Razgovor sa suradnikom:Creation

Dobrodošlica

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Creation, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
• Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Creation") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 15:56, 10. listopada 2014. (CEST)

Razgovor:Povijest hrvatskih pravopisa#Hrvatski pravopis IHJJ-a

Poštovani Creatione,

vaša je rasprava premještena na odgovarajuće mjesto.

Naime, običaj je rasprave pokretati na mjestu koje se temeljno odnosi na raspravu koja se pokreće, tj. na najnižoj razini rasprave (SZR članka, tj. WP:IMPR#GIP {{ns:1}}).

Isto je sukladno wikipedijinom pravilu WP:RP (Wikipedija:Rješavanje prijepora, vezano uz postizanje dogovora). Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav i ugodan nastavak dana želi Vam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.41, 14. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Poštovani Nesmire,

drago mi je da ste se javili. Ujedno se ispričavam što očito nisam poštivao pravila, a nisam imao lošu namjeru. Svejedno, mogu li dobiti odgovor na svoje pitanje jer ste Vi očito jedan od "sukreatora" teksta o Hrvatskome pravopisu IHJJ-a (barem prema onome što ja mogu vidjeti?

Srdačan pozdrav,

Creation— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi) 18:44:32, 14. listopada 2014. (CEST)

 Komentar: Potpis od 18:44:32, 14. listopada 2014. (CEST) postavio suradnik Nesmir Kudilovič. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.08, 14. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Iako nisam kolega, mogu nješto i odgovoriti. Prikaz o pravopisu IHJJ-a, uistinu sramoti hrvatskoga pravopisanja,zapravo je previše mlak. Trbalo je navesti sve prigovore, vrsno obrazložene u dva teksta lingvistice Nataše Bašić u predposljednjem broju časopisa "Jezik" (nije na mreži, koliko znam), u kojem je sva ta politička petljanija oko pravopisa dobro obrazložena. Ukratko, pravopis IHJJ-a je pravopis prepadnutih lingvista koji se boje da ne bi ostali bez posla, pa šute i rade po naputcima sadašnje vlade koja je n puta dokazala svoje zapadnobalkanske sentimente. Da ne ostanemo na općim frazama: pravopis je ugkavnom "odobrio" jezikoslov Mate kapović, Alemko Gluhak se o njem izjasnio nemušto, a svi ostali koji su se javili odbili su ga kao povratak na novosadski serbokroatistički model pravopisanja. Ozračje u kom je promoviran bilo je bijedno- nitko od istaknutih jezikoslovaca (Katičić,Kovačec, Matsović, Grčević, Bašić,..) nije bio nazočan, pa s emože reći da se radi o oktroiranome pravopisu koji remeti hrvatsku normu kavu je ustanovilo (raspušteno) Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Pravopis IHJJ-a nema nikakvih racionalnih načela i to je partijski uradak po Befehlu. Hrvatsku pravopisnu normu treba mijenjati- po nekima i radikalno kao što je predlagao Ivo Škarić- nu u svakom slučaju ne "u rikverc", putevima AVNOJ-a i Novoga sada, što radi ovaj posljednji nesretni uradak (od njega je gori valjda samo onaj Matice hrvatske, koji je išao čak protiv jezika najboljih vlastitih izdanja: prijvoda Tassa, Villona, Kalevale, Miltona, Shakespearea, ... Mir Harven (razgovor) 19:18, 14. listopada 2014. (CEST)

Poštovani Mir Harvene,

drago mi je da ste se javili. Ponajprije bih izrazio svoje poštovanje prema Vama i onomu što sam od Vas nekad čitao. A čitao sam kojegdje, ponajviše na nekim portalima, ali i na hr.sci.jezik prije godina i godina. I utoliko mi je nevjerojatno da ste napisali ovo iznad. To jednostavno nije onaj Mir Harven! O razlozima te preobrazbe mogu samo nagađati, ali možda i nije važno. Dajem Vam dvije opcije: nađimo se na kavi da porazgovorimo kao dobronamjerni ljudi. Uostalom, sjećam se da je netko u Vaše ime (ima tome nešto više od godine dana) to i tražio, ali Vi ste odustali. Druga opcija (kojoj nisam odveć sklon): ponudite dokaze za ovo što pišete, a ja ću dokazati da nemate pravo. U tom slučaju molit ću Vas da preinačite onaj pristran tekst o Hrvatskom pravopisu IHJJ-a na stranici Povijest hrvatskih pravopisa.

Pročitajte članke u časopisu "Jezik" o tom pravopisu, u kojima je posve raskrinkano ozračje u kom je nastajao. Do sada su izašla dva teksta, a "iznenađeni i uvređeni" institutovci se bave i verbalnim deliktima i sudovanjima, kao sam nješto načuo.Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

U časopisu "Jezik" može se pročitati članak Nataše Bašić u kojem je ona iznijela desetak neistina i kleveta. To je čin bez presedana u našoj znanstvenoj publicistici. "Jezik" je nekad bio ugledan časopis, a otkad ga je pod svoje uzela Sanda Ham, srozao se na najniže grane pa se objavljuju i članci iz političkih magazina. Pišete da ti tekstovi Nataše Bašić iz "Jezika" nisu na mreži, ali oni su na mreži više od godinu dana na jednom portalu. "Jezik" je znanstveni časopis najvišega ranga u RH, a ne kakvo političko glasilo u kojem se iznose neistine i klevete. Nataša Bašić vraća dug Sandi Ham za doktorat iz 2006., a uostalom ona je recenzentica Babić-Moguševog pravopisa. Ako je Vama to objektivno, svaka čast. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Članci Nataše Bašić u dva broja "Jezika" su iznimno vrijedni i informativni.U cijelosti sjajno obrađuju pravopisnu problematiku, a ako tko iz IHJJ-a pati od duševnih boli i želi se sudovati oko toga, vraćamo se na doba komunističkoga verbalnoga delikta. Koga boli istina, taj se laća raznih sredstava e da bi istinu ugušio. Je li i ovo teška neistina: http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/15063-n-basic-kako-je-propala-operacija-pravopis.html ? Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Ako su Vam ti članci iznimno vrijedni i informativni, nažalost imate problema s objektivnošću. Ako netko iznosi neistine i klevete u znanstvenom (?!) časopisu, ja to ne mogu smatrati niti vrijednim niti informativnim. Vama je to "sjajno obrađivanje". Previše ste rekli o sebi. Što se pak istinitosti tiče, doista će biti prilike da se ona i dokaže. Nudite poveznicu na jedan njezin članak i valjda želite da sad cijeli članak komentiram kao zlonamjeran i neistinit? Pa to nema smisla ovdje. S druge strane uopće se niste osvrnuli na ono što sam Vam pisao iznad. Vi ste jednostavno začepili uši i govorite svoje. Ovo nije razgovor. --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Znate Vi dobro o čem se radi. http://www.jutarnji.hr/mijenjaju-se-svi-udzbenici--djeca-ce-uciti-po-novom-pravopisu/1099602/ , http://portal.connect.znanost.org/2013/05/pravopis-vec-imamo-%E2%80%93-sve-drugo-je-nasilje/ . Staljinistički napadaj jedne državne insitucije je bez presedana u hrvatskome modernom društvu. To se nije usudio ni Bakarić s potencijalnim tužbama protiv Brozovića i Babića i ostalih. Dok je Snježana Kordić gadila hrvatski jezik, Hrvate, hrvatske jezikoslove, cijelu Hrvatsku- niste ni pisnuli- mislim na IHHJ. A kad su se našle male taštine malih ljudi razrezane na rezance, pobješnjeli ste kao raspamećeni. E, sad će državnim novcem jedna hrvatska institucija profućkavša dosta vjerodostojnosti ganjati hrvatsku lingvisticu koja je pokopala slab uradak napisan po Befehlu, a ostali jezikoslovi u IHJJ- i drugdje- manji od miševa. Podsjeća me to na glasovanje na filozofskom odjelu u Harvardu gdje se svih 63 profesora, unisono, izjasnilo za homoseksualne brakove. Takav stupanj uniformnosti mišljenja znak je jedino autocenzure koju generira strah od gubitka položaja. Pa zašto konačno ne priznate da se razbacujete mahanjem "znanošću", dok je u praksi sve to boza za koju su Vam političari rekli što ide, a što ne. Kao i crnogorski pravopis, isto djelo čiste politike. Nu, da ne duljimo bez veze: tu se nema što dodati, i sve je uglavnom rečeno. Osim opaske ove ili one, stvari su kristalno jasne: IHHJ je sad na najnižim granama od Mire Kačića. Ne u pojedinim ostvarajima (Mikaljin rječnik itd.), nego u ulozi- ničim zasluženoj- pravopisnoga sudca. I to kao prijenosnik i izvršitelj Jovanovićevih naputaka. Što da čovjek kaže, nego da prizove duh Bakarića i kaže: Svileni, vrati se, sve ti je oprošteno. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Sva sreća da niste Vi koji određuje tko treba arbitrirati u pitanjima hrvatske jezične norme. O tome više pogledajte u jednoj od nedavnih emisija "Okruženje", gdje je jedna profesorica iz Dubrovnika, koja je zastupala hrvatske stavove, rekla da je za normativistička pitanja zadužena prof. Opačić, dok se profesor iz Beograda razbacivao njihovim lingvistima u Institutu za srpski jezik SANU. Dokle god Vi i Vama slični i dragi (a među njih svakako idu neki koje ste nabrajali) budu za svoj račun normirali hrvatski jezik, bit će nam ovako kako je bilo dosad. Nemate pojma kad govorite o autocenzuri. Ma kakve će tko položaje izgubiti? Vi očito ne živite u Hrvatskoj i ne znate ništa o pozicijama znanstvenika u ustanovi poput IHJJ-a (dajte već jednom napišite tu pokratu ispravno, ne sramotite se bez potrebe). I bacite pogled na kalendar u desnom kutu ekrana, ali one četiri zadnje brojke. E, tu se kriju Vaši problemi. Godina, znate. Ukratko, živite u neko drugo doba, ništa više. Nikakav Bakarić, nikakav Ranković, nikakav Kundak i slične budalaštine. --Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Ovaj "razgovor" ionako više nema smisla.Rečeno je sve (ja sam dao i poveznice, i primjere, i literaturu, i pojmovni oris- slagao se tko ili ne,....), a Vi- ništa. Jedino tračeve i naklapanja. Glede pak pokrate- točno je da sam ju pogrješno upisivao. Valjda je i to posljedak toga što je ta institucija, upetljavši se u pravopisne vode, postala takva jadovina da joj je teško zapamtiti i ime. Usput- ne pada mi na pamet da išta normiram, jezik će se sam normirati kako se bude mijenjala politička situcija. Uostalom, u pravim kulturnim jezicima (talijanski, francuski, ruski, engleski,..) jezik spontano normiraju pisci i dominantni kulturni krugovi, a ne filolozi. Ovo o TV, Opačićevoj,...besmislica, na zavrjeđuje komentara. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Naravno da nema smisla. Što se pak tiče IHJJ-a i toga da je to sad postala jadovina, mogu samo komentirati da mi je žao zbog toga što je jedna tako časna ustanova pala na tako niske grane. --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

Druga opcija mi je neprivlačnija jer ne znam s kim razgovaram (a Vi možete naslutiti), ne znam tko sve čita i komu se sve to prenosi (a prenosi se sve, to znam). No, budući da je jedan višestruko važan, usudio bih se reći i za hrvatski jezik prijeloman rad krovne institucije za pitanja hrvatskoga jezika besprizorno ocrnjen, mislim da je red da i drugi (koji će možda ovo čitati) saznaju ono što je apsolutno nedvojbeno: Vi nemate pravo.

Možemo jednostavno razglobiti temelje:

a) ministar Jovanović je samoinicijativno ukinio Vijeće. U kom je čeonikovao čovjek komu Jovanović ne bi mogao ni svezati vezice na cipelama. Jednostavnim birokratskim postupkom pravoga neostaljinističkoga aparatčika koji se nije umilostivio doznati da je Tomislav Ladan blagopočivši.

