Razgovor sa suradnikom:Taly

POSTANAK BOŠNJKA

Krivi navodi u VIKIPEDIJI na ovu temu negiraju najnoviji dio historije Bosne, Bošnjana, sadašnjih Srba , Hrvata i Bošnjaka.Ne smije se historija Bosne falsifikovati sa stanovišta veliko H I Veliko S projekata. Gradaščević-Bošnjak a ne Turčin je "osvetio" Kosovo u ime Mrzitelja Bosne i Bošnjaka kako je to do sada ideološki prikazivano. Gradaščević je borio se za Bosansku Državu za sve tri konfesije unutar Važećeg društvenog otomanskog sistema.Slobodni vikipedisti ma koliko bili vješti razvoj Bosanske pa I Bošnjačke nacije ne mogu negirati.Komplekse hrvatstva i srpstva i nacionalnog renegatstva na račun Bosne ne treba iznositi kao naučni stav.
VIDI donji tekst i pronadji u historiji
POKRET GRADAŠČEVIĆA ZA UTONOMIJU BOSNE
Husein-kapetan Gradaščević (1802. - 17. august, 1834), general koji se je borio za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu. Također je poznat kao "Zmaj od Bosne". Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. godine i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim krajevima carstva. Kad je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821 godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein je tokom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja i tolerancije, te je postao jedan od najpopularnijih osoba u Bosni.
1831. godine Gradaščević je izabran za vođu pokreta za Bosansku autonomiju. Brzo je otjerao vezira i ostale protiv-autonomijske osobe, te tako postaje de facto vladar Bosanskog pašaluka. 18. jula iste godine Gradaščević savlađuje vojsku pod zapovjedništom velikog vezira u blizini Štimlja u Kosovu. Odlučuje da ne nastavi pohod i vraća se u Bosnu gdje su ga njegovi vojnici proglasili novim vezirom 12. septembra. Međutim, 1832. godine pokret za autonomiju je izgubio prednost u ratu. Nakon niza manjih okršaja ključna bitka se dogodila 17. i 18. maja izvan Sarajeva. Bosanska vojska je poražena nakon što Hercegovačko pojačanje stiže i pridružuje se Osmanlijskoj vojsci.
Iako bošnjački ustanak ne bi bio ugašen za još 18 godina, Gradaščević je morao bježati u Habsburšku monarhiju 31. maja. Odatle je on pregovarao sa sultanom da se vrati u carstvo, koji njegovu želju ne odobrava u potpunosti. Seli u Beograd i onda u Istanbul, gdje je umro od kolere 17. augusta, 1834 godine. Legenda u svoja doba, Gradaščević je danas bošnjački narodni junak i jedan od najuglednijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine.
HUSO — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Taly (razgovor • doprinosi) 13:20, 8. siječnja 2010.

debeli prsti

Izgleda imaš problem sa poretkom slova tipkovnici. Ako pogledaš vidjet ćeš da je slovo A odmah uz S. Zašto misliš da ga nisam slučajno dotakao kad sam pisao slovo a u riječi trebao. to se događa bezbroj puta mnogima, možda i svima. Znači li da sam onda samo ja nepismen, ili mnogi, ili svi... a samo si ti pismen.
Vidim da su pismen ,pa znači da si uz pismen i čovjek sklon vrijeđanjima. Svakako nedobronamjeran. Hajde lijepo nađi sebi neku drugu zanimaciju a ostavi se prosuđivanja ljudi posredstvom wikipedije.--Zeljko (razgovor) 18:50, 14. siječnja 2010. (CET)

Moguće je ali slovo m nije ni uz a ni uz slovo s.Uz istinite navode ja sam navodio argumente bez historijskih falsifikata o Bosni i Bošnjanima pa i Bošnjacima.Po Vama ispada da je Tešanj u Hrvatskoj i da je Hrvat M Ćazim Ćatić zato što se dvije godine u kahvani družio sa Matošem i Tinom.Tešanj jeste bi u Hrvatskoj za vrijeme okupacije Bosne od NDH.Po toj vašoj "historijskoj istini" velikohrvtskog hegemonizma,današnji Bošnjaci su nastali od Hrvata a današnji Bosanski Hrvati nisu nastali od Bošnjana bogumila.Ja ne prosuđujem ljude već ljude prosuđuju njihove izgovorene i napisane riječi.O MAKU DIZDARU drugi put, o Šopu ,o fra Jukiću doći će na red. SELAM -POZDRAV HUSO Taly — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Taly (razgovor • doprinosi) 08:47, 15. siječnja 2010.

Hrvatski jezik

Ovo je Wikipedija na hrvatskom jeziku. Sukladno tome, ako želite da drugi suradnici razgovaraju s vama, onda morate pisati na hrvatskom jeziku.
Ako ne znate hrvatski jezik, pođite na projekte gdje se govori Vašim jezikom i pridonosite tim projektima. Kubura (razgovor) 01:07, 17. siječnja 2010. (CET)

Iste priče

Isti način pisanja [1] [2]. Kubura (razgovor) 05:01, 18. siječnja 2010. (CET)