sam članak o bokeljskim Srbima. Pozivam te da izraziš svoje mišljenje. --NI (razgovor) 20:30, 12. srpanj 2008. (CEST)

Ti i tvoje mišljenje nije wikipedija. A kartu ako si ti crtao možeš maknut, i staviti u svoju privatnu zbirku --Zeljko (razgovor) 20:40, 12. srpanj 2008. (CEST)

Interwiki

Pozdrav! Je li meni bila namjenjena ova poruka od malo prije? :) Nisam baš shvatila namjenu, budući da ja stavljam interwiki u članke. :) --Modra (razgovor) 20:34, 17. lipanj 2008. (CEST)

OK polako ali sigurno se snalazim:-)

prije nekoliko dana sam napisala neke clanke npr. " slaven tolj" i jos neke, zanima me kad ce se taj clanak i drugi moci vidjeti na google-u i zanima me koliko inace vremena treba proci da se novi clanci objave na trazilici. hvala. chiqui teo --Chiqui teo

OK hvala --[[Suradnik:Chiqui Teo|Chiqui Teo]}

Izvori i reference

Bok,

Ajd, drago mi je da učiš :)).

Ako nemaš ništa protiv, dodao bi ti u tvoj toolbar botune za reference.

--Pancho W. Villa (razgovor) 17:17, 18. lipanj 2008. (CEST)

Evo, rješio sam ti botune za reference :)))

Prvo, moraš napravit "veliki" refresh. Ako imaš koji otvoreni okvir za uređivanje, snimi to štra imaš. Zatim, istovremeno stisni tipku "Shift" i mišem klikni na botun koji inače služe za osvježavanje. Trebat će malo duže da se to osvježi - možda 10-20 sekundi.

Zatim, otvori bilo koju stranicu za uređivanje i vidi šta dobiješ kad klikneš na 4 nova botuna. Prvi je za {{razdvojba}}, a ostala 3 su:

Prvi ti služi kad dodaješ novu referencu

Drugi ti je za dodat istu tu referencu, ali kasnije u članku

Treći je za podnaslov na dnu stranice.

Eto :)). Ako imaš još nešto ovakvo što radiš često, a htio bi da ubuduće to radiš jednim klikom, samo kaži, rješit ćemo ti to. Javi jel radi :).

--Pancho W. Villa (razgovor) 17:36, 18. lipanj 2008. (CEST)

Ma ja sam uvik sritan kad ti pomognem :). --Pancho W. Villa (razgovor) 17:40, 18. lipanj 2008. (CEST)

Da, film djeluje zanimljivo(re. Covjek koje je hodao...). Nisam ga gledala. Ne znam kako doci do njega.--Chiqui Teo

Cincari

Bok,

Cincari. Jučer ih je netko spomenuo u razgovoru. S obzirom da nam žive u susjedstvu, volio bih štogod o njima pročitati :)). --Pancho W. Villa (razgovor) 16:45, 19. lipanj 2008. (CEST)

OK, hvala. Malo sam perfekcionista:-) i uvijek nalazim nesto novo pogotovo kad se radi o Puerto Ricu, posto mi je to bio drugi dom. Sorry! Bit cu pazljivija. Chiqui Teo.--(Suradnik:Chiqui teo|Chiqui Teo)

OK, jos savladavam tehniku pisanja na Wiki-ju. Polako ali sigurno. Sad sam shvatila ovo za potpis, napokon. Pozdrav Chiqui--sargassopicasso (razgovor) 15:53, 20. lipanj 2008. (CEST)

Čaša

Svakako, dragi naš Zeljko-bacsi! Kamarad Walter (razgovor) 16:59, 26. lipanj 2008. (CEST)

Ankh

Ankh je u Egiptu bio ključ života, znak za život,nalazi se u imenu faraona Tutankhamona.--Lord Valentinijan (razgovor) 19:50, 29. lipanj 2008. (CEST)

U članku Bog je uglavnom sve u redu, osim mšto je netko povećao onu rno-bijelu sliku koja ja uopće ni nisam trebao stavljati. Osim toga, oprostite što vas pozivam na red, ali rečenice se (obično) pišu velikim slovom, ali ako ste umjetnik, možete raditi iznimku.

Ankh

:)

Ma ne ljutim se Željac. Molim te, ako ti se bude dalo, stavi te infokvire. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 22:40, 30. lipanj 2008. (CEST)

Bog-otac

Jel' vi možda pokušavate uvrijedie mene i moju stručnost kad je u pitanju veličanstvena i maštovita egipatska mitologija? Nemojte tako. Sad znate što je ankh, zar ne?--Lord Valentinijan (razgovor) 09:57, 1. srpanj 2008. (CEST)

Pa ti si jedini koji nije shvatio što sam mislio, znači moram pisat dječjim jezikom... A, ono što je ankh? nije bilo pitanje (ikome upućeno), nego konstantacija da se tutankamonovo ime piše sa 'h' . --Zeljko (razgovor) 13:13, 3. srpanj 2008. (CEST)

Izočni Shawnee :)