Nitko normalan ne spori Katičićev jezikoslovni autoritet. Nakon što ga je Jovanović, kako kažete, ukinio, recite kako je reagirala naša jezikoslovna zajednica zbog tog "brutalnog" čina ukidanja Vijeća? Reagirao je samo Razred za filološke znanosti, koji je i dao predsjednika i potpredsjednika Vijeća. Ostalih 10 institucija koje su dale svoje predstavnike u Vijeću ni mukajet. Kad je kreirana wikipedijina stranica? 24. svibnja 2012.! Nakon što je Vijeće ukinuto! Uh što je bilo važno kad se o njemu počelo pisati tek kad je ukinuto. Politikantstvo, a ne jezikoslovlje i domoljublje, dragi Mir Harvene.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Ovo što ste rekli najbolji je komentar "lika i djela", iliti "kičme" većine hrvatske jezikoslovne zajednice, koja je sada doista spala na niske grane, pogotovo u odnosu na ono što smo imali u olovnim vremenima komunizma. Vaša struka je jednostavno moralno atrofirala, uzmu li se druge humanističke discipline poput historiografije ili povijesti književnosti. Postoji 5-10 lingvista koji vide preko uskoga plota, a ostalo su, u najbolju ruku, marni uski specijalisti i ljudi koji nemaju blage veze s bilo kojim širim znanjem koje je nužno za suverenu obradbu pravopisne problematike.A kad već navodite ostale institucije- njih 10:e, doista ste sve rekli. Te su institucije toliko "pouzdane" koliko i gro političara koji planduju u Hrvatskome saboru. Na wikipediju su stavljeni zapisnici Vijeća jer je IHHJ sramotno, upravo bez presedana, htio gurnuti u zaborav da su uopće postojali. U zemlji koja nije politički nepismena kao Hrvatska, sav bi taj marifetluk završio gomilom ostavki zbog kršenja osnovnih pravila ponašanja- ili zbog ponašanja koje spada u kakvu banana-republiku. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Pričate besmislice. IHHJ (sic!) je zapisnike ukinutoga Vijeća za normu stavio na njihovo mjesto: među izvore za pisanje Pravopisa. To što se o Vijeću počinje pisati nakon njegova ukinuća (a funkcioniralo je punih sedam godina), to što su njegovi zapisnici tek 2012. godine postali jako važni, ili kako to Vaša omiljena autorica i očito Vaš intimus NB piše, dragi kamen hrvatskoga jezikoslovlja, to samo govori da su Vam motivi nešto sasvim drugo nego što je to istina. Vi, po mom skromnom mišljenju, ne biste smjeli uređivati wikipediju jer niste objektivni. S jedne strane govorite o Vijeću kao onoj esenciji hrvatske jezične politike, a s druge strane ih kudite da su zapravo odlučivali loše za hrvatski jezik. Zanimljivo je da nitko iz Vijeća, od samih članova (nadam se da znate o kojim je ljudima riječ osim predsjednika i potpredsjednika), ne želi obnovu Vijeća niti se bunio zbog ukidanja, a pouzdano znam da su mnogi od njih mišljenja da ih je sram što su u radu uopće sudjelovali.--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Logika Vam nije jača strana (a ni diskurs). Vijeće je bilo dobro, nu ne i optimalno. IHHJ je, glede pravopisa, korak natrag u odnosu na Vijeće. I ne skrivajte da ste gašenjem Vijeća htjeli izbrisati zapisnike toga Vijeća (koji su bili na stranicama dok današnja vrhuška nije izabrana). Onda su "volšebno" nestali, i pojavili se tek nakon wiki i ostalih stranica, kad se vidjelo da se odluke Vijeća ne mogu baciti na "đubrište istorije". Hmmm... možete li logički razmišljati, i usto izaći izvan okviora (Vijeće, IHHJ, Bašićeva kao arcizločinka, jadni IHHJ "iznenađen i uvređen",pa se pravno obrušio tužakanjima koja plaća država, dok se branjenica brani iz vlastitoga džepa.). Pa pozavidio bi Vam i Ranković, nema što. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Zašto cijelo vrijeme upozoravate na navodno nisku razinu mojega diskursa? Pa ovo je razgovor na wikipedijinim internim stranicama. Ovo nije javni govor. Ne razumijem otkud Vam problem s tim? Bedastoće pišete to o zapisnicima Vijeća. Jedan od onih koji su pisali o pravopisnim rješenjima institutskog pravopisa prije objave (a pokazalo se da je fulao), a i Vama je jedan od jačih autoriteta, pisao je da će se "Vijeće i njegovi zaključci ignorirati" kad se bude pisao HP IHJJ-a. A "ako bude tako ... na taj će način Institut za hrvatski jezik svojim pravopisom retrogradno legitimirati političku odluku o ukidanju Vijeća za normu, a ujedno će derogirati i njegove zaključke, a na neki način i sam sebe". I što se nameće kao zaključak sad kad je razvidno da je HP IHJJ-a slijedio zaključke Vijeća i kad ih je kod svakog pitanja uzimao u obzir, a bio je jedan od prvih izvora za pisanje pravopisa? Je li na taj način delegitimirao političku odluku o ukidanju Vijeća za normu? Je li IHJJ-a na taj način jasno i djelatno poručio što misli o radu Vijeća i njegovu ukidanju? --Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Kad Vam je razina diskursa jadna, tipa svađa na placu (da ne kažem tržnici).To su klaunska ismijavanja, ogovaranja linguista, nekakve prijetnje....jadno. HP IHJJ-a nije slijedio zaključke Vijeća, to je već rečeno i refrencirano, i nema potrebe da ponavljam. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Nije "refrencirano". "Refrencirajte" nam ovdje svima kako je riješeno pisanje lajpciški-leipciški u Hrvatskom školskom pravopisu (2007.) i Hrvatskom pravopisu (2010.) u odnosu na zaključke Vijeća za normu. Na koricama tih pravopisa piše da su usklađeni sa zaključcima Vijeća za normu, a oni su neusklađeni barem u 5-6 važnih slučajeva (pisanje polusloženica, pokriveno r itd.). --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

b) kao što je S.P. Novak dobro rekao- to je Jovanovićev pravopis, običan politički pravopis po naručbi ove vlade koja baš ne pršti od hrvatske jezične politike. Jovanovićev kao svojedobno Bože Maksimovića Kundaka. Ništa od invencije, niti želje da se hrvatski afirmira. Kao i ona rahmetli Sanaderova, to je vlada koja pravi mutež u stabilizaciji jezika preko ispraznica, a demagoški u medijima- ravnatelj Jozić bi, realno, mogao napraviti TV karijeru. Koliko su uopće puta Kovačec ili Katičić ili Nataša Bašić bili u udarnim terminima na HTV ? Koje li su to neukusne magle za neobaviještenu javnost.

SPN Vam je odjednom državotvorni autoritet?! Molim Vas, pročitajte još jednom koga ste odlučili navesti kao argument sebi u prilog. SPN-a? To što SPN govori Vama je argument? Nemoguće je da ste to Vi, Mir Harvene. Što se tiče TV nastupa i medija, pa se pitate zašto Nataše Bašić (više) nema na HTV-u. Pa što ne pitate urednike? Gdje je bila zadnjih godina? Pa nije ona Ladan. Ali mislim da je princip medijske zanimljivosti u onome što netko radi, a ne u onome što netko misli. U Institutu se nešto radi i to je medijima zanimljivo. A što to u posljednje vrijeme radi NB, ni meni nije bogznakako uzbudljivo. I što ste se udovezali NB? Znadete li što je pisala o pravopisu koji je u jednom drugom izdanju recenzirala? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Koje su ovo babarije. Prvo- pojam "državotvorni" je posljedak jugounitarističkoga omekšavanja hrvatskoga mozga u dvjema Jugoslavijama. Ne postoje "državotvorni" Nijemci ili Rusi, jer to se podrazumijeva. Dakle, sam je taj pridjev pokazatelj antihrvatskoga "razaranja uma" i "uzgoja" orjunaško-unitarističke svijesti u ljudi koji su etnički možda Hrvati, nu politički i društveno to svakako nisu. Drugo- što je S.P. Novak govorio i pisao pred 5 ili 10 godina nema veze. Njegova tuđmanofobija ili divinizacija beznačajnih stvari poput PEN-a i sl su tempi passati. S.P. Novak je za hrvatsku kulturu učinio više od legije razdrljenih velikih Hrvata, a to i dokazuje svojom aktivnošću, na više polja. Bar 10 njegovih knjiga vrijede više nego sobranie sočinenij 20 hrvatskih akademika, dosadnih gnjavatora i štrebera, pa bili i turbo-nacionalno nabrijani. Zatim, da je Novak napravio i rekao štojaznam što- pa što onda ? Samo bapci premeću teme tipaq: "A, ti si rekao pred 20 godina ovo i ono." Koga briga! Tuđman je dobro odgovorio raznim hrvatskim čistuncima kad su mu prigovarali što uzima iskusne UDBAše za sigurnosnu službu: država se ne pravi s opaticama. Glede Nataše Bašić: njezine su pisanije o pravopisu, više puta u "Jeziku"- sjajne. I one iz 2000 (ili sl.). Ako je negdje napisala nješto nesuvislo ili bizarno- pa što onda ? Aliquando bonus dormitat Homerus Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Nemam komentara na ovo. Znamo i Vi i ja zašto SPN danas govori to što govori. A da je to pomalo gadljivo, mislim da je. Vama je to u redu? U redu. De gustibus... Što, zar je i NB, "malo dremucnula"? Pa ovo postaje jako zanimljivo. Zanima me samo tko ju je štipnuo pa se probudila ;-) --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Ovo je diskurs piljarica na placu. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Opet Vi o diskursu. Neviđeno. Vjerojatno se oni koji sa strane ovo čitaju čudom čude kako je Mir Harven najednom postao tankoćutan i profinjen, a barem Vas ja poznajem kao osobu britka i jetka jezika.--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Dosadno, ništa, nikakvih razjasnidaba, argumenata, ulaza u pravopisnu problematiku (i pravnu). Sve u svemu, ništo. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Nažalost, nisam kompetentan za "ulaze" i "izlaze" koji bi Vas adekvatno zabavili. Šteto.--ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

c) neke "duboke" znanosti u tom pravopisu uopće nema. Nema općih načela, nema racionalno objašnjenih poteza zašto ovo ili ono,nego se radi o zbrljanom uradku koji se želi držati jugoslavenskih pravopisa (Anić-Silićev, Matičin)- koliko ide da ide. Nikakva novoga prijedloga, nego samo grčevito (uz komične prijedloge vida Camusjev ili prosrpsku fonetizaciju imena kad treba i ne treba- naravno da će svaki svjesni Hrvat pisati leipziški prije nego lajpciški. Ako im je Vuk već toliko drag, nek' odu na logorovanje u Tršić.Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Otkad se to u pravopisu "racionalno objašnjavaju potezi"? Načela su jasno naznačena u Uvodnoj riječi. Zašto ste površni pa preskačete tako važan dio Pravopisa? Zašto sad pišete da se držimo Anić-Silića i Matičinog pravopisa kad ste 17. 4. 2013. (http://pravopis.hr/poruka/193/) pisali da pravopisna "i načela i provedba osciliraju između BFM-a i Ansilana"? Tada ste znali da postoje načela i da je BFM jedan od izvora i uzora? Očito ne znate što je zaključio Vijeće za normu kad je riječ o lajpciški i leipziški. Evo Vam poveznice pa pročitajte http://pravopis.hr/uploads/vijece-za-normu.pdf i ne iznosite neistine. To ne priliči čak ni ovome razgovoru, a kamoli wikipediji. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Načela koja su napisana u uvodu nisu ništa. To je nješto općih fraza koje ništa realno ne znače.Nikakvih tu principa glede povijesnosti, psihološke dimenzije pisanja, ukorijenjenosti dijela načina pisanja u predbrozovsku tradiciju, potrebe da se odmakne od nesuvisloga vukovizma- jednostavno nema. To je štreberski sastavljen dio koji samo tumara po postojećim, ne baš uzornim hrv. pravopisima i njihovim "kultnim" dijelovima (omeđak i kadca se sele iz jednoga u drugi pravopis). Glede Vijeća za normu- mikad nisam ni rekao ni mislio da je ono nepogrješivo, a ni sveta krava. Oni su bili najmanje loš izbor, a svojom tromošću i fokusom na manje važne stvari (neću, ne ću) zamaglili su 100 puta važnija pitanja, poput onih iz Ivšićevih prijedloga u napisu o izdvojenom mišljenju Marijana Stojkovića 1941. ili 1942.(izašlo u "Jeziku"), gdje se predlaže pisanje obrazca, odploviti, predpostavka, absurd, grebsti, podkova, poredka, redka, vrabca, ..., a i upise koji ulaze u hrvatsko mentalno zahtjevnije pisanje pri prijevodima filozofskih i inih tekstova (predočba, svjedočba, polabski, absolutizam, ..), te oblike iz hrv. tradicije potisnute rigidnim vukovstvom (nu, njeki, koli-toli, ..). Vijeće je bilo dobro, nu ne i nješto sjajno. Najbolji je primjer ta otužna odredba "lajpciški", koja je dovoljna da se svi, zajedno s predsjednikom, sakriju pod stol. Ono po čem je Vijeće bilo vrijedno je da je u duhu hrvatskoga jezika, iako sporo i vrlo parcijalno, pokušavalo uvesti reda i ponovo pohrvatiti pravopis u njekoj racionalnoj mjeri. Ono što pak radi IHJJ je truba- to je provedba vladine politike uz minimiziranje odluka Vijeća- ionako dosta slabih- jer se preporučuje ipak ekavizacija, dakle vredniji, trezniji, ...a jekavski oblici (vrjedniji, trjezniji,..) se tobože ostavljaju praksi, a u zbilji ih se miče iz medija (o školi da i ne govorimo). Vijeće je pogriješilo što nije jasno propisalo: ne samo da se preporučuje, nego se mora pisati- u školi i administrativnim izdanjima- sprječavanje, izdatci, primitci, podatci, ,...., i time je ostavilo manevarski prostor za dvostrukosti i rejugoslavizaciju pravopisa. Sama inertnost Vijeća je njeka druga priča, nu i to je bolje od vukovanja IHJJ-a. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Bili ste se uključili u javnu raspravu o Pravopisu. Svaka čast. Vaši prijedlozi nisu prihvaćeni jer je to povratak u 19. stoljeće. NB je recenzirala pravopis Babić-Moguš iz 2010. NB Vam je uzor. Zašto mislite da je to objektivno ako je NB stručno pozitivno ocijenila pravopis koji je poput HP IHJJ-a na istome brozovskome tragu koji Vam je toliko mrzak? Sad Vam je Vijeće donosilo "dosta slabe" odluke, "pogriješilo je", bilo je "inertno". Pa ovo postaje sve zanimljivije! U proturječju ste, Mir Harvene. Doduše, ne odgovaraju Vam činjenice. Autore HP-a IHJJ-a prozivalo se (prije same objave radne inačice Pravopisa!) da u svojim rješenjima neće slijedite zaključke Vijeća za normu, a kad su ih autori slijedili (hint: lajpciški), onda, po Vama, "vukuju"?! Odredite se, pobogu, u vezi s tim odlukama Vijeća. Jel to štogod valja, a ako nešto ne valja, pa Vi recite što ne valja. Ne ide to tako: hvalite Vijeće, a kudite što je nešto odradilo loše. Stavljate se iznad toga Vijeća jer biste Vi to drukčije. Jeste li svjesni da petljate i da se koprcate? Vi biste zapravo, to proizlazi iz svega, svim tim jezikoslovcima koji su sjedili u Vijeću za normu hrvatskoga standardnog jezika dijelili lekcije kako treba izgledati hrvatski pravopis?! Vi biste se to usudili pored njegova predsjednika akademika Radoslava Katičića?! On je po Vama donosio "dosta slabe" odluke, on je "pogriješio" i bio "inertan"? Baš ste ga sad uvrijedili. Onako, analfabetski i drsko, von oben. On je Vama vrhunski jezikoslovni autoritet, ali biste Vi svakako popravili što je on "zabrljao"?! Nije li Vas pomalo sram? Mene jest. Ja ga daleko više cijenim nego Vi i ne dam na svog profesora. --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Ponovit ću- jeste li Vi sposobni za racionalno razmišljanje ? Priča o 19. st. je besmislena, jer hrvatski pravopis bi, iz ove pozicije, 'morao inkorporirarti svu hrvatsku baštinu, od bar 600 godina (da već ne idemo dalje izvan latinice) -koliko je to realno- ter sadašnji hrvatski govor (n.pr. ljudi spontano pišu podhodnik, podkategorija, subspecijalizacija, podforum, ...). Nema svetih krava, i Vi ste isprojicirali da sam neki silni ljubitelj Nataše Bašić i Radoslava Katičića, kao njekih malne nepogrješivih auktoriteta. Oni su ostvarili iznimno vrijedna djela - no ne i previše inovativnih preporuka (da probamo i prjeporuka, ovo je ionako raspravište) na polju pravopisa- ali i tu više nego ekipa iz IHHJ-a (i drugi), koji nisu ostvarili 'baš ništo. Jedine osobe koje su nješto suvislo i jače predložile glede promjene pravopisa bile su Stjepan Ivšić u "Jeziku", god. 38., br.3, veljača 1991. (prijetisak), ter Ivan Branko Šamija u "Prinosima rječnjaku i pravopisu hrvatskomu", http://www.knjizaranova.hr/index.php/knjizara/knjige/prinosi-rjecnjaku-i-pravopisu-hrvatskomu/, a pristup hrvatskomu koji je terra incognita za nekreativne i neznalačke pravopisce je i ovdje: http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/978-953-150-996-1/camoes-kako_sam_prepjevao_luzitance.pdf . Ponovit ću za neuke: a) politički progon Nataše Bašić je povratak u totalitarizam verbalnoga delikta, nješto slično kriminalnim progonima i djelovanjima najbolje opisanima u Cvetićaninovoj knjizi o hrvatskoj izdaji "Zagreb indoors", b) šutnje hrvatske akademske jezične zajednice gorjet će kao užareni pečat srama još desetljećima, c) norma hrvatskoga jezika se oslobađa vukovanja i jugojezičnoga "zbližavanja", i to je nezaustavljiv proces. d) Vijeće je učino manji pomak u tom smjeru, dok je IHHJ učinio, koliko je mogao, da poništi i te, nedostatne mjere, koliko može. Nu, uzalud vam trud svirači. I da bude jasno- ne samo djelatnicima IHHJ-a, nego i većini hrvatske oportunističke i trutovske jezikoslovne zajednice.Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Ne može pravopis 21. st. inkorporitati svu baštinu. Nije to mogao ni jedan pravopis dosad, pa ne može ni ovaj moderni. O spontanosti govornika hrvatskoga jezika i njihovom pisanju napisani su brojni radovi, ali to nije i ne smije biti mjerilo. Pišu ljudi spontano i kuča i neda mi se. Kad već toliko branite NB, recite jeste li pročitali njezin magisterij i znate li što o VSK-u piše ondje? Koja su to njezina toliko vrijedna djela? Vaš je diskurs pun mržnje i korak je do poziva na linč. Doista je sramotno i zastrašujuće to što poručujete. Nastupate s pozicije rijetkih govornika hrvatskoga jezika, a kako niste "kolega", kako ste uvodno napisali, dakle niste jezikoslovac, sve to oko Vas me uopće ne čudi.--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

"Straw man", što bi rekli Amerikanci. Naravno da pravopis ne može i ne treba inkorporirati svu baštinu. Ne treba, n.pr., pisati niječnice zajedno (nekažem), niti se patiti oko slogotvornoga r (sarce, serce, serdce,..). Nu, itekako može primijeniti njeke propise koji dominiraju u hrvatskome pravopisanju doilirskoga razdoblja: n.pr. Marin Držić i praktički svi Dubrovčani pišu rasčistiti, isčupati (a neki i izčupati). Nitko do Broza i vukovaca ne piše iščupati i raščohati, što je valjda primitivna analogija po jednačenjima (pješčani, daščani,..). To je priglup način razmišljanja, kojim se "proslavio" i inače zaslužni Blaž Jurišić, u obrani "fonetike" 1941. Zatim- nitko od naših starih ne piše jednačenje u predmetcima završavajućima na /d/- i Gundulić, i Kačić, i Držić, i Nalješković pišu odkrije, odhrani, podpali, nadkrije, ..., jedino Zrinski ponjekad piše otpravi, nu tu, a napose u glagoljskim spomenicima, prijedlog "od" je ili crkvenoslvenski "ot", ili je isto glaseći u kajkavštini. Dunque, u hrvatskoj baštini- a jezik se gradi na pisanoj baštini, ako ju ima- a hvala Bogu, mi ju imamo, i to više stoljeća- prefiksi od-, nad, pred-..i sl. ne bi se jednačili po zvučnosti da pravopisci poštuju i hrvatsku baštinu, i racionalnost- jer je normalno da se u umu stvara slika podpisa kao nječeg što se piše ispod, ili predhodnika kao nječega/njekoga što komu/čemu predhodi. Nu također, nije baština sveta krava ako ide usuprot umu i racionalnosti- naši su stari pisali vrlo često i (h)rvacki, ljucki, govoriću,...što je lošije rješenje od ovoga što imamo. Prama tomu- ponavljam- jedino kombinacija bar triju sastavnica: hrvatska dominantna pravopisna baština kroz stoljeća (odprije, isčupati), analitička funkcionalnost (razvidno je da je naručba bolje rješenje od narudžba) i psihološka izmjera (pravopis ne treba otežavati pisanje preko svake mjere, pa bi trebalo ispitati, samo s većim brojem ispitanika nego kod Škarića, na eksperimentalno fonetskoj razini, koliko su pojedini pravopisni propisi funkcionalni, ne zadirući radikalno u sadanju normu)- može se doći do uistinu zadovoljavajućega pravopisa. Prije toga- ne.. Vi- ili IHJJ ništa tu niste napravili. Vi ste samo malo zakoračili unatrag u odnosu na Vijeće. Da se ukratko osvrnem na Vaša dva pitanja: da, pročitao sam knjigu NB "Vuk Karadžić između politike i jezikoslovlja", i radi se o briljantnom djelu, usporedivom - iako je usporedba ne baš laka zbog različitosti tematike- s kultnom Karadžićevom biografijom auktora Miodraga Popovića. Za hrvatsku problematiku iznimno je vrijedna usporedba Kardžićeva prijevoda NZ i hrvatskih (Kašićeva, Katančićeva, Bandulavićevih dijelova lekcionara,..), ter razgloba tijekova hrvatskoga jezika (po NB, da nije bilo vukovačkih jezikoslova, hrvatski bi standard vjerojatno bio nješto fonološkiji u pravopisu, jat bi ostao šulekovski, a padeži bi se izjednačili u množini). To izuzetno uspjelo djelo koje pokazuje rast i uobliku Karadžićeva jezičnoga modela (n.pr. njegovo tumaranje oko oblikoslovlja i glasa /h/), jedino se može dopuniti novijim spoznajama o zavisnosti Karadžićeva modela o hrvatskoj baštini (iako ne u svemu), ter spoznajama M. Grčevića o dominantnoj ulozi slavistike u oblikovanju srpskoga karadžićevskoga standarda. Od njezinih sam ostalih djela pročitao više tekstova, napose o pravopisu, o Krstiću i Guberini, o Franu Supilu, kao i niz enciklopedijskih natuknica. To su sve vrlo artikulirana i sintetska djela, čak ako se radi i o opsegom nevelikim orječjima. Glede pak prigovora o navodnoj nestručnosti (ili nestrukovnosti), mogu samo reći da je besmislen. Po tom, valjda Stanko Lasić ne bi smio napisati golemu "Krležologiju" (jer nije pisao poeziju, drame, romane,...), niti Eduard Hanslick kritike Čajkovskoga i Wagnera zato što sam nije bio skladatelj. Kritik nečega ne mora uopće biti kreativan na nekom području. I to posebice na području pravopisa, koje zahtijeva um i opću kulturu, ter polivalentno znanje- što očito "odredi" jezikoslovaca nemaju. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Zašto se barem Vi ne pridržavate toga kako biste htjeli propisivati drugima? Pa to je sumanuto: do what I say, don't do what I do! O yeah, go ahead! --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

Opaska kolegi Creationu. Molim Vas, nemojte spočitavati kolegi stvari kao "diskurs pun mržnje" i "korak je do poziva na linč", jer toga uopće nema u njegovim porukama. Ako se netko ne slaže s Vašim stavovima, to nije ni mržnja ni poziv na linč.

Kad budete doživjeli cyberbulling i mobbing putem mrziteljskih skupina na društvenim mrežama na kojima se otvoreno poziva na fizičko nasilje protiv Vas i na verbalno proganjanje preko medija i društvenih mreža, kad Vam u medijima objave Vašu fotografiju s Vašom glavom uokvirenom u končanici iznad članka u kojem Vas neutemeljeno i besramno ocrnjuju etiketama kao "ekstremist" i "fašist", onda recite da se poziva na linč protiv Vas. Ovdje toga nema i molim Vas okanite se takvih izraza. Kubura (razgovor) 08:18, 17. listopada 2014. (CEST)

Hvala kolegi Kuburi na opaski. Ovdje doista nije riječ o cyberbullingu i mobbingu, ali dopustite da imam svoje mišljenje o ovome što piše kolega Mir Harven. Ovo što piše kolega Mir Harven po mom skromnom mišljenju jest korak do toga čega još nema. Jer nazivati jezikoslovce i intelektualce oportunistima i trutovima koji zbližavaju hrvatski jezik sa srpskim bez ikakvih argumenata neodoljivo podsjeća na neka vremena i neke metode koje bi neki očito ponovno vratili. Ispričavam se ako sam upotrijebio riječi koje su možda preteške i možda nisu objektivne, ali dopustite mi pravo na subjektivno mišljenje da je ono što kolega Mir Harven piše vrlo blizu tome. Upravo su neutemeljena pisanja poput njegovog dovela do nekih oblika prijetnji i mobbinga putem mreže, pa čak i fizički, prema nekima koji su involvirani u rad na pravopisu, ali ne vidim razloga da time opterećujem sve one koji ovo čitaju.--Creation (razgovor) 08:36, 17. listopada 2014. (CEST)

Ionako ovo sve između vas dva nema nikakve veze s wikipedijom pa bih vam svakako savjetovao da ovakav tip nastavite (ako ćete) na nekom forumu ili drugom vidu komunikacije. Nepotrebno zatrpavate wikipediju za nju nebitnim stvarima.--_MaGa^{poruči mi} 14:26, 17. listopada 2014. (CEST)

Što se mene tiče, raspravu sam završio jer i ja držim da ovo više nema smisla. Ispričavam se svima i pozdravljam, a kolegi MaGa zahvaljujem. --Creation (razgovor) 15:05, 17. listopada 2014. (CEST)

Je li kolega pisao neutemeljeno, ne znam baš. Mir Harven ne će napisati bilo što. Primjedbe tipa oportunizam (kojemu je korijen strah ili lakomost), površnost, lijenost, tromost, nepromišljenost, plašljivost, "znanstveni egoizam" prihvatljive su, jer se takvim primjedbama kritiziranim osobama ne spočitava da su glupe, niti da su protudržavni element. Kritika da su neki zahvati u jeziku "u pravcu zbližavanja hrvatskog sa srpskim" (tu je zapravo retrogradnost, vraćanje na Novosadski pravopis koji je kako znamo korak ka posrbljivanju hrvatskog) nije neutemeljena. Ako su tvorci nekog djela tako napravili, ne znači da su to napravili iz zlonamjere (Bože smiluj im se ako jesu), nego prije primjedba u pravcu da su autori kritiziranog djela stava "pusti me stat" i da izbjegavaju suočiti se sa vrlo teškom zadaćom čišćenja nametnutog kukolja iz hrvatskog jezika, borbe s inertnošću govornika koji su stekli lošu naviku i oslobađanja govornika od jezičnog oblika Stockholmskog sindroma. Propusti sadašnjih u IHJJ-u po tom pitanju (nepromišljeno približavanje srpskom) u konačnici će koštati i njih same njihovih radnih mjesta. Ne će ih ugroziti njihovi hrvatski politički i strukovni protivnici, nego inozemni serbokroatisti koji će uzurpirati tu temu samo za sebe. Iz tih inosredišta vodit će svim južnim Slavenima jezik, a sve nacionalne jezične ustanove ugasit će, a radnike otpustiti kao tehnološki višak. Opasnost nije nerealna, znate da pojedine međunarodne ustanove forsiraju (nameću!) centaursko ime za jezik, neznanstveno negirajući hrvatskom samosvojnost i povijest, da komuniciraju prema Hrvatima isključivo na srpskom jeziku pod centaurskim imenom bhs (a napadno izbjegavajući govoriti hrvatski!). Rasistički suprematizam u međunarodnoj slavistici (ponajviše moćnih zemalja) prema slavistikama malih slavenskih naroda više je nego očigledan: ponašaju se da ono što oni napišu kao da je od samog Boga, a radove "malih slavistika" neznanstveno omalovažavaju kao "nacionalističke izmišljotine". Slavisti tih moćnika ostali su na neznanstvenim apologezama imperijalnih politika njihovih vlada (starih skoro dva stoljeća). Pustite li im se, zatrijet će nam jezikoslovlje kao što su nam uništili poljodjelstvo i industriju. Zato se IHJJ mora suprotstaviti retrogradnim procesima koji nas vraćaju u jugoslavije. Kubura (razgovor) 05:38, 18. listopada 2014. (CEST)

Sva sreća da ste se i Vi, kolega Kubura uključili, čisto da kolega Mir Harven ne ostane "usamljeni jahač". Da, možda sam malo pretjerao, ali znam zašto to pišem. O tome je li pravopis IHJJ-a vraćanje na Novosadski pravopis pročitajte na ovoj poveznici http://www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/skono_15-18_130508013452.pdf (str. 17): "Politika je osudila pravopis Babić-Finka-Moguš koji je 1971. nastao na inicijativu Matice hrvatske, što malo tko zna, ali ja mogu posvjedočiti jer je Odbor za jezik Matice hrvatske pod mojim predsjedništvom donio načela po kojima će se pisati taj pravopis. Donio je načela da će se on držati novosadskog pravopisa (isticanje moje, nap. p.)...", Radoslav Katičić. Tu se pokazuje da kolega Mir Harven ima pravo kad govori o modernim hrvatskim pravopisima, ali to je tako, ne može se promijeniti, volens-nolens. No, nešto je sasvim drugo ako to kaže IHJJ, a nešto drugo kad to kaže akademik Katičić. Za mene je to neobjektivno. Vaš strah za eventualnu budućnost hrvatskoga jezika jest opravdan, ali mislim da nije realan. Hrvatski se jezik održao u puno težim okolnostima nego što su ove današnje. Živjet će onoliko koliko mi živimo i koliko ga čuvamo. Upravo institucije poput IHJJ-a jamstvo su njegove sigurne budućnosti pa su mi ovakvi "nasrtaji" Mira Harvena iz njegove dijasporne udaljenosti (to je moja pretpostavka) apsolutno neprihvatljive. Jamčim Vam da će se IHJJ znati nositi sa svim pokušajima povratka hrvatskoga pod "okrilje" srpskoga. Za to imam pregršt dokaza, a Mir Harven niti jedan. --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

1. Wikipedia nije mjesto gdje će se bilo tko nad bilo kime ili bilo čijim radom iživljavati pa navoditi "sve prigovore" na primjerice HP IHJJ-a. Wikipedia treba biti objektivna. Reći što je bilo, zašto je što bilo, kako se zbilo te donijeti obje strane medalje. Ovo je jednostrano i to je neobjektivno.