Pogledat ćemo na en.wiki. Kubura (razgovor) 12:49, 7. srpanj 2008. (CEST)

Republjik

Rješeno :) --Suradnik13 (razgovor) 20:52, 7. srpanj 2008. (CEST)

Baš sam pisao Branki da baci pogled na zmiju :) Hvala --Suradnik13 (razgovor) 22:43, 10. srpanj 2008. (CEST)

Željac,

neka te, neka:) Samo naprijed:) Ja sam se ionako u zadnje vrijeme uhvatila drugih stvari, umorile me malo životinje:) Lijepi pozdrav Branka France (razgovor) 20:48, 11. srpanj 2008. (CEST)

Željac,

može jedna molba? Sad ću snimiti članak o morskim nomadima. Kako se u članku nabrajaju i narodi koji žive tim životom, daj molim te pregledaj, da nisam negdje fulala:) Pozdrav Branka France (razgovor) 09:25, 14. srpanj 2008. (CEST)

Uh, nadam se, da nije ništa ozbiljno, ali "čuvaj krevet", za svaki slučaj:) Za ove morske nomade se ne sjećam, no to, na žalost, ne znači da nisi u pravu, znaš kako je, godine, godine....:( Ali članak pod tim imenom nismo imali. Pod nekim drugim? Nemam ideja pod kojim bi moglo biti....:( A ti, ozdravi, pa kad izađeš iz kreveta, pogledaj:) Pozdrav ponovo Branka France (razgovor) 12:11, 14. srpanj 2008. (CEST)

Virginia

Evo, ubacio sam. Vidi jel dobro? Nisam bio siguran jel treba i ove gradove. Inače taj predložak je vrlo jedostavan. Samo klikneš na onu crvenu poveznicu koja ti se pojavljuje unutra i ubaciš gradove/okruge. Pozdrav --Suradnik13 (razgovor) 14:11, 14. srpanj 2008. (CEST)

Bokeljski Hrvati

Zeljko,

pobrkao si cjelokupan broj Hrvata u državi Crnoj Gori sa bokeljskim Hrvatima. Ima 6.811 Hrvata u Crnoj Gori, a u geo-historijskoj Boki 5.401.

Svi smo mi doseljenici. Što hoćeš reći? Moja porodica konkretno se seljakala tamo vamo svukuda.

Nisam znao da i ti imaš bokešku pozadinu. Interesantno.

Lijep pozdrav, --NI (razgovor) 18:17, 15. srpanj 2008. (CEST)

Ništa ja nisam pobrkao. Broj Hrvata se kreće u Crnoj Gori od te 1948 oko 6000, Crnogoraca oko 300,000, a Srbi su sa 6,000 skočili na 198,414. Odakle sada ovih 190,000. i kakve veze mogu imati sa kulturom Boke, Bokeljima, etc. Nisi mi odgovorio na pitanje... nego ga izvrčeš... Objasni onih 190,000 Srba koji se danas kite Bokeljstvom. Nije toliko potomstvo moglo ostaviti 6,000 ljudi. Zaključak: ? napiši ga. --Zeljko (razgovor) 18:32, 15. srpanj 2008. (CEST)

Pobrkao si, spominješ cjelokupno hrvatsko stanovništvo Crne Gore, no u kontekstu samo Boke kotorske.

Broj Hrvata se kreće oko 7.000, radije nego 6.000. Broj Crnogoraca se ne kreće oko konstantne cifre, nego stalno varira, u rasponu između 400.000 i 270.000. Broj Srba varira između 7.000 i 200.000. To je sve rezultat nacionalne dualnosti Crnogorac-Srbin, o kojoj se redovito izvještava, vrlo slične onoj Bošnjak-Musliman. Nema skakanja, ove cifre stalno i uporno variraju. Najinteresantnija je stvar što danas ima više Muslimana u Crnoj Gori nego Bošnjaka - a na posljednjem službenom popisu stanovništva bejaše totalno obrnuto!

Pa nema svih 190.000. Samo jedan dio njih su bokeljskoga nasljeđa. U Boki kotorskoj precizno ih ima 35.862, a to je samo 18,07% od cjelokupnoga srpskog naroda u Crnoj Gori. Uzmimo popis stanovništva koji je bio prije posljednjega, 1991. godine. Tada je bilo 16.049 Srba u Boki kotorskoj. To je veliko uvećanje, ali nije toliko ogromno koliko ti aludiraš, zar ne?