Točno je da wikipedija treba donijeti sve o tom pravopisu. A to je fanfarozna buka kojom su pravopisni anonimusi potpuno precrtali odluke Vijeća za normu (čak bi se odluke Vijeće, da nije bilo intervencije wikipedije i "Jezika" nekako "zagubile", kao da ih nije ni bilo. Ne pravimo se blesavi.Točno je i da je politika ove (a dijelom i prijašnje vlade) promicla serbokroatizam u jeziku koliko su, bokci, mogli- n.pr. financiranjem pamfleta Snježane Kordić, odbjanjem sufinanciranja hrvatsko-ruskoga rječnika Artura Bagdasarova, sudjelovanjem na polutajnim sastancima s jezikoslovima iz Srbije i BH, a koje je s mutnim nakanama organizirao Goethe institut. Radi se o parapolitičkim pokušajima uske skupine ljudi da se norma hrvatskoga jezika što manje udalji, i pravopisno, i leksički, i gramatički..od one iz razdoblja crkavajuće SFRJ. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Zašto ne pokažete koje su odluke Vijeća za normu "precrtane", odnosno odbačene? Zašto tako naklapate? Dajte nam ta pravila. Navedite ih, da vidimo. Ne govorite istinu. Politika se ne smije petljati u jezik kako je to činila svih ovih godina. Jezik se treba vratiti doma: jezikoslovcima. To je sve što se treba reći.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

IHJJ je preporučio (elegantan način rečeno-propisao u praksi): vredniji- a ne vrjedniji, neću- a ne neću, dok je preporučio podatci - a ne podaci (dakle, postupio je ovdje kao Vijeće). Nu- to je dakle odstupanje od Vijeća, jer se "gura" vredniji i neću, iako se deklarativno dopušta i vrjedniji i ne ću, nu birokratskom praksom se ti oblici potiskuju. zar je IHJJ njeka institucija izvan prostora i vremena ? Zar se ne dolazi i do toga da se i neka izdanja Školske knjige već ne mijenjaju po naputcima IHHJ-a ? A od "proaktivnosti" IHJJ-a ni mrvice. Gdje su bilo kakvi pokušaji da se inkorporira i manji dio pisanja zagrebačke škole- n.pr. rabski ili lučba ? Ništa. Pa IHJJ bi trebao proučavati i inovirati hrv.pravopis, uzeti ono što je dominantnom u Starim piscima hrvatskima, vidjeti što je i kako u Broza i nakon njega, kako povezati sve to i Šulekov pravopis, što mijenjati- n.pr. jat najbolje ne- ter vidjeti što dalje u pravopisu i učenju u školama (u tom, e baš u tom, Škarić uistinu nješto vrijedi: http://www.ffzg.hr/fonet/skaric/skaric-kakav_pravopis.pdf , u eksperimentalnom proučavanju mentalne brzine i gipkosti prepoznavanja pisanja i lakoće učenja. Sve te silnice- povijest hrvatske pismenosti, sadašnjost, pragmu, mentalni kapacitet pišućih: sve to treba debelo proučiti (što uopće nije velik zadatak) i donijeti novu normu koja bi, najvjerojatnije, bila 80-90% kao ona u Šamijinim "Prinosima...". Vijeće se tomu nješto približilo, a IHJJ se, u praksi, udaljilo. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Imate gore odgovor. Zaboravite te mantre o rabski i lučba, očito i odpad i srčba. Što su drugi jezikoslovci predlagali, poznato je. Poznato je i kako je prošlo mlieko umjesto mlijeko krajem devedesetih. Takve su intervencije u pravopis proglašene retrogradnim i danas neprovedivim. --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Nema tu nikakvoga "zaborava". Ovaj čas u Hrvatskoj se tiskaju klasici u kojima stoji i predočba, i svjedočba, i razlučba, i izrijeka, i predka, i poredka, obrazci, i razvrstba, i vrstnik, i prječi, i absurd, ... Srčbu nitko i nije predlagao, i to jest dobar pokazatelj Vaše logičke nesposobnosti, jer ni u kom normalnom jeziku se sve suglasničke skupine ne moraju pisati jednako. Pravopis nije aritmetika. Glede jata, tu je diskusija jasna, i golema je većina odbacila šulekovsko pisanje jata (ie/je). Nu- nitko nije odbacio ni svjedočbu, ni stanbeni, ni odploviti, ni sl.- dapače, ljudi i bez naobrazbe spontano pišu predhodnik, podkraj, predkršćanski, predkopernikanski, razčistiti ili rasčistiti, ...i tu ne možete ništa, nego zatezati koliko ide, da ne bi orjunaško "jezikoslovlje" tek šaptom palo. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Što biste Vi: svjedočba i lučba, a srčbu ne biste? Pa to je smijurija. Tu se više nema što raspravljati. "Pravopis nije aritmetika". Ma dajte, a što je po Vama? Improvizacija i "pišimo kako ja želim"? Naravno da nije aritmetika, ali elementarna logika i dosljednost u pravilima svakako jest.--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

O čem Vi pišete ? Pravopis nije aritmetika. Srdžba je jedina riječ u kojoj kod nas dolazi /dž/, a semantički je zasebna. To je posve drugačiji slučaj od naručbe ili svjedočbe, gdje se jasno vidi kako su te izvedenice nastale. Ako bi se slijepo slijedila logika- već rekoh, pravopis nije aritmetika-onda bi valjalo pisati i pretsjednik (zbog jednačenja), otsada i sl. I u drugim je jezicima slično- n.pr. u ruskom prefiks raz- se jednači u zvučnosti u pojmovima kao "rasčistit'), iako ruski jezik ima glas "šč", pa su u doba Hruščova" komunisti pokušali "fonetizirati" ruski pravopis, da se piše "raščistit'". Nije prošlo, jer se kulturna javnost pobunila- ne dirajte jezik. U ovim slučajevima, fonetizacija = primitivizacija. I- jeste li sposobni za razumnu raspravu ? Pravopis nije aritmetika, nu jest norma. A norma se ne oblikuje nužno po nazovi aritmetičkima pravilima koje slijede glasovne zakone. A to znači da imamo prijedlog, što je unicum, iako nemamo prijedsjednik, pa ni prijedstavnik itd. (iako nije loša ideja da ih uvedemo). Ako bi se htjelo postupati po pseudo-aritmetičkim pravilima, onda bismo trebali ili uvesti "predlog" (što se hrjelo u NDH, da prijedlog ili priedlog "ne štrči"), ili sve predmetke s pred- zamijeniti s onima pr(i)jed-: prjedpostavka, prijedsjednik, prijedhodnik,... Evo, to je dosljedna provedba aritmetičkoga načela u pravopisanju. Logika Vam baš nije jaka strana. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

2. Čime obrazlažete priču o prepadnutim lingvistima? Čime su ljudi prepadnuti? Znadete li da su svi do jednoga dragovoljno i s puno žara ušli u projekt rješavanja pitanja pravopisa u Hrvata?

Poznat ćete ih po njihovim djelima. Ti isti ljudi, koji su dobili nagradu grada Zagreba za Hrvatski školski rječnik (vrjedniji, trjezniji, oprjeka, crjepovi, zgoditci,podatci, početci, ne ću,..)- preko noći postaju ljuti zagovornici Anić-Pranjkovićeve norme. Iz slobodne volje ili vizionarnih epifanija. "Vidjeli su svjetlo" (jezično-pravopisno). Malo morgen, da citriram i Slobodana Miloševića. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Ponovno neistina. Ostali su vrjedniji, crjepovi, zgoditci, podatci, početci, a to nije norma "ljutih zagovornika". Evo ove godine nagrade Ivan Filipović. U stručnom smislu daleko vrjednije jer je nagrada za odgoj i obrazovanje. Uostalom, uzmite Hrvatski jezični savjetnik IHJJ-a iz 1999. i vidjet ćete koja su ondje pravopisna rješenja. Gotovo identična kao i u pravopisu iz 2013.! To Vam nikako ne ide u prilog kad govorite da je netko preko noći promijenio znanstvene stavove. A tad je ravnatelj bio Kačić, o kojem vjerojatno znate ponešto.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Pravopis IHJJ-a je krenuo u preporuku "ekavskih" oblika, dopuštajući "jekavske" (vredniji je bolje od vrjedniji). To je korak natrag (o važnijim sam inercijama nješto i napisao). Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Samo Vi pišite nješto, njeko i slično. Ne zaboravite rjepu, vrjeću i vrjemensku prognozu.--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Tipičan, što bi Englezi rekli, "straw man". Nu da budemo realni: a zašto ne ? Većina ne će pisati te riječi (rjepa, brjeza,..) jer se izgubila svijest o postanju. Nu njeki će pisati, čim postoji dvostrukost- vrjemena, mrježa, izrjeka, naprjedak (kao Dinko Zlatarić), ... Kao što pravopis IHHJ-a dopušta dvostrukosti- i pogreška i pogrješka- zašto ne dopustiti i mreža i mrježa ? Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

To kad Vi budete pisali pravopis, onda tako dopuštajte. S koje pozicije nastupate? Gdje je taj Vaš uradak ukoričen da ga netko pročita? Ovdje piskarate umjesto da radite na dobrobit hrvatskoga jezika. Vaše jezične i pravopisne ideje nitko ne bi prihvatio, a znanstvena bi Vas zajednica ismijala. To bi Vama bio jasan dokaz da je znanstvena zajednica loša. Takva Vam je logika čist promašaj. Znate onaj Vic o čovjeku koji vozi pogrešnom stranom autoceste, pa na radiju čuje: Vozači, oprez, jedan luđak vozi krivom stranom. A ovaj će glasno, za sebe: Svi voze krivom stranom. Eto, što da Vam kažem nego da Vam pokažem onu ruku i "Krivi smjer", "Falsch", "Wrong direction"...

3. Dokažite da je Vlada RH na bilo koji način utjecala na pravopis: i na ideju i na izvedbu. To je totalna laž i besmislica nekih interesnih skupina koji hrvatski jezik mrcvare već godinama.--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Ovo je bez veze. Pokazali ste da ste nevježa glede pravopisne problematike, a onda- argumentum ad baculum. Inferiorno. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Ta vlada je to sama dokazala. Nije na meni da dokazujem da su oni išta učinili. Na njima je da dokazuju da su nevini- nakom protjerivaranja Katičića, nakon medijske halabuke u medijskoj prezentaciji Jozića, nakon laži o "širokoj raspravi o pravopisu"-koje nije ni bilo, nakon barnumske reklame i zluradosti u zapadnobalkanskim tiskovinama poput Jutarnjeg (griješka, podatci, ne ću odlaze u ropotarnicu). Samo slijep ne može to vidjeti. Da- doista, dokažite da u SFRJ nije vođena protuhrvatska jezična politika unitaruzacije. Dokažite. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Evidentno: ne možete dokazati pa se koprcate. Tko to misli da u SFRJ nije vođena protuhrvatska jezična politika? Ne skačite između realnosti i SFRJ. Ne činite to zbog svih onih koji su stradali u to doba. Imajte barem toliko poštovanja prema jednome Jonkeu. "Griješka, podatci, ne ću odlaze u ropotarnicu" - umirem od smijeha! Tko je ikada u medijima napisao "griješka"? Pa to je po svim pravopisima hrvatskoga jezika od pamtivijeka pogreška! Podatci su Vam u pravopisu IHJJ-a, a ne ću - jednostavno nije zaživilo koliko god se neki upinjali da zaživi. Niti jedne relevantne novine tako nisu pisale, a vi po Jutarnjem.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

"Umirete od smijeha". Koja je to razina. E pa- u Jutarnjem su neprestano, kao i u "Novom listu" javnost informirali da će se pisati griješka. Baš tako. I ta kampanja dezinformiranja - iako nema veze s propisima, jer su opcije bile pogreška/pogrješka- baš je dio medijskoga rata protiv Vijeća, a ti isti dezinformacijski (Dezinform ?) mediji su na sva zvona propagirali pravopis IHJJ-a koji je trebao biti nješto kao prepisani Matičin ili Ansilan, kako glogov kolac naše navodno (znanjem) "neopterećene" "mlade" lingvistike koja će, eto, starim ognjištarskim hrvatskim nacionalistima konačno stati na rep. Da vas podsjetim gdje je tko ? I kamo se u percepciji javnosti svrstao IHJJ ? http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/kultura/7165-strategija-i-stratezi-u-obraunu-s-hrvatskim-jezikom-i-jezikoslovljem.html Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Ne razumijem ovo o razini. Pa ovo je razgovor. Je li to nešto za Vas uvredljivo? Oprostite, nisam Vas htio uvrijediti. Dajte poveznice na te tekstove u "Novom listu" i "Jutarnjem". Pišete besmislice (Vi pišete babarije, a to je seksistički).

--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Nije Jutarnji, nego je bio Večernji, i to s "grješkom". Sam je komentar znakovit: http://www.vecernji.hr/hrvatska/grjeska-i-ne-cu-idu-u-povijest-vracaju-se-greska-i-necu-514605 O utemeljenim kritikama da se i ne govori: http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/17324-a-bagdasarov-novi-hrvatski-pravopis-2.html A babarije prepuštam babama oba spola..Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Pisali ste o griješci, a onda ste se vratili na grješku. Kako s Vama uopće suvislo razgovarati? Babarija je šovinistička i mačistička uvreda, htjeli Vi to priznati ili ne.--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Niti grješka niti greška ne postoje u hrvatskom, pa je to opet "straw man". Nemate argumenata, pa se hvatate za postranične sitnice. Uostalom, glavni tekst pokazuje da su se mediji razglagoljali kako grješka, neću i podatci odlaze u tu slavnu "ropotarnicu". To je bit, a ne radi li se o primjeru griješke ili grješke. To pokazuje pravu političku dimenziju medisjkih manipulacija u koje je upleten IHJJ, a i niz drugih jezikoslova. Glede babarija, sam je Ben Gurion rekao da je Golda Meir jedini muškarac u njegovu kabinetu. Vaše je neznanje doista duboko- ne razlikujete metaforičke, metoninimijske i ine funkcije jezika. Pa što ste Vi uopće pročitali i razumijeli o jeziku. Jeste li išta naučili od vjerojatno jedinoga genijalnoga linguista Romana Jakobsona ? Sumnjam. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

4. O tome tko je "odobrio" HP IHJJ-a pročitajte na pravopis.hr/rasprava. Pišete bez ikakva utemeljenja u stvarnosti. To Vam jednostavno ne leži.

Tko ga je odobrio ? Katičić ? Kovačec ? Bašić ? Ham ? Samardžija ? Grčević ? Matasović ? Jembrih ? Tadić ? Babić ? .."Odobrili" su ga ljudi koji ne mare za pravopis, kojima ne znači ništa, i koji tu problematiku, povijesno-psihološki i ne poznaju. Nekako, ovako-onako- Silić, Pranjković, Kapović, a Gluhak i Damjanović radije se ne bi "šteli zameriti". Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Ha-ha. Pa ne odobravaju se pravopisi kao nekad. Kovačec je odobrio Hrvatski školski pravopis pa je naknadno rekao da "ga nikad u životu nije vidio". I dajte, vrtite non-stop tih par imena. Posumnjat ću da je jedno od njih i Vaše pravo ime! "Odobrili" su ga recenzenti. To tako ide. Struka, a ne politika. I dajte više ne petljajte s Kovačecom. Pa čovjek je romanist, a ne kroatist. Kao i neki drugi koje ste naveli. Babić nažalost nije u snazi i to mi je žao. Dajte još navedite DBR kao autoritet da Vam popis bude potpun. pravopis.hr/rasprava krije brojna jezikoslovna imena koja Vam se ne da čitati. Vi to onako, u sitne sate, pa koga "kuršum dohvati". — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Recenzenti pravopisa IHJJ-a su dio tabora Pranjković- Silić, koji su Anićeva posmrtna produžena ruka. Kovačec je pak, kao romanist, vrjedniji i zaslužniji za afirmaciju hrvatskoga i u doba SFRJ, i u doba RH, više od gomile kroatista koji su, da parafraziram i Krunu Pranjića, "nevertebralni". Mislav Ježić, Sanda Ham, Zvonko Pandžić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Eduard Hercigonja, ... daleko više mogu biti sudcima o pravopisu od većine kroatista, bez obzira koja ima je uža specijalnost. Za pravopis je potreban um, a ne štreberstvo. I rekoh- pišete babarije. To su tračevi i razina diskursa koji se svodi na: Vijeće- IHJJ; XYZ je rekao pred 10 godina ovo ili ono. To odrasle i mentalno i moralno zrjele osobe dostojno nije. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Opet Vi nabrajate svoje intimuse i instruktore, ali otkud Vam sad dobri profesor E. Hercigonja? A to "sudcima" kako pišete, hoćete li biti ljubazni pa reći u kojem ste to pravopisu hrvatskoga jezika od Broza do HP-a IHJJ-a pročitali. Ovo "zrjele" Vam je stvarno dobro. Zašto ne pišete "mrježa" jer ste gore napisali "mreža", ili zašto ne pišete "nesrjetni", a ne "nesretni", "prjedlagati", a ne "predlagati"? Vaše je pisanje samo po sebi smijurija. Pišete s previše "zatipaka", rabite nehrvatske riječi, zalažete se za neka jezična pravila koja sami ne rabite. Vi imate temeljni problem: propisivali biste pravopisna pravila kojih se sami ne pridržavate. Diskvalificirali ste se, samo da znate, upravo svojim pisanjem.--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Pišem slobodno, jer hrvatska norma još nije ustanovljena kako valja. I ne će biti dok traje prepiranje oko manjih detalja- iako simbolično važnih. I najbolji je pokazatelj što najbolji hrvatski prevodtelji sa starogrčkoga, latinskoga, sanskrta, njemačkoga, arapskoga, francuskoga, talijanskoga, engleskoga,....pišu i potpuno, i podporanj (Mirko Tomasović u prijepjevu Tassova "Oskobođenoga Jeruzalema").i predpostavka i prethodnik (Bučan u prijevodu Aristotela). Hrvatska je norma velikim dijelom, oko 95%, ustanovljena. Nu, da bi bila blizu 100%, potrebno je otići dalje od Vijeća za normu, a puno dalje od IHHJ-a. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Nu, ustanovit ćete Vi hrvatsku normu kako valja, vidim. Dajte, budite dosljedni, ne možete pisati "potreba" nego "potrjeba". Podsjećate me na ministricu Republike Srpske koja je devedesetih potpisala zakon o uporabi ekavice u RS-u i propisala visoke kazne za prekršitelje, a u samom zakonu koji je to propisivao bilo je nekoliko njima mrskih jekavizama. LOL --Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Ništo Vi ne razumijete (pročitajte bar naslov Sartreova teksta "Bitak i Ništo", da biste nješto naučili o različitoj porabi u raznim funkcionalnim stilovima). I ne- ne kanim pisati pravopis, imam daleko pametnijih i širih poslova. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Jedan od tih daleko pametnijih i širih poslova zasigurno je ova pisanija. Mašala!--ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

5. Što znači "ozračje u kom je promoviran"? Mislite na javno predstavljanje? Zar je to važno tko je došao na predstavljanje Pravopisa? Hoćete da Vam nabrojim 20 imena vrsnih jezikoslovaca koji su bili na našim predstavljanjima?

Da ih čujemo. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Dobri ste, Mir Harvene. Dobri. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi)

Da ih čujemo. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Dobri ste, velim. Pa ako već treba, evo Vam ponešto: Jelčić, Pranjković, Lukić, Kuna, Jelaska, Belaj, Silić, Stolac, Opačić, Vranić, Alerić, Matešić, Peti, Lukenda, Zoričić, Pliško, Kalinski, Maresić, Znika, Gluhak, Lončarić, Kapović, Barac-Grum, Lasić, Kolar, Ptičar, Tafra, Gazdić, Bežen, Listeš, Nemeth, Berbić, Mihaljević, Turza, Malić i brojni drugi... --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Dobar su pokazatelj onoga što sam i rekao o hrvatskim jezikoslovima. Da ih ne razuđujem ppojedinačno- kojih 80% su takve trube, napose u moralnome pogledu, da ni Satchmo Armstrong ne bi od njih izvukao ni pisak. Iako se dio vjerojatno da ispričati zato što su samo došli uslikati se , i eventualno zameziti. Nu- samo dio. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Al bi se Satchmo napuhao s NB! I još s nekima iz Vašeg notesa. --Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Inferiorno. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Neke je nasmijalo. A to mi je dovoljno. --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

Znadete li što je akademik Matasović rekao o HP-u IHJJ-a? Postoji i zvučni zapis ako ne znate. Znadete li što je pisao akademik Kovačec o HP-u IHJJ-a? Postoji tekst na šest stranica koji je pisao pravopiscima u Institut, ali taj je tekst uglavnom afirmativan! Za njega malo tko zna, ali lako ga je objelodaniti.

Pa da čujemo što su rekli. Da vidimo gdje su. Da im vidimo čojstvo, junaštvo i umnost. Da čujemo argumente. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Pa Vi uređujete na wikipediji. U Vama je enciklopedistički nerv. Valjda ste slušali i čitali. Nisu Vam valjda toliko debeli prsti da ste prilikom listanja novina prikrili sve ono što Vam ne ide u prilog? Imate na HR-u od 18. 4. 2013. izjave o kojima govorim, a ovo drugo ćete još malo pričekati. Nema smisla da se akademikove riječi navode jer je (naknadno) molio da se to ne publicira. Kad se sretnemo, pokazat ću Vam. Ne brinite se.

Opet naklapanje bez argumenata, poveznica i citata. Ništo, zero, zippo, zilch. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Guglajte pa će biti nješto.--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Ništo, bezvrijedno. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

Šteta. Ne radi Vam Google?--Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

6. Koje je pravopisno pravilo (zaključak) donijelo Vijeće za normu, a koje nije u HP-u IHJJ-a? 'Neću', a ne 'ne ću'? I to Vam je argument za zaključak da je riječ o "oktroiranome pravopisu koji remeti hrvatsku normu"? Mir Harvene, jeste li to Vi?

Taj pravopis je jednostavno bezvrijedan, kao što su i hrvatski jezikoslovci uglavnom dobri lingvisti (iako slabih analitičkih sposobnosti jer im je obrazložidba oko pravopisnih principa razine srednjoškolskoga uradka), nu kičma im nije jača strana- bar ovećemu dijelu. Hrvatski jezik sada najbolje predstavljaju književni prevoditelji, a ni u kom slučaju linguisti: Mate Maras (Shakespeare, Michelangelo, Rabelais, Milton, Beowulf,..), Mirko Tomasović (Tasso, Camoens,...), Daniel Bučan (Avicenna, Alfarabi, Descartes, Conrad, Majmonides,..), Mislav ježić (Rgvedski Upanišadi,..), ..:. I tu ćete u djelima naći ono što je hrvatski pravopis odavno trebao propisati: predočba, podporanj, prigodka, vrstnik, predpostavka, obrazca, strijepnja, razvrstba, nu, podkategorija, podhodnik, izrijeka, nješto, suće, jestnina, ...a ne samo vrtnje oko neću i ne ću, čime se samo zamagljuje i trivijalizira loše stanje hrvatskoga pravopisanja zbog politikantsva koje se sumorno razvlači još od Račana i njegovih izuma tipa da treba početi ustrojavati hrvatski standardni jezik. Hvala lijepo, promašaj od 15 godina je ipak previše. Mir Harven (razgovor) 02:20, 15. listopada 2014. (CEST)

Imate poruku Mate Marasa na http://pravopis.hr/poruka/152/. Ono što je hrvatski pravopis trebao biti jako dobro znam, ali stvar je objektivne realnosti, a ne povijesnih fantazmagorija kojima ste Vi očito skloni.

Ovo nije ništo. Obična poruka bez sadržaja. Mir Harven (razgovor) 22:36, 15. listopada 2014. (CEST)

Vama ništo, meni nješto.--Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST)

Infantilije. Mir Harven (razgovor) 03:01, 17. listopada 2014. (CEST)

To se zove istorazinsko komuniciranje. --Creation (razgovor) 07:14, 17. listopada 2014. (CEST)

Za kraj da ponovim: niste dali nikavih poveznica, knjiga, argumenata iz povijesti, pismenosti, psihologije, bilo koje znanosti. Jedino ste tračali kao baba s placa. Ja sam naveo hrpu literature, auktora, linkova, i korektno odradio ovaj razgovorčić. Vaše histeriziranje je jedino dobar pokazatelj nečeg- u kakvom se kalu nalazi većina hrvatske jezikoslovne zajednice. Mir Harven (razgovor) 00:28, 18. listopada 2014. (CEST)

Vi ste se "ubili" argumentirajući, povezujući i konstruirajući, kompromitirali ste se pišući na način koji je u suprotnosti s onim što biste propisivali i "korektno odradili ovaj razgovorčić". Hvala Vam na tome. --ReCreation (razgovor) 20:33, 19. listopada 2014. (CEST)

Pozdrav --Creation (razgovor) 07:12, 16. listopada 2014. (CEST) I prije pozdrava molim da se o Hrvatskome pravopisu IHJJ-a na hrvatskoj wikipediji piše objektivno, odnosno da se ukloni huškački i pristrani tekst.

Pozdrav,

Creation

Potpisivanje na stranicama za razgovor

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Kao u slučaju nedavnoga nepotpisivanja na stranici wikipedija:kafić. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.49, 14. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Hrvatski pravopis IHJJ-a

Molim da mi se objasni zašto je obrisano moje pitanje koje sam postavio ovdje. Pitanje je bilo na mjestu, bez ikakve uvrede ikome. O čemu je riječ? Zašto mi netko čepi usta i s kojim pravom?

Pitanje je glasilo: Zašto je na hrvatskoj wikipediji pod temom Povijest hrvatskih pravopisa napisan dio o Hrvatskome pravopisu IHJJ-a koji je sve samo ne objektivan?

Unaprijed zahvalan,

Creation— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Creation (razgovor • doprinosi) 18:41:12, 14. listopada 2014. (CEST)

 Komentar: Poruku je 14. listopada 2014. u 18:51:46 prenio iz WP:K na ovu SZR suradnik Nesmir Kudilovič. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.00, 14. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Prikaži

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.Kubura (razgovor) 06:33, 15. listopada 2014. (CEST)

Uvodni tečaj

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Pročitajte Wikipedija:Uvodni tečaj. Kratak je i informativan, vrlo brzo ga se pročita. Kubura (razgovor) 06:33, 15. listopada 2014. (CEST)

Potpisivanje na stranicama za razgovor 2

Lijepo bih molio i skrećem pažnju na nužnost potpisivanja na stranicama za razgovor, ali na način kako je iznad opisano. Također bio molio da se pogleda uputa suradniku Mir Harvenu [1], a koja se tiče i vas. Hvala na razumijevanju.--_MaGa^{poruči mi} 11:22, 15. listopada 2014. (CEST)

Hvala, MaGa, nadam se da je sad dobro. Pozdrav--Creation (razgovor) 17:01, 16. listopada 2014. (CEST)

Stranice za razgovor

Postoje dvije vrste stranica za razgovor: stranica za razgovor sa suradnikom (kao što je ova) i stranica za razgovor o članku. Kao sasvim nepotrebnu, uklonio sam s ove stranice najavu mijenjanja nekog članka. Zašto? Stranice za razgovor sa suradnikom služe (kako i samo ime kaže) razgovoru među suradnicima. Tu ne pripadaju nikakve najave izmjena članaka. Možda ste mogli to najaviti na stranici za razgovor dotičnog članka, iako to nije praksa. Da ste pola od te najave od 11 kilobajta utrošili u izmjenu tog članka, to bi bio pun pogodak.--_MaGa^{poruči mi} 22:48, 15. listopada 2014. (CEST)

Hvala, MaGa, nažalost, članak o kojem sam pisao ne može se popraviti nego se mora napisati novi. Pozdrav--Creation (razgovor) 16:59, 16. listopada 2014. (CEST)

Kako rekoh, na ovoj stranici jučer 11 kilobajta, danas 7. Zamislite da je tih 18 kilobajta otišlo u članak umjesto ovdje... Imam osjećaj da energija ide u krivom smjeru.--_MaGa^{poruči mi} 20:31, 16. listopada 2014. (CEST)

O da, cijenjeni kolega MaGa, apsolutno ste u pravu. Ovo je čisto rasipanje (moje) energije. Uglavnom, težim zatvaranju rasprave jer mislim da je uzaludna. Vrlo skoro ću pripremiti novi članak umjesto onoga koji držim pristranim i neobjektivnim. Pozdrav i hvala! --Creation (razgovor) 12:00, 17. listopada 2014. (CEST)

Nebitno je čija je kad je - uzaludna. Nadam se da ćete prijeći s riječi na djela.--_MaGa^{poruči mi} 14:26, 17. listopada 2014. (CEST)

Upravo radim zadnja dotjerivanja teksta, koji je praktički gotovo. Molim Vas da mi kao wikipočetniku napomenete ako je potrebno štogod preinačiti jer unatoč pročitanim uputama, moguće je da nisam baš sve pohvatao. Inače, nakon ovoga iskustva rado ću se pozabaviti i nekim novim člancima vezanima za jezik. Pozdrav i hvala!--Creation (razgovor) 19:53, 17. listopada 2014. (CEST)

Odgovaranje drugim suradnicima

Pozdrav! Druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju.