Na što ti aludiraš? da su to sve migranti u Crnu Goru i/ili Boku kotorsku? Koji ti zaključak izvlačiš? --NI (razgovor) 22:49, 15. srpanj 2008. (CEST)

Pažnja

Dostavljam Ti jedini relevantni izvor o broju stanovništva u CG, Zavoda za statistiku Vlade CG s rezultatima popisa stanovništva CG iz 2003. godine - Knjiga 1. Nacionalna ili etnicka pripadnost – Podaci po naseljima i opstinama [[1]]. Srbi su većinski (preko 50%) samo u H.Novom. Slika koja je prilijepljena u natuknici je odvratna - "plavo" , kako je rečeno, prikazuje Srbe, a to je ustvari i Srbi i Crnogorci pretvoren u - Srbe. Vrlo interesantno, sramotno i opasno. U CG ne postoje "kotari" - još jedan falsifikat. Pozz — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Markus cg (razgovor • doprinosi)

Neka se mojoj malenkosti oprosti nepromisljenost i nepovjerljivost prema vise-manje svima, ali kako ja vise vjerujem vlastitim ocima nego bilo kome, ja sam ovo odlucio provjeriti. I, ne bi vjerovao, ali suradnik:Markus cg ne govori istinu. Napravio sam tablicu sa detaljnim popisom stanovnika (i to po sluzbenom popisu!!!) za Herceg-Novi: Herceg-Novi : Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 2003.. Ne bi vjerovao, ali Srbi su apsolutna vecina u skoro svim naseljima, osim u 5 koja se nalaze na istoku opcine, a i tamo su relativna vecina. Dakle, suradnik:NI nije nista lagao mni falsificirao, vec se dezinformacija potkrala Markusu. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:53, 16. srpanj 2008. (CEST)

Doći će na red

Izgleda da je "neko" na Hrvatskoj W sistematski širo ...da kažem...laži...iz poznatog arsenala huljenja na svega i sve što nije...zna se već čije ili se umišlja da je nečije...ta je kontaminacija vrlo opasna. Ovo s Hrvatima u Boki je sramotno, jer se radi o a-u-t-o-h-t-o-n-o-m narodu u Crnoj Gori, koji ima svoju hiljadugodišnju istoriju, tu su Paltašić, Vizin, Zmajevići, Sv.Ozana i Gospa od Škrpjela i Sv.Tripun, sve do d-ra Miloševića ili, na žalost, od nedavno pokojnoga Don Branka Sbutegu. Taj narod ima svoju političku, kulturnu, arhitektonskiu, crkvenu, plovoidbenu, jezičku, književnu, slikarsku, itd - svaku moguću istoriju. Mene kao Crnogorcu služi na čast što su mi sugrađani takvi ljudi, od vrijednog vinogradara iz D.Lastva, do ribarskog majstora, sveštenika, doktora nauka - svaka bi krštena država takve ljude prigrlila i bila ponosna na njih. I Hrvati su u CG, po Ustavu iz 2007. godine k-o-n-s-t-i-t-u-t-i-v-n-i narode Crne Gore. Sva se njihova povijest pokušava prikazati (minimizirati) kroz njihovu aktuelnu (malo)brojnost što je skandal i priča svesti samo na to. Sramotno je to. Pozz --Markus cg (razgovor) 19:53, 15. srpanj 2008. (CEST)

OK

Važi! Još nešto: Bokeljski Hrvati nijesu "najjužnija skupina hrvatskoga naroda", već Hrvati žive i u selima oko Bara.

Baš večera u 21h na TVCG je bila emisija o selu Zupci, opština Bar, naseljena Hrvatima, gdje se u jednoj crkvi nalazi prastara drvena skulptura Sv. Nikole. Pogledaj na sajtu što sam Ti ga poslao popis stanovništva oko Bara, Hrvati tamo nijesu nikakvi doseljenici, u Crnoj Gori su odvajkada (od Dukljanskoga kraljevstva), a u novijoj istoriji od 1878. kada su Crnogorci vratili Bar i Ulcinj. To su barska i sela oko Sutomora, imam prijatelje tamo, znam o čemu pričam, imaju svoje katoličke crkve.

Uskoro ću objaviti na CRO W. vizantijske izvore iz 11. vijeka koji govore o Hrvatima koji se skupa s Dukljanima bore protiv i Srba i Grka i Bugara. I ta je skupina Hrvata domicilna u Duklji. Anema niti jedan izvor o skuobima Dukljana i Hrvata. Vrlo interesantno.

Ponavljam, okolo Bara, zatim malo sjeverozapadnije obalom ka Sutomoru (u kojem u cenru postoji katolička crkva) su Hrvati odvajkada, nijesu nikakve dobjeglice, to je autohton narod, koji doživljavam kao svoju braću i baš ne volim kad ih neko vrijeđa i omalovažava. Ne smijem od bruke da nekome od njih da kažem što piše na Hrvatskoj W. , sablaznuli bi se.

U Knjaževini CG su Hrvati oduvijek smatrani jednoplemenom i jednorodnom braćom, Josip Slade je bio Nikoin glavni projektant, oni su kapetanili crnogorskom lukom u Baru, nemaš do nesretne 1991. niti jedan jedini anti-hrvatski ispad u CG.

Od 1878. Hrvati u Baru su potpuno jednakopravni građani a svoja vjerska prava su regulisana Konkordatom s Sv. Stolicom koji je sklopila Knjaževina CG. To je prvi konkordat između Sc.Stolice i neke dominantno pravoslavne zemlje u istoriji. Napisao sa, pogledaj: Konkordat Crne Gore i Svete Stolice. Pozz

Malo si pobrkao. Bar nije Boka. :D --NI (razgovor) 23:16, 15. srpanj 2008. (CEST)

Pa što, ako nije. --Zeljko (razgovor) 23:20, 15. srpanj 2008. (CEST)

Pa ništa. Ti Hrvati nijesu bokeljski.

Da se porijeklo vodi do same Duklje nije baš mogućno - ničije porijeklo se ne može pratiti skroz dokle, i to ne samo u ovom dijelu Europe.

Duklja i Hrvatska nisu ama baš nikada bili u sukobu. Točnije Krešimir je upravo poslao čete pomoći Dukljanima u ratu za neovisnost, za što je čak i poznije Bizant naljutio na Hrvatsku strahovito i nahuškao Bugarsku, tradicionalnog hrvatskog suparnika, na nju. Za povjesnu tvrdnju o širenju dukljanske države na račun hrvatske zemlje zauzimajući cijelu sjevernu Dalmaciju sve do Knina u drugoj polovici XI. stoljeća, te potom brzim gubitkom toga teritorija nazad Hrvatskoj - nema potvrde u povijesti.

Petar II. Petrović-Njegoš i Nikola I. Petrović su bili u kontaktu sa Hrvatima oko jugoslavenskoga ujedinjenja, posebiti aktivista u ovome je bio Josip Juraj Strossmajer. --NI (razgovor) 23:33, 15. srpanj 2008. (CEST)

jesi ti nešto reko. Nemam više vremena. Igraj se negdje drugdje --Zeljko (razgovor) 23:48, 15. srpanj 2008. (CEST)

Zmajević

Evo "napravio" sam Matija Zmajević, vidi vanjsku poveznicu za tu natuknicu, tamo su ti ostali važni Bokelji, imaš njihove slike, sve je tu, Ti nastavi. Javi ako što treba --Markus cg (razgovor) 23:59, 15. srpanj 2008. (CEST)

pratim, hvala --Dalibor Bosits ^© 00:42, 16. srpanj 2008. (CEST)

Migracije

Zavod za Statistiku Crne Gore je u detalje objavio podatke. Pošto ti često govoriš o samom doseljavanju i migracijama, evo, odlučio sam ti i dostaviti podatke.

Hrvata je popis u državi ukupno zabilježio 6.811. Od toga, 4.691, ili 68,87% predstavlja autohtono stanovništvo. 2.120 Hrvata, odnosno 31,13% - su migranti, doseljenici, koji nijesu rođeni na teritoriju Crne Gore.

Srba je službeni popis stanovništva zabilježio 198.414. 162.458 ili 81,88% su autohtoni crnogorski stanovnici. 35.956, ili 18,12% su doseljenici koji nisu rođeni u Crnoj Gori. --NI (razgovor) 18:46, 16. srpanj 2008. (CEST)

Željko, zamolio bi te da ne napadaš čovjeka bez dokaza, kao u slučaju navodnog izmišljanja podataka o jeziku Bokeljskih Hrvata. --Pancho W. Villa (razgovor) 22:33, 16. srpanj 2008. (CEST)

Ja ne govorim o dođošima... članak je o Bokeljima, ne o Peronospora destructoru. Članak je o Bokeljima kreatorima bokeljske kulture ne o 190,000 karapua (rijeć je iz jezika Urubu Indijanaca)... pa tko je prevede... može i blok. Ostavite prijatelja iz crne Gore... koji brani ovu državu od četnićkih laži... to vam poručujem... Pozdravi mi Bile--Zeljko (razgovor) 01:14, 17. srpanj 2008. (CEST)

Ne znam kako uopće možeš i izgovoriti takve riječi.

Kada ti tenzija spadne i želiš ponovno doprinijeti wikipediji, javi mi se. --NI (razgovor) 16:12, 17. srpanj 2008. (CEST)

Što se tiče Sombrera, on se odnosio na ovu tvoju izmjenu:

»Znam ja kako. Napisao ih je... on je neiscrpno vrelo podataka svega i svačega. Problem je tu kako ih nametnuti drugima da ih prihvate, i da ti podaci postanu izvor referenci drugim sljedbenicima.«

--NI (razgovor) 16:16, 17. srpanj 2008. (CEST)

Lipi naš

Željko, nemoj se jadit, prit će se na svoje, samo tribi vrimena. Evo već i tići kantaju, lipi pozdrav :-)) --Roberta F. 04:20, 17. srpanj 2008. (CEST)

Željko, i ja ti kažem isto:-) Ne postoji nikakav bokeljski jezik, a glede materinskog jezika bokeljskih Hrvata ne vidim u čemu je tu problem jer pogledaš li popis stanovništva u Hrvatskoj i dosta Srba izjasnilo se da im je materinji jezik hrvatski pa su svejedno i dalje Srbi. Problem je u tome što se neki administratori miješaju u područja o kojima nemaju pojma. Svojedobno sam i ja imao takvih slučajeva (primjerice s Antom, a vidio sam da je slično ponekad radio i Sombrero), da me se podučavalo u mojoj struci i tražilo reference. Na kraju je ispalo "po mom" i bez referenci jer mi hvala Bogu neki drugi vjeruju, a da ne moram stalno navoditi reference, iako su one vrlo potrebne. Dakle, ne daj se. --Flopy (razgovor) 09:36, 17. srpanj 2008. (CEST)

Nikako!