--_MaGa^{poruči mi} 20:34, 16. listopada 2014. (CEST)

Brisanje sadržaja, referencija, citata i službenih dokumenata

Ovdje vidim veliko brisanje čak 9969 bajtova teksta (s referencijama, citatima i citiranjem službenih dokumenata). Osobito mi je zanimljivo vidjeti kako se uklanja citat iz intervjua Mislava Ježića, kao i uklanjanje činjenica da trenutačno vrijedećom preporukom nisu stavljenih izvan snage nikakvi drugi akti osim onoga ministra Primorca.

Dobrodošli na Wikipediju. Možda niste to učinili namjerno, ali vaša je nedavna izmjena uklonila sadržaj na stranici Povijest hrvatskih pravopisa. Kako takvi postupci mogu izgledati kao vandalizam, molimo vas da ih izbjegavate bez obrazloženja. Možete pogledati i uvodni tečaj za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.48, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Detaljno sam obrazlagao upravo na ovome mjestu što je pogrešno i pristrano u prijašnjem tekstu. Nije riječ o vandalizmu. Ponašam se odgovorno i cijenim svačiji rad, a pogotovo cijenim rad onih koji rade na Wikipediji, odnedavno i mojih kolega. Zahvaljujem na svakom savjetu i molim za oprost ako sam što krivo učinio. Nastojim napredovati u poznavanjima rada na Wikipediji i trudit ću se dati svoj obol svojim radom u okviru svojih znanja. Još jednom hvala! --Creation (razgovor) 20:13, 17. listopada 2014. (CEST)

Zahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskom jeziku. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku "Sačuvaj stranicu", molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "Sažetak" (koje se nalazi odmah uz tipku "Sačuvaj stranicu"). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju članka: Povijest hrvatskih pravopisa. Popunjavajući polje "Sažetak" pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.48, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Upravo sam to učinio. Hvala na upozorenju. --Creation (razgovor) 20:13, 17. listopada 2014. (CEST)

Vanjske poveznice (poveznice prema mrežnim sjedištima izvan wikipedije), te wikipedija: sažetak

Molim pročitati Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)#Postoje i vanjske poveznice. Tamo stoji, citiram:

»	Strogo je zabranjeno stavljanje vanjskih poveznica usred članka, posebice onih koje vode na članke drugih wikipedija. To se rješava preko Interwiki poveznica.	«
{{{2}}}

Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.08, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Molim pomoć. Ne snalazim se s međuwiki poveznicama. Ne vidim primjer koda kojih bih mogao upotrijebiti. Da pokušam s fusnotama? --Creation (razgovor) 22:20, 17. listopada 2014. (CEST)

Ok, lijepo piše, vanjske poveznice, to su wikipedija:vanjske poveznice, one ne mogu biti unutar tijela članka. One mogu biti u svom posebnom odlomku == Vanjske poveznice ==.

To znači, ne može se usred članka postaviti ovako:

[http://www.hr eto to je neka stranica, pa sam ju ubacio u tijelo članka jer mi se baš tako sviđa citirati]

Eto, a wikipedija: sažetak je prejednostavan i slikom objašnjen. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.43, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Hvala. Stavit ću u fusnote vanjske poveznice. Tako mi se čini najjednostavnijim a i nastavljam onako kako su drugi prije mene pisali. Pozdrav--Creation (razgovor) 22:57, 17. listopada 2014. (CEST)

Ne bih baš rekao kako je nastavljeno onako kako su drugi prije lijepo citirali i navodili, primjerice ovako - da bi se to poslije izbacilo. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.08, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ja sam govorio o načinu citiranja, a ne o sadržaju. Taj podatak, koji je prethodnome autoru bio važan, ostao je i u ovom mom tekstu. Pozdrav --Creation (razgovor) 23:11, 17. listopada 2014. (CEST)

Podatak bez referencije, koliko dugo opstanu takvi podatci, a još k tome ako su postavljeni u zapećak? Pravopis MH je iz 2007. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.13, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Dodat ću više referencija. Bilo mi je važno da što prije maknem poveznice koje su strogo zabranjene. Hvala na strpljenju i savjetima. --Creation (razgovor) 23:20, 17. listopada 2014. (CEST)

---

Opetovano glede wikipedija: sažetak:

Zahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskom jeziku. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku "Sačuvaj stranicu", molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "Sažetak" (koje se nalazi odmah uz tipku "Sačuvaj stranicu"). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju nedavno načinjenih promjena. Popunjavajući polje "Sažetak" pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.08, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Puce Prikaži kako će izgledati 2

Vidi #Prikaži.

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici, kao u članku Povijest hrvatskih pravopisa, uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.21, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Poštovani kolega Nesmire, zahvaljujem na strpljenju. Cijelu stranicu sad imam u Notepadu pa ću ubuduće popravke unositi ondje i poslije ih kopirati. Načinio sam više pogrešaka koje sam nastojao što prije popraviti i nadam se da sam u tome uspio. Hvala i Vama i svima ostalima.--Creation (razgovor) 23:41, 17. listopada 2014. (CEST)

Odgovaranje drugim suradnicima na njihovoj stranici za razgovor

Vidi Odgovaranje drugim suradnicima na njihovoj stranici za razgovor.

Bok Creatione, druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23.36, 17. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ovako se ne radi

[2] Ovako se ne radi! Uklanjanje skoro 10.000 bajtova teksta iz članka bez ikakva obrazloženja na stranici za razgovor nije konstruktivan način suradnje. Stvar je tim teža što se radilo o tekstu pokrivenog referencijama. Za tako velike zahvate morate obrazložiti na stranici za razgovor dotičnog članka, a još prije morate naći konsenzus s drugima suradnicima s tog članka. Druga su mišljenja dobrošla, ali onako se ne smije raditi.
Ako je igdje postojao ikakvi redak koji je netkog pogrdno nazivao, mogli ste to naznačiti na stranici za razgovor i zamoliti kolege neka preformuliraju tu rečenicu.
Izbjegavat ću spominjati imena. Bitno je naglasiti da je problem što je visoki državni dužnosnik koji je ugasio jezikoslovno tijelo uopće nije stručnjak za to područje, a osobito da se smije usuditi onako ponijeti prema legendama hrvatskog jezikoslovlja. Jedan mjesec za t.zv. "javnu raspravu" jest infinitezimalno kratak rok za kulturu, pa i za jezikoslovlje. Kao da o zdravlju Michaela Schumachera donosimo zaključke temeljem 10-sekundnog promatranja. Promjene u jeziku uočavaju i konstatiraju tek kroz duže razdoblje, znatno duže od mandata neke privremene vlasti. Presijecanje uhodane jezične tradicije i ignoriranje prethodničkog rada grdna je stvar, što bi svaki jezikoslovac morao znati. Razdoblje promatranja u jezikoslovlju biva dugo cijelu jednu generaciju. Članak u izmijenjenom obliku u Vašoj inačici sadrži još neke propuste, primjerice: pisanje o ulozi jedne nove garniture koja se tek pojavila u jezikoslovnom tijelu na razini je obožavateljskog rada. Isto je i s t.zv. javnom raspravom. O (ne)demokratičnosti okružja u prosvjeti i znanosti koje je vladalo tu godinu dovoljno govori to kakva je neviđena kršenja ljudskih prava doživjela ugledna jezikoslovka Sanda Ham (kršenje privatnosti komunikacije dopisivanja!!!), o tome kojim su časopisima skidane potpore (Hrvatsko slovo, Jezik; jesam li u krivu?) a o otkazima i smjenama školskih dužnosnika da ne govorimo. Zar ste očekivali da će itko u takvom ozračju smjelo reći što misli o tome? Koja javna rasprava u tim uvjetima? Koliko će se njih usuditi u vremenima teške financijske krize riskirati posao? Stoga brojne formulacije iz ovog uređivanja ne stoje [3]. Kolega je ovdje obrazložio neukidanje stare preporuke [4], te su referencije unesene, uz odluke Ustavnog suda koje s tiču te teme, a Vi ste to ste uklonili [5], što nije mala stvar!).
Nije postojala nikakva namjera da Vas blokiramo, ali sad ste ovim [6] napravili teško nekonstruktivno uređivanje. Prođe li ovo nesankcionirano, to će biti precedens kojeg će se hvatati svi destruktivci, vandali i trolovi. Stavili ste nas u nezahvalnu situaciju.
Vidimo da imate namjeru pisati, imate stilsku razinu, ipak ste razgovarali, pa stoga sankcija ne će biti kao kod drugih.
Nemoguće je ograničiti netkom otvoriti novi suradnički račun. Stoga, ako to i napravite, pročitajte Wikipedija:Uvodni tečaj pa tek onda nastavite s uređivanjem. Vaš nam rad ne smeta, nove informacije dobro su nam došle, no to nije isprika za uklanjanje velikih količina referenciranog sadržaja. Kubura (razgovor) 04:37, 18. listopada 2014. (CEST)

Poštovani kolega Kubura, možda Vi prema pravilima i imate pravo, premda biste se trebali zamisliti kad ovako blokirate nekoga tko je a) jasno i glasno, upravo na ovome mjestu (pa je obrisano) dao do znanja što je netočno, pristrano i neobjektivno napisano u članku koji ste ponovno postavili, a koji sam obrisao; b) jasno i glasno najavio, upravo na ovome mjestu, da ću to i učiniti iz sasvim valjanih razloga. Dakle, svih tih 10.000 bajtova, koje spominjete, i koje ste jednim klikom vratili, nemaju težinu objektivnosti. Kome je, osim očito Vama, važno što je na HKV-ovom portalu pisao armensko-azerbajdžanski kroatist o hrvatskome pravopisu? Kome je, osim Vama, važno što su na tom istom portalu pisali Nenad Piskač i Hrvoje Hitrec? Otkad su to autoriteti bilo kome u pitanju hrvatske jezične norme? Znate li da je Hrvoje Hitrec u izravnoj svojbinskoj vezi s jednim od autora pravopisa koji je izgubio preporuku za školsku uporabu nakon pravopisa IHJJ-a? Što se pak tiče "visokog državnog dužnosnika koji je ugasio jezikoslovno tijelo, a uopće nije stručnjak za to područje", kako tumačite činjenicu da je "visoki državni dužnosnik koji je uspostavio jezikoslovno tijelo" bio također stručnjak za neko drugo područje (dapače, isto)? Jedan mjesec za javnu raspravu možda nije dovoljno, ali dvostrukosti u pravopisu postoje 20 godina pa ništa od dogovora naših jezikoslovaca. Kad pišete od presijecanju uhodane jezične tradicije i ignoriranju prethodničkoga rada, ne znam na što mislite, odnosno na koje konkretno pravilo iz te "uhodane tradicije" mislite, a da je u HP-u IHJJ-a ignorirano. Pišete da se "nova garnitura tek pojavila", a očito ne znate da su u toj garnituri neki od najjačih hrvatskih jezičnih normativista s dvadesetak knjiga (što autorskih, što uredničkih, što redaktorskih) na svom "računu". SH je doživjela neviđeno kršenje privatnosti, to nitko normalan ne niječe niti odobrava. To je sramota što se njoj dogodilo. Ali to nema veze s nedemokratičnošću u prosvjeti i znanosti, kako implicirate. Nekim su časopisima dokinute potpore od MZOS-a, ali svi su humanistički časopisi na udaru kao i sve humanističke znanosti (društvene također). Ali to je opći trend u našoj znanosti. Pa prirodnjaci su na z-Projektima prije 7-8 godina pokupili 80% državnoga novca! Oni koji su se uključili u javnu raspravu očito su po Vama superheroji kojima treba odati posebnu počast što su se usudili išta reći. Pretjerujete. Znam pak nekoliko slučajeva u kojima su nekim znanstvenicima odbijani radovi za objavu u publikacijama HAZU-a zbog toga što su sudjelovali u javnoj raspravi o pravopisu i što su javno govorili pozitivno o tome. To je jedini "represivni" element u "tim teškim uvjetima". Ma tko riskira posao? Znam čovjeka koji upravo ima teških problema zbog sudjelovanja u javnoj raspravi, a posao mu je itekako ugrožen. Ali ne, nije za to odgovorno ministarstvo niti ova vlast, nego upravo netko drugi, da ne spominjem imena. Odluke Ustavnog suda su sasvim u redu. Nisu doduše toliko relevantne za pravopis IHJJ-a jer Ustavni sud nije presuđivao IHJJ-u ni pravopisu nego sumanutim odlukama MZOS-a koje su umalo kompromitirale jednu sjajnu ideju: pisanje jedinstvenoga pravopisa. Zahvaljujem Vam na svim uputama, savjetima i strpljenju. Imate pravo, nema šanse da odustanem jer na to nemam pravo. Kao što ni Vi nemate pravo staviti mi ruku na usta. Nastojat ću se u svom daljnjem radu pridržavati pravila ovdje na Wikipediji. Ispričavam se svima zbog dosadašnjih krivih koraka. Radit ću na tome da hrvatska Wikipedia (samo je tako ispravno, a ne Wikipedija) bude još relevantnije mjesto. Pozdrav--ReCreation (razgovor) 20:02, 19. listopada 2014. (CEST)

Davanje prigode

S obzirom da Vam je ono bio prvi put, radikalno ću Vam smanjiti blok na samo tjedan dana. Kubura (razgovor) 05:12, 23. listopada 2014. (CEST)

Zahvaljujem na davanju prigode. Nastojat ću ne činiti krive korake zbog kojih sam zaradio blok. Pokrenuo sam traženje kompromisa i konsenzusa za dio članka zbog kojeg sam i blokiran. Molim kolegu Kuburu da se uključi u raspravu ako ikako može. Još jednom hvala! --ReCreation (razgovor) 06:30, 23. listopada 2014. (CEST)

Još sam Vam bio mislio napisati, ali upali ste mi Vašom porukom. No, nema problema. Evo ostatka poruke:
Cijenjeni kolego Creatione, uz pretpostavku da ste Vi suradnik ReCreation, hvala Vam na odgovoru. S obzirom da Vam je ono bio prvi put, radikalno ću Vam smanjiti blok na samo tjedan dana. Dat ću Vam prigodu popraviti se. Vaše je pravo uređivati članak, kao i svakog od nas, s time što morate poštivati i rad svih drugih koji su radili prije Vas. U suprotnom, tako bi se moglo uništavati sve Wikipedije na svim jezicima kad bi se neopravdano brisalo kvalitetne referencirane sadržaje koje su drugi unijeli prije. Jer svi smo mi nakon što smo snimili uređivanje, "onaj suradnik koji je radio prije na članku i potrudio se naći kvalitetne referencije i koji je odvojio svoje slobodno vrijeme za ovaj projekt", pa tako i Vi. Morate paziti na enciklopedičnost članka. Ne smijete si dopustiti da umjesto enciklopedijskog članka napravite beskritičnu apologezu ili hvalospjeve bez iti jedne natruhe opravdane kritike. Onakvim nepromišljenim brisanjima velikih količina referenciranog sadržaja kompromitirate sebe, što Vam ne treba.
Što se tiče represivnih elemenata i o političkoj (ne)kulturi koja je vladala u razdoblju kad se odlučivalo o onom pravopisu, slikovito govori da su se govoreći o jednom visokom hrvatskom dužnosniku na istoj valnoj dužini našli i Žarko Puhovski i HKV. Drago nam je što ste nam naveli informaciju kako su financijska sredstva bila raspoređena 7-8 godina prije, no prije tih istih 7-8 godina (za vrijeme ministra Primorca) obnovljeno je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika koje je Vlada prije toga već jednom bila ukinula, a sad je opet ukinuto. Što se tiče (ne)dobivenih financijskih potpora, vjerujem da znate i sami da danas ima politički protežiranih a umjetnički nenadarenih "kulturnjaka" koji su dobili nemale novce i položaje (da ne bude zabune, ovo ne govorim o IHJJ!!!), a čija se "kreativnost" svodi na razbacivanje hranom dok sve više ljudi u državi gladuje: ne ću reći u kojoj državi ni u kojem gradu.
O pisanju prema gospodi Bagdasarovu, Piskaču, Hitrecu, ne želim se upuštati, u tijeku je polemičko dopisivanje g. dr sc. Bagdasarova i g. dr sc. Jozića iz IHJJ-a (stranice Kola, HKV-a), nešto se tiče Vaših primjedaba koje ste Vi spomenuli a o tome govore u zadnjem Kolu MH [7], uključio se i g. Hitrec, pa ostavimo njima neka izglade stvar.
Ponovit ću po tom pitanju samo ono što je napisalo uredništvo Kola Matice Hrvatske [8]: očekuje se "da će se i najžustriji polemičari – ako im je stalo do vlastita profesi­onalnog digniteta - u svojim tekstovima suzdržati od pamfletističkih navodâ i uvredljivih aluzijâ na račun svojih oponenata, odnosno ne­istomišljenika." Zamolit ću Vas, Creatione, da se i Vi pridržavate toga.
Radi procedurnih razloga, zamolit ću Vas za informaciju. Jeste li Vi suradnik ReCreation? Molio bih da mi ovo potvrdite i kao ReCreation i kao Creation. Znači, da mi i ReCreation i Creation napišu da su Creation = ReCreation. Kao Creation već sad možete uređivati svoju stranicu za razgovor, ta Vam mogućnost nije blokirana.
Hvala Vam na strpljivosti. Do čitanja, srdačno, Kubura (razgovor) 06:54, 23. listopada 2014. (CEST)

Zahvaljujem, poštovani kolega Kubura, na prilici da pokažem i dokažem da nisam nikakav vandal i da sam postupio u cilju zaštite objektivnosti i nepristranosti radeći na nekim tekstovima na hrvatskoj Wikipediji. Nastojat ću ne činiti pogreške koje su i dovele do moje, po mojem mišljenju, pretjerane kazne. No, zahvaljujem što je to popravljeno na ovaj način. Već sam nekoliko puta istaknuo pa ću samo ponoviti: cijenim svačiji doprinos i svačiji rad, a pogotovo kad je kao ovaj za opće dobro, a k tome pro bono. Uočio sam da je moj problem uglavnom proizišao iz činjenice da je netko kvalitetno referencirao neki sadržaj (zapravo, unio velik broj referencija), ali to ne znači da su te referencije kvalitetne, odnosno, po mom mišljenju, nepristrane i objektivne. Dapače, učinilo mi se iz ovog mog slučaja da je referencijama (makar i neobjektivnim i pristranim) dobro pokriven tekst jamstvo da će tekst ostati, odnosno da će takav tekst imati izvjesnu zaštitu u wikirelacijama. "Beskritična apologeza ili hvalospjevi bez iti jedne natruhe opravdane kritike", kako ste okarakterizirali moj tekst, mislim da je pretjerana kvalifikacija. Je li koja od kritika bila opravdana, o tome se još dade razgovarati, ali navoditi kao reference u funkciji dokaza članke koje je pisao Nenad Piskač na HKV-ovu portalu mislim da je apsolutno neopravdano. Dapače, pogrdno nazivati HP IHJJ-a Jovanovcem, kako to čini samo jedna jedina osoba na svijetu, spomenuti NP, i onda to referencirati njegovim člankom, sve je samo ne opravdano. Što se pak tiče osporavanja HP-a IHJJ-a, apsolutno sam za to da se navedu svi osporavatelji i da se referenciraju svi njihovi članci (iako za tim sigurno nema potrebe u tekstovima na Wikipediji). Upravo bi se tada vidjelo da je riječ o izoliranoj skupini od najviše 5-6 ljudi koji su interesno i inako povezani s jednim drugim pravopisom. A činjenica da je samo jedan od njih (ARB) napisao i publicirao više od 30 negativno intoniranih tekstova bez natruhe pozitivnoga dovoljno ga kompromitira. I tako zapravo, po mojem mišljenju, pada u vodu priča o opravdanosti kritika. Premda, želi li bilo tko od odgovornih i školovanih ljudi napredovati, temeljni mu je uvjet kritika i kritičko mišljenje drugih autoriteta. No, u ovom slučaju nije riječ o tome.

O Vijeću za normu bi se napokon trebao napisati dobar, objektivan tekst, u kojem bi se iznijelo i sve ono što objektivno gledano baca jednu drugu sliku na motive osnivanja Vijeća, njegova načela i načine djelovanja, kako bismo u konačnici mogli objektivno vrednovati rezultate njegova rada. Ne može se sve svesti na činjenicu osnivanja i činjenicu ukidanja Vijeća. Nisu to, osim u političkom diskursu i za političke potrebe, najvažnije dvije činjenice vezane uz Vijeće. Daleko bi važnije trebalo biti ono što je Vijeće zapravo učinilo, kakav je utjecaj njegova rada u jezikoslovnoj, pa i u široj društvenoj zajednici imalo, je li naposljetku radilo i odradilo posao zbog kojeg je i osnovano. Od činjenice osnivanja i ukidanja mnogo je važnije što je učinjeno i koliki je odjek učinjenoga. A učinak i odjek su, prema riječima samoga predsjednika Vijeća akademika Katičića, bili minorni i bez ikakva utjecaja (za što on krivi uglavnom novinare i medije, ali to je za ovu priču nebitno). Tako sagledan rad Vijeća pokazao bi istinske dosege takvoga jednoga tijela, a eventualno njegovo restituiranje moglo bi se u tom slučaju nametnuti kao potreban korak ili kao nešto nepotrebno i anakrono, u funkciji eventualnog zadovoljenja forme i poništenja odluke mrskoga ministra koji ga je dao ukinuti. O nefinanciranju u kulturi doista nemam što dodati onomu što pišete. 'Pamfletističkih navoda i uvredljivih aluzija' u mojim tekstovima ovdje nema, a Vi slobodno istaknite koji od njih kako bih Vam mogao replicirati. Jamčim da toga nema. Creation = ReCreation. --Creation (razgovor) 12:35, 23. listopada 2014. (CEST)

Nemam što dodati ovomu što je napisao kolega Creation :D Creation=ReCreation --ReCreation (razgovor) 12:37, 23. listopada 2014. (CEST)

Preusmjeravati ili premještati?

Bok Creatione! Pogledaj upute o preusmjeravanju ili premještanju članaka za slučaj kakve buduće potrebe... Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 01:27, 2. travnja 2015. (CEST)

Zahvaljujem, Maestro Ivankoviću! Trudit ću se ubuduće pridržavati se tog pravila. Srdačan pozdrav, --Creation (razgovor) 10:10, 2. travnja 2015. (CEST)

Sporne rečenice

Izmijenio sam sporne rečenice. Napisali ste " Tu naravno ide i Vaša opaska da bi se to "tijelo", odnosno Institut trebao boriti za hrvatski jezik, čime implicirate da se očito time ne bavi. " Vi ste iznijeli tu implikaciju. Izmijenio sam to, da se ne bismo nepotrebno svađali. Napisali ste da je prof. Ham u predsjedništvu HFD. Činjenična manjkavost odgovora HFD upitna je. Tvrdite da je Institut od novog predsjedništva HFD-a zatražio smjenu glavne i odgovorne urednice časopisa "Jezik" prof. Sande Ham zbog niza propusta. Kojih? Treba li napomenuti da je IHJJ nepotrebno objavio svoj pravopis koji konkurira već etabliranom pravopisu kojem je suautorica prof.Ham, koji je usklađen sa čudnovato s interneta nestalim pa na zapitkivanje javnosti nakon koliko mjeseci uskrslim zaključcima politički ukinutog Vijeća za normu hrvatskog jezika? Ocijenite sami je li Institut u sukobu interesa. Kumordinar Žorž (razgovor) 23:01, 1. svibnja 2015. (CEST)

Poštovani Kumordinare Žoržu,

s odmakom od mjesec i više dana vraćate se mojim intervencijama, raspredate o njima i "popravljate" ono što sam argumentirano pisao. Malo je to naporno, ali dat ću si truda pa Vam ponovno pojasniti neke stvari, a ponajprije ovo što ste mi pisali. Umišljam si da znam ponešto o hrvatskome jeziku. Kad Vam netko kaže da biste se po svojem obrazovanju ili zanimanju trebali baviti čime, a da činite nešto drugo, onda to nedvojbeno implicira da se time čime bi se, kao, trebali baviti - ne bavite. To nema veze s mojim ili Vašim stavom. To je jednostavno tako u hrvatskome (ali ne samo i u hrvatskome) jeziku. Inače, ja se ovdje ne svađam. Samo argumentirano raspravljam. To nije niti smije biti sporno. Bez rasprave, i to argumentirane i pristojne, nema napretka. Je li prof. Ham u predsjedništvu HFD-a koje je odlučivalo o njezinoj smjeni? Jest. Što sam krivo napisao? Zašto je upitna činjenična manjkavost odgovora HFD-a ako ste proučili Statut HFD-a i odgovor predsjedništva HFD-a (u kojem sjedi prof. Ham) Institutu? Zašto mislite da bih trebao govoriti o nizu propusta prof. Ham zbog kojih je IHJJ tražio od predsjedništva HFD-a (u kojem sjedi prof. Ham) njezinu smjenu na ovome mjestu? Ako ste već toliko upućeni u predmet, vjerojatno znate o čemu je riječ, a riječ je i o povjerljivim stvarima koje se ne iznose u javnosti, a pogotovo ne ovako, u raspravi s "anonimnim" kolegama na Wikipediji. Vaše mišljenje da je IHJJ "nepotrebno" objavio pravopis poprilično je izolirano mišljenje. Informirajte se o tome što je pisalo 6000 profesora hrvatskoga jezika 2009., što je ponovljeno 2010. - a sve je vezano uz potrebu pisanja, odnosno donošenja jedinstvenoga pravopisa. Kome "konkurira" pravopis IHJJ-a Vi ste vrlo paušalno zaključili: pravopisu kojemu je suautorica prof. Ham. Kao da je to jedini pravopis kojemu "konkurira" pravopis IHJJ-a. Takvo poimanje hrvatskoga pravopisnog pitanja vrlo je ograničeno, a polazi iz perspektive jedne izdavačke kuće koja je pretrpjela financijsku štetu. Što se pak tiče zaključaka Vijeća za normu i toga što nisu bili jedno vrijeme na webu IHJJ-a poprilično je smiješno, a uostalom izvrsno je poslužilo urednici "Jezika" da objavi trobroj u vrijeme kad je "Jezik" bio u autorskoj i tekstualnoj krizi, čime joj je učinjena velika usluga: zamislite, netko je obrisao tako važne zaključke jednim klikom pa smo ostali teško zakinuti. Zamislite kako su ti zaključci bili važni kad ih se tako lako može obrisati. Zaključci Vijeća za normu za jednu su kolegicu "biser hrvatskoga jezika", nešto poput Bašćanske ploče, a onda ih tako olako prepuste samovolji tamo nekih... Vrlo uvjerljivo, nema što. Meni su osobno zaključci Vijeća za normu vrlo zanimljivi iz više razloga, a ima tamo i vrlo "đusi" detalja (ono kad akademik Katičić vrijeđa prof. Pranjkovića - hint: ugljenarski duh, a on otpisuje "još će se tvrditi da sam lud!!!"), ali ne bih sad o tome. Imate ih, uostalom, neprepravljene i neušminkane kao što je to učinjeno u trobroju "Jezika" na pravopis.hr/izvori, pa uživajte. Poslužili su kao izvor za pisanje institutskog pravopisa, a to se za Hrvatski školski pravopis nikako ne bi moglo reći, a i to mogu eksplicirati ako već sami ne možete dokučiti zašto tako mislim. Institut u sukobu interesa? Ova Vam je stvarno jača rečenica. Institut smije pisati gramatiku, rječnik, savjetnik, ali pravopis? E to ne može. To je nečije tuđe leno. E, pa vidite, mislim da niste u pravu, a i to mogu pojasniti ako baš moram. Popravit ću Vaš tekst i to ću argumentirati, naravno.