Željko, Čujem nekako napuštanje pominješ...Slučajno da Ti se to ne desi, dužan si mi ono pivo (jutros sam ga tek vidio!), čuješ li me!

Ne sjekiraj se oko jezika, viđećemo, bio je u Boku lijepi "slovinski" (slovenski jezik), u slovinskim školama, pa su pisali Bokelji na slovinskom, prikupljam o tome, pa su naši Bokezi ili Bokelji govorili po bokeljski, evo i sad tako pričaju, ne može Boku neko sj..at tek tako, ne bi je ni bilo da je to moglo tako lako, e, Boka je to! Uzdravlje, glavu gore! --Markus cg (razgovor) 16:34, 17. srpanj 2008. (CEST)

...

Evo popa Dukljanina

Bijela Hrvatska:

Poslije ovoga prema sadržaju privilegija, koje su pročitane pred narodom, napisao je privilegije, podijelio pokrajine i oblasti svoga kraljevstva, i njihove granice i krajeve na ovaj način: prema toku voda koje teku sa planina i ulijevaju se u more na južnoj strani imenova Primorje, a prema vodama koje sa planina teku ka sjevernoj strani i ulijevaju se u veliku rijeku Dunav, nazvao je Srbija. Zatim je primorje podijelio u dvije pokrajine:od mjesta Dalme đe kralj tada boravljaše, i đe je bio sabor, sve do Vinodola nazva Bijelom Hrvatskom, za koje se kaže i donja Dalmacija.

Evo i Crvene Hrvatske:

Isto tako od navedenog mjesta Dalme sve do grada Bamblone, koji se sada zove Drač nazvao je Crvena Hrvatska, za koju se jos kaže Gornja Dalmacija. I kao što je u donjoj Dalmaciji ustanovio Salonitansku crkvu kao mitropoliju, na isti način u Gornjoj Dalmaciji su Dukljansku crkvu, prema drevnom pravu, uredili mitropoliju

Sve u glavi IX. ođe [2] --Markus cg (razgovor) 17:07, 17. srpanj 2008. (CEST)

Točnije to piše u jednoj od nekoliko verzija LjDP, tj. konkretko one dvije iz XVII. stoljeća. --NI (razgovor) 18:18, 17. srpanj 2008. (CEST)

Željko, evo da ti raportiram: Stanje redovno.Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 11:40, 21. srpanj 2008. (CEST)

Potkategorija

Zeljko, Kategorija:Česi je potkategorija od Kategorija:Slaveni. Ovako je sada dvaput kategorizirano. Kamarad Walter (razgovor) 12:06, 21. srpanj 2008. (CEST)

...

Ne, Željko, no se prije neki dan desilo da nijesam ima pistupa preko Markus cg i to ne samo na Hrvatskoj W no istovremeno i na BH Wikipediji. Pa sam se ponovo nakačio kao Markus cg1. Ne znam tačno što je u pitanju, da ne idem put teorija zavjere, biće vjerovatno da je neka tehnička stvar u pitanju. Ali mi je ža ono pivo te osta tamo... Smlačiće se!

Sad sam nakačio na moju stranu e-mail pa možeš tamo pisati. Pozz --Markus cg1 (razgovor) 12:12, 21. srpanj 2008. (CEST)

...

Jes, otprilike se te varijante vrte po sajtovima - sve prepisano s jednoga,dva izvora - no crnogorska "plemenska" problematika je malo složenija, odnosno, nije tako "složena" ako se barata činjenicama. Sve dezinformacije počinju oko toga da je crnogorska plemenska organizacioja jedinstvena, a to nije tačno, jer i Albanci (dio Albanaca) imaju plemensku organizaciju nalik kao jaje jajetu s crnogorskom.

Postojala je tendencija s kraja 19. vijeka da se, po principu ja tebi serdare - ti meni vojvodo razna bratstva imenuju plemenima, pa je nešto od toga ostalo po literaturi koja se sada bjesomučno citira radi nekakvog plemenskoga prestiža. Ako neko danas kaže ja sam iz plemena Dupilo, niko (većina) neće znati što je to, ali, ako kaže Crmničanin - pleme crmnničko, odnda je to druga stvar. Crmnica jeste bila i Crmnička nahija, no sam je pojam Crmnice mnogo stariji od "nahije", dostavio sam Ti popa Dukljanina i - tamo ćeš pronaći Crmnicu.

Dalje, što ćemo s starocrnogorskim plemenima poput Kriča, Bukimira ili Mataruga - njih niko ne pominje a starija su od svih "poznatih".

...