Srdačan pozdrav, --Creation (razgovor) 15:39, 3. svibnja 2015. (CEST)

Toliko dobro vladate hrvatskim da se služite pravim hrvatskim riječima kao "hint" i novosadsko "đusi". S toliko anglizama, s pravom Vas se može okvalificirati zastupateljem Londonca. Duhovito napisaste, da si umišljate da znate ponešto o hrvatskom jeziku. Neshvatljivo mi je čemu toliko uzimate Sandu Ham na oštricu Vašeg pera. Prof. Ham smije biti u vijeću i ima prava reći nešto u svoju obranu. Ako ju određeni ljudi zbog uskih neznanstvenih interesa žele smijeniti, sasma je prirodno je da se ima prava braniti. Spriječiti sukob interesa (bivanje u vijeću koje odlučuje o smjeni) nije nikakvo opravdanje za ušutkivanje neistomišljenika. U suprotnom u parlamentima zastupnici ne bi nikad glasovali protiv zakona koji su na štetu skupina koje zastupaju.

IHJJ se proslavio akcijom u svezi s jednim projektom čiji je zaštitnik bio poznat po vrlo demokratskom odnosu s neistomišljenicima, osobito prema podređenima i po uljudnom obraćanju biranim riječima, osobito u medijima. Tu prestaje svaka priča o potpori tisuća profesora nekom stajalištu. Stvarnost je demantirala priče o potporama. Mora se pratiti tradicija i uhodani rad, a ne neprirodna skretanja. Ako se ide preko Save od Kajzerice do Cvjetnog naselja, onda se ide Zelenim, Savskim ili Jadranskim mostom, Mostom slobode, a nikako preko Novog Sada. Kumordinar Žorž (razgovor) 20:35, 14. siječnja 2016. (CET)

Razgovori

Bok Creatione! Vidim da još uvijek "razgovaraš sam sa sobom": naime, kad ostalim suradnicima odgovaraš ovdje (na svojoj stranici za razgovor), oni ne dobivaju nikakvu obavijest da si im odgovorio, osim ako tvoj "odgovor" kojim slučajem vide pregledavajući nedavne promjene. Stoga te lijepo molim, pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim) ili suradnike kojima odgovaraš spomeni uz pomoć ovoga predloška, tako da znaju da si ih negdje spomenuo ili im odgovorio. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 16:44, 3. svibnja 2015. (CEST)

Bok, Maestro Ivankoviću,

upravo sam napisao jedan opširniji tekst Kumordinaru Žoržu i objavio ga na stranicama za razgovor s njim. Evo sad ću taj tekst zalijepiti i ovdje, a ovaj ću zalijepiti tamo.

Inače, Kumordinar Žorž je pisao meni isključivo na svojim stranicama, ali njega nitko nije upozorio. Ali nema veze. Zahvaljujem na upozorenju. Popravit ću to odmah.

Pozdrav--Creation (razgovor) 21:31, 3. svibnja 2015. (CEST)

Pozdrav još jednom! Tvoju sam gornju poruku opet vidio pregledavajući nedavne promjene, pa stoga lijepo molim: prouči upute koje sam ti prethodno spomenuo. U ovoj izmjeni možeš jasno vidjeti i pročitati da je suradnik Kumordinar Žorž 9. travnja bio upozoren na način održavanja razgovora čitljivima, pa je tvoja primjedba u tom smislu sasvim neprimjerena. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 23:52, 3. svibnja 2015. (CEST)

Poštovani Maestro Ivankoviću, ispričavam se što sam pogriješio i odgovorio Vam na svojoj stranici za razgovor, a ne i porukom Vama. Pišete da se u ovoj izmjeni može jasno vidjeti i pročitati da je suradnik Kumordinar Žorž 9. travnja bio upozoren na način održavanja razgovora čitljivima i da je moja primjedba "u tom smislu sasvim neprimjerena". Samo se djelomično mogu s Vama složiti jer Kumordinar Žorž nije uvažio primjedbu i onda tu poruku napisao i na mojim stranicama za razgovor nakon upozorenja pa sam je ja vidio tek s mjesec dana zakašnjenja, odnosno tek kad je on napisao nešto sasvim drugo u moj razgovor pa je moja primjedba u tom smislu samo djelomično neprimjerena. Ja sam prvo odgovorio na poruku u svom razgovoru, a tek poslije i onu na njegovom razgovoru, a u međuvremenu je stiglo Vaše upozorenje. Još jednom zahvaljujem na uputi, shvaćam kako trebam postupiti, ispričavam se na pogrešci. Srdačan pozdrav --Creation (razgovor) 06:39, 4. svibnja 2015. (CEST)

Sve je u redu... Prethodnoj poruci mogu samo dodati da su administratori tu da pomažu suradnicima u radu te da ih – u dobroj namjeri – upozoravaju na eventualne propuste ili im savjetuju moguća poboljšanja (u tehničkom smislu). No administratori, naravno, ne mogu utjecati na izbor suradnika glede mogućih načina komunikacije. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 12:00, 4. svibnja 2015. (CEST)

Odg.: Sanda Ham

[9] Niste mi dali razl pa sam morao sam tražiti. Kad pišete administratoru poželjno je to napraviti. U suprotnom mora pogađati na šta ste mislili. Pretpostavljam da je to ovo.[10]. Koliko vidim, poziva se na ovaj tekst [11] koji svojim imenom i prezimenom potpisuje jedan profesor emeritus i dobitnik nagrade za životno djelo. Kubura (razgovor) 21:15, 23. kolovoza 2019. (CEST)

Moja isprika zbog propusta. Glede profesora emeritusa i njegova interventa, mogu samo reći da mu ni titula, a ni nagrada ne daju za pravo da piše netočnosti, o čemu je u ovom slučaju riječ. Kad bismo nekritički prihvaćali što nam profesori emeritusi i laureati nagrada za životno djelo govore, ne bismo bogzna koliko napredovali. Poštovanje profesoru uvijek, kritičko promišljanje njegovih tekstova također. To je jedini put koji vodi naprijed.

Dakle, po mom mišljenju cijeli je onaj odlomak koji počinje sa "Zatim se sukobila..." do "...zatražio njezinu smjenu" suvišan jer je neobjektivan, emocionalno nabijen, preosoban, jednom riječju: neenciklopedističan. Pod karticom "Razgovor" o članku "Sanda Ham" argumentirao sam još prije gotovo pet godina zašto je cijeli taj odlomak sporan pa da se ne ponavljam.

S poštovanjem, --Creation (razgovor) 21:26, 23. kolovoza 2019. (CEST)

Istina, idealno bi bilo kad bismo imali prigodu pročitati (u obliku elektronskog faksimila ili tekstnom obliku) službene dokumente, dopise, zapisnike, gdje (ni)je nešto zatraženo. Ovako smo sve na časnu pionirsku. Kubura (razgovor) 19:02, 24. kolovoza 2019. (CEST)

Pridlog

Nušto ću ti pridložit. Ti si ka' ono, niki stručnjak. 'aj ka' si već ovdi, ne budi ti zapoviđeno, napiši sažete člančiće o općem, poredbenom i povijesnom jezikoslovlju. Kubura (razgovor) 22:05, 23. kolovoza 2019. (CEST)

Hm, nastojat ću pronaći vremena i isporučiti narudžbu. Opće jezikoslovlje ipak je svojevrsna tautologija pa ću se posvetiti povijesnom i poredbenom jezikoslovlju. --Creation (razgovor) 23:00, 23. kolovoza 2019. (CEST)

Obavijest

Ne znam koliko Vam je poznato da imamo velike probleme sa serbokroatističkim zadrtim sljedbenicima i plaćenicima na engleskoj Wikipediji. Znate li da ne postoje samostalni članci "gramatika hrvatskog jezika", "gramatika srpskog jezika", "gramatika bošnjačkog jezika" ni "gramatika crnogorskog jezika", nego su ih sve "zbog uštede prostora" i "istovjetnosti" pa "da se ne bi kopiralo isti sadržaj (eng. forking)" su sve nabili u jedan članak. Premda su danski, švedski i norveški vrlo slični, tu se nisu poveli za time. Imaju fiksaciju na hrvatski jezik. Otipkate li "Croatian grammar", preusmjerit će Vas na "Serbo-Croatian grammar". Hrvatski su suradnici uporno vraćali, objašnjavali i dokazivali da treba biti posebno; zaman. Nikoji kriterij "dogovora" nije važio, sad im više nije bio važan kriterij stava većine (kad ne ide drugačije), nego što je povlaštena družina odlučila. Pogledajte povijest uređivanja [12], vidjet ćete koliko smo vraćali i uzaludno dokazivali. U sječi samostalnosti hrvatskog jezika jedna se osoba osobito isticala u tome [13][14] koja je taj prvi veliki udar na hrvatski jezik na en.wiki počela tijekom 2009. godine; a ne zna ni beknit na hrvatskome. Nije jedina koja se osobito istaknula u tome, ima još tih likova, nažalost ima njih i iz Hrvatske. Mrze oni "bolje je hrvatski". Oni bi da bude "bolje je srpskohrvatski".
Ovo Vam pišem jer nam je nužno usredotočiti se na ovaj problem, a ne trošiti vrijeme i ljudske resurse na nepotrebna prepucavanja oko toga šta tko (ni)je rekao na poslu. Kubura (razgovor) 19:25, 24. kolovoza 2019. (CEST)

Poštovani kolega Kubura, koliko god ovo što pišete bilo loše za hrvatski jezik (a djelomično sam upoznat s problemima koje navodite), mislim da je Vaše rezoniranje s druge strane jako važno i jako dobro. Dokle god se mi budemo međusobno razarali iznutra, nemamo baš nikakve šanse izvan naših hrvatskih okvira. O srpskohrvatskome se može govoriti jedino i isključivo iz povijesne perspektive jer on jest povijesnojezična činjenica (budući da je, uz druge inačice naziva, bio službeni naziv jezika) zbog spleta povijesnih okolnosti. No, neprijeporna je činjenica da danas imamo hrvatski kao službeni jezik Europske unije pa je (ako ništa drugo) to dovoljan argument za takve koji guraju priču o zajedničkome jeziku. Treba se pozvati na pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom jer naziv jezika nije (više) samo "pusta želja" nego i pravna činjenica. I da se vratim na naša međusobna prepucavanja: kratkovidnost nekih kolega jezikoslovaca koji su se vodili vlastitim partikularnim interesima dugoročno će nas (a nadam se ne i nepovratno) osujetiti da se uspješno borimo za sebe kad pomolimo nos izvan vlastitog dvorišta. Pozdrav, --Creation (razgovor) 09:36, 26. kolovoza 2019. (CEST)

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Poštovani, članak je relativno kratak, ne mogu se složiti da je išta u njemu katastrofalno neobjektivno, ali zasigurno je manjkav, kao i većina članaka u svakoj enciklopediji na svijetu, papirnatoj ili u nekome drugome obliku. Skoro uvijek se može bolje.

Glede otključavanja, trebao bih prvo pogledati zašto je zaključan, jer ako sam i znao prije nekoliko godina, danas to više ne znam.

U svakom slučaju, vi ste slobodni napisati svoju inačicu članka na Wikipediji, npr. na podstranici svoje suradničke stranice (npr. Suradnik:Creation/vijeće). Na taj način, dok se provjeri zašto je članak zaključan, ako to obavite, bit će moguće odmah vidjeti što ste to dopunili ili namjeravali dopuniti, pa bi bilo odmah moguće i prodiskutirati o tome ako bude potrebno. Ako se diskusija pokaže nepotrebna, po obavljanju obje stvari članak bi se otključao i mogli bi slobodno iskopirati novu inačicu na mjesto stare.

Napisali ste: Cijeli je članak zapravo jadikovanje o ukidanju Vijeća, premda je činjenica da je i sam članak o Vijeću na wikipediji nastao nakon njegova ukinuća (što dovoljno govori i relevantnosti samoga Vijeća u vrijeme njegova postojanja, 2005. - 2012.).

• Moram napisati da je ovo račun bez krčmara, iz dva razloga, prvi - naš je projekt relativno malen, u nekim područjima nismo imali uopće relevantnih članaka prije recimo 2010. godine. Naravno, to se s vremenom mijenja, te smo nedavno prešli 200 tisuća članaka; molim ovo nedavno shvatiti uvjetno, kako to ja shvaćam. Temeljiti zaključak o relevantnosti Vijeća na nadnevku pisanja članka na našem projektu je smiješno. Volim ja Wikipediju, ali ovo je volonterski projekt. Pokazat ću na primjeru: članak Enciklopedika imamo od 2009. godine, članak Enciklopedizam imamo od prije tjedan dana. Takav je podatak ponešto zabrinjavajuć u državi koja ima dvije ustanove koje se bave skoro praktično isključivo ovom djelatnošću, LZMK-u je to glavna i jedina djelatnost, IHJJ-ov program i zadaća nisu opća leksikografija, nego specifično ona kroatistička, dakle rječnici i jezikoslovna izdanja (ovo je, naravno, pojednostavnjeni prikaz). Opet, ne treba biti previše zabrinut, jer u odnosu na države u našem okruženju s kojim se možemo mjeriti brojem stanovnika i privrednom snagom, hrvatska je enciklopedika, zvali je mi tako ili leksikografijom ili enciklopedistikom, bitno jača i razvijenija i starija od svih naroda i nacija unutar kruga od kakvih 600 km.

• Drugi razlog je to što unatoč kvalitetnoj kroatologiji i kroatistici u državi, hrvatski jezik još uvijek nema svoj zakon. To kao posljedicu, između ostaloga, ima da danas hrvatski jezik ima četiri različita pravopisa. Tom je rašomonu trebalo, korak po korak stati na kraj upravo navedeno Vijeće. IMNSHO. Ministarskom samovoljom je jedna dobra ideja koja nije bila ustrojena u Saboru, ukinuta.

Što budućnost nosi čovjeku je nemoguće reći. Ovo "čovjeku" nije atavizam iz njemačkoga, nego je činjenica da ljudi nemaju moć viđenja budućnosti. Činjenica je također da hrvatski jezik rabi jedna brojčano relativno mala skupina ljudi, te bi nešto jača normizacija nego što je danas sigurno bila od koristi. Koje će tijelo provoditi tu normizaciju, neko postojeće ili neko novo, hoćemo li napokon dobiti zakon, ili će se neke stvari i dalje lomiti o privatnim interesima, vidjet ćemo. Naravno, iako sam spomenuo zakon dva puta, to ne znači da je zakon nužno idealno rješenje. Da