Tako je, njihovo je porijeklo vlaško (romansko), oni su Vlasi koje su Crnogorci asimilirali, ne nasilno, nema takvih dokaza, no postepeno, jezikom, državnom organizacijom, itd. Danas imaš Španjeviće i Bukumire (prezime). Kad analiziramo plemensku organizaciju u CG onda vidimo da se ona ne javlja s dolaskom Turaka - kako ko papagaji ponavljaju već čitavo stoljeće - no da ona postoji i mnogo ranije. Kad je Ivan Crnojević izdigao prijestonicu na Cetinje - pred navalom Osmanlija - tamo su bili Vlasi, na Cetinjsko polje i prema Bjelošima - čistim Vlasima. Crkva se na Cetinju zove Vlaška crkva, tu su ostaci njihovih bogumilskih grobnica. No i porijeklo Balšića i Crnojevića je vrlo interesantno. Za ovu je priču bitno da imamo činjenicu - imamo starocrnogorska plemena koja se ignorišu a koja su postojala.

--Markus cg1 (razgovor) 12:56, 21. srpanj 2008. (CEST)

...Ne samo Kriči...tu su i Macure, Burmazi, Mataruge, Psoglave...

--Markus cg1 (razgovor) 13:08, 21. srpanj 2008. (CEST)

... i Malonšići, Demuni, Goljemadi. To je kompletan spisak. Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 13:21, 21. srpanj 2008. (CEST)

...sve slovenski period...zaključno s Autarijatima.

--Markus cg1 (razgovor) 13:42, 21. srpanj 2008. (CEST)

Bocvana

Imamo već Kategorija:Bocvana :) Malo si fulao sa ts. Pozdrav --Suradnik13 (razgovor) 22:01, 21. srpanj 2008. (CEST)

Mnogo što je sumnjivo. Što znači izvor (referenca) ↑ Jovan Vukmanović ↑ Jovan Erdeljanović ?

--Markus cg1 (razgovor) 16:20, 22. srpanj 2008. (CEST)

Šokci i Bunjevci

Ne samo kažem da su Bunjvci naselili Suboticu i okolicu pa sjevernije, dok su Šokci naselili Podunavlje! To su dvije različite grane, Bunjevci su s juga, prostor oko Neretve! Dok su Šokci s današnjeg područja sjeverne Dalmacije i Zapadne Bosne, zemljopisno gledano. Etnički oni su Hrvati!--Nenad I. H.-Baor (razgovor) 13:09, 23. srpanj 2008. (CEST)

Za čega reference?--Nenad I. H.-Baor (razgovor) 13:15, 23. srpanj 2008. (CEST)

U redu je, malo sam nespretno uradio, shvatio sam te!--Nenad I. H.-Baor (razgovor) 13:33, 23. srpanj 2008. (CEST)

Okruzi

Prebacio sam ih na ljepse ime.

Sto se tice prvog slova, to se da rijesit, ko i osobe po prezimenima, bez brige. Pozdrav i hvala na pomoci! :)

Aljasku sam ostavio kako jest, Lou. sam rijesio. Zapravo, posal je upravo gotov. Ponegdje ima kakva kriva wp, ali to ce se rjesavat u hodu. --Pancho W. Villa (razgovor) 13:21, 25. srpanj 2008. (CEST)

Paštrovići

Koji izvor sam uklonio Zeljko?

1. Prvi izvor nije teško provjeriti. Dovoljan je samo klik. Ono što trenutno u tekstu piše je lažno, tj. izvor ne podupire tu tvrdnju, već ih smatra Srbima

2. Drugi izvor je takođe lažan, i nije teško provjeriti ako se ode na stranicu.

Lijep pozdrav, --NI (razgovor) 21:16, 25. srpanj 2008. (CEST)

Klik, i evo ga, Crnogorsko pleme... --Zeljko (razgovor) 21:25, 25. srpanj 2008. (CEST)

Zeljko, molim te uozbilji se. Prvi link (Jovan Vukmanović) smo već raspravili, i sam si ti to potvrdio:

»Pad Mletačke Republike imao je velikog odjeka u svim njenim dotadašnjim teritorijama, jer je njen uticaj na život primorskih Srba bio jak i dugotrajan.«

»Kod Kastel Lastve su iskrcana četiri velika krupovska topa, koje je knjaz Nikola tražio od Rusije, pa su odatle „pomoću čestitijeh Srba, istijeh Paštrovića, sve po noći sa velikom mukom preneseni preko Crmnice, na lađama ispred same tvrđave Lesendro preko jezera za Nikšić” /kako je to zapisao knjaz Nikola/.«

»Početkom 18. vijeka u Kastel Lastvi bilo je nekoliko katoličkih porodica, prema kojima su pravoslavci rđavo postupali. Farlati dalje navodi da su Srbi ubili njihovog paroha don Frana Medina, opljačkali katoličku crkvu i sa nje odnijeli zvono, koje je kao trofej postavljeno na neku crkvu u Crmnici.«

Što se tiče drugog linka, opet ti ponavljam da ga otvoriš, jer nema nigdje nikakvih Paštrovića u njemu!

A što se tiče Španja, bolje da postavim pitanje tebi - trebao bi znati da je njihovo ime "Špane" ili "Španje" u originalu, te ih neki i zovu Španji (evo, pa i ti) iz slobode jezika, laicizma, štogod drugog. --NI (razgovor) 22:44, 25. srpanj 2008. (CEST)

Ja ne činim nikakvu srbizaciju, a tebi savjetujem da ne čitaš izvore koji otvoreno izmišljaju cijela plemena. Samo zato što Špiro Kulišić misli to (a misli svašta), ne znači da je istina, pogotovo ovako otvoreno ne znajući tko su bili Lužani. On je jedan od onih što su potpali brkanju, a uopće u stvari nema problema u svezi Lužana i njihovog porijekla - upravo zato što on ne zna da su Slaveni Lužani, u vrijeme svoje asimilacije i miješanja u uskočke doseljenike (Dukađince i ostale), kojeg ipak nije bilo čak ni pretjerano mnogo, prenijeli svoje ime na Španje, tj. da nema tu nikakvog misterioznom plemena. U suštini on ne zna tko su bili Lužani uopće... --NI (razgovor) 22:51, 25. srpanj 2008. (CEST)

Ah, pa što ne reče odmah... ;-) ...ali tu i dalje ne piše to što veliš, već piše da sebe smatraju Hrvatima, ali pri tom i nema izvora.

Ostajem pri onome što sam rekao. I Španje i Španji su korektan naziv, i nije u pitanju padež. Ako želiš da sve promijenim u "Španji" jer ti tako želiš, samo reci.

Što se tiče Lužana, evo ti i iz Istorije Crne Gore, Istorijskog Instituta Crne Gore:

»Crnogorsko-hercegovačka tradicija razvrstava etape naseljavanja na tri sloja: najmlađi - današnji, koji se istorijski može pratiti do rodonačelnika bratstva i plemena u XVI vijeku ili najranije u kraj XV vijeka, na srednji - tzv. Lužane ili stare Zećane, koji bi odgovarali srednjovjekovnom slovenskom stanovništvu Zete, i na najstariji sloj, u koji spadaju Grci, rijetko Rimljani, Jaudije, Kriči, Španji, Bukumiri i drugi.«

Zato molim te da se ne oslanjaš na kvazi-etnologiju i -povijest tipa Kulišića. --NI (razgovor) 23:34, 25. srpanj 2008. (CEST)

Španji

Eto malo, siguran sam da će te interesirati. Još će slijediti. --NI (razgovor) 02:22, 26. srpanj 2008. (CEST)

Majko mila...

Znam perfektno, i kako mi se čini milijun puta više od tebe...za ime boga, jesi li ti uopće ikada čuo za Španje izvan Kulišićevog teksta???

Mislim stvarno:

»Kakve to besmislice pišeš, kakva Kolhida u srbiji i Albaniji. Kakvi Svani, znaš li ti tko su oni i gdje su živjeli. --Zeljko (razgovor) 02:26, 26. srpanj 2008. (CEST)«

Što očekuješ od mene kada napišeš nešto ovako?!!? --NI (razgovor) 02:32, 26. srpanj 2008. (CEST)

Da budeš sankcioniran. Svani su kavkaski narod, a Kolhida nije bila u srbiji, kao ni Svanetija, kako si tamo naveo . Isto tako i za izmišljanje pojmova koje si tamo naveo. Sve je u povijesti. Pa ti vandaliziraj i dalje. --Zeljko (razgovor) 02:35, 26. srpanj 2008. (CEST)

Nitko ne govori da je Gojko Vukčević 100% u pravu. Ako ti poznaješ druge teorije o porijeklu Švanja, slobodno ih postavi. Ali dragocjene informacije o njima samima, nemoj brisati. --NI (razgovor) 02:41, 26. srpanj 2008. (CEST)

Wikipedija je Zeljkov privatni posjed

U REDU!

Poruka shvaćena, ti si prekršio pravilo i tri puta vratio članak, a sada laku noć i ti živi u snovima da su Lužani bili tamo neko pleme. --NI (razgovor) 02:52, 26. srpanj 2008. (CEST)

Lužani

...nijesu nikakvo predslavensko, a kamoli pleme, niti su ih Vasojevići asimilirali. Molim te da više prestaneš takve blatantne prosto neistine postavljati.

Porijeklo i sve se zna, samo ne zna jedna osoba (ime joj je Špiro Kulišić, kao što sam naveo prije nego što si ga i iskoristio za izvor), a razlog je osobno nepoznavanje etnologije i povijesti, te nestručnost. --NI (razgovor) 12:30, 26. srpanj 2008. (CEST)

Imaš krivo... i te kako ih pere zbog njihovih laži i izmišljotina za kojima se povodiš- proćitaj ovo

Neka narodna predanja iskazuju Lužane kao savremenike Špana, još više kao savremenike Mataruga, Macura, Mataguža, a po nekim predanjima Lužani bi predstavljali sloj starijeg balkanskog stanovništva koji je slijedio poslije Špana. Stoga, i pored slovenskog imena Lužani, koje je prvobitno označavalo stanovnike srednjovjekovne Luške župe (XII v., Lusca jupania), ostaje otvoreno pitanje kakvog je etničkog karaktera bilo ovo stanovništvo. Erdeljanović i Šobajić su bez ikakvog osnova zaključili da su Lužani bili staro srpsko stanovništvo oko donje Zete, koje se namnožilo i raširilo po okolnim planinskim predjelima.

Prouči ovu stranicu.

Proučio sam ja cjelokupnu knjigu "O etnogenezi Crnogoraca" Špire Kulišića, isto kao i Rimske spise po kojima je Dan Brown vadio podatke za Da Vinčijev kod, Ideologiju srpskog nacionalizma Vojislava Šešelja, Antičku Srbiju Jovana I. Deretića i ostalu alternativnu povijest, no što sam ja proučio faličnost većine ovih djela, ne čini je ni malo validnim za izvor, a kamoli tek za wikipediju.

Špiro Kulišić ne "pere" nikoga, već peru njega kritičari, među njima cjelokupna Crnogorska Akademija Nauka i Umjetnosti i šira crnogorska znanstvenička elita. Špiro Kulišić je nekada pisao tolike za nepovjerovati neistine, primjerice uopće nema pojma tko je bio Skilica i lažno mu pripisuje ono što je on napisao, te čak i sudi se otvoreno da ide u falcificiranje podataka (defteri) što nije teško provjeriti ako se otvore reference na koje se pozivao. U većini njegova djela se nalaze poprilično prenategnute i nezasnovane pretpostavke, npr. jedan od najvećih bisera je podrijetlo riječi "famelja" na crnogorskim prostorima.

O neznanju tko su bili Lužani (!!!), mislim da ne vrijedi ni spominjati, i to tek govori o njegovom djelu. Ne postoji niti jedno jedino predanje po kojima bi Lužani ispali stariji sloj balkanskog stanovništva koji se uporedo spominje sa Španjima, Kulišić brka, kao što brka sve i svašta. Gdjegod se pominju Lužani u starinskom smislu, oni se upravo odnose na Španje (katkad i Mataguže), a što se tiče balkanskog sloja stanovništva koji je slijedio poslije poromanjenih Ilira Vlaha, upravo su to bili Južni Slaveni! Odatle i slavensko ime. Bolje bi bilo reći kako Kulišić bez ikakvog osnova izmišlja jedno potpuno novo pleme, za koje i sam kaže da nema pojma tko su bili, kojeg su porijekla, niti išta drugo!

Lužani je bio termin za slavensko stanovništvo, za Zećane, za II. sloj stanovništva koji je postojao od prvih migracija od VI. stoljeća Srba i ostalih Slavena, do turskog perioda, kada nastupaju bijegovi srpskih uskoka. U široj znanosti prihvaćen je termin za sve Zećane, a u užem smislu samo za stanovnike Luške i Podlužja. Vremenom se ime, naravno, proširilo i samim tim na Španje i Mataguže, označavajući cjelokupno stanovništvo (1. + 2. sloj), a kasnije na našim prostorima je, poslije turskoga perioda, lužansko ime preneseno isključkivo na malobrojne vlaške starosjedioce, potomke poromanjenih Ilira. Prilikom pojave etnografije i etnologije te njezinog razvitka u XIX. i XX. stoljeću, "Lužani" je sveukupno prihvaćen termin za sve "Stare Srbe Zećane", iliti bolje rečeno cjelokupno zetsko slavensko stanovništvo iz srednjovjekovnoga perioda, do doba velikih migracija pred najezde Turaka Osmanlija.

Zeljko, zaista mislim da bi se ovom temom trebao baviti tko se u nju razumije...jer ovako više ne ide. Ne želim te nikako uvrijediti, ali dosadašnje moje diskusije sa tobom su kao starac Milija sa drvetom. Što god kažem, ti kažeš "Nije tako." i ponekad postaviš jedan nepouzdan spis što si pronašao na internetu, koji uopće o tome i nema nikakve detaljnije podatke.

P.S. Ako te interesira, a siguran sam da hoće, baci pogled na Mataruge, Mataguži, Kriči i Malonšići. O Bukumirima i Macurima neću pisati, jer o njima ne posjedujem adekvatno znanje, niti imam odgovarajućih historijskih izvora, te ću te dvije teme ostaviti nekom drugom. Lužani i Španje će izgleda morati sačekati moj povratak sa odmora (jer, koliko vidim, nećeš nimalo surađivati sve dok ne istene trenutačna zaštita ta dva navedena članka). Lijep pozdrav, --NI (razgovor) 15:15, 27. srpanj 2008. (CEST)

Čitam ja sve što pišeš, i samo nastavi... .

Usput objasni one izmišljene termine što si naveo u Španjima. --Zeljko (razgovor) 15:22, 27. srpanj 2008. (CEST)

Prvaci

Dao si mi link na bjelorusku verziju stranice :). Evo i na engleskom :))

Inace, ja sam malo zbrajao promjene nakon 31.5., do kad su podaci na navedenoj stranici.

Trenutno je situacija ovakva:

1. Ante - oko 34,500

2. Sombrero - oko 28900

3. Zeljko - oko 27,450

--Pancho W. Villa (razgovor) 11:37, 29. srpanj 2008. (CEST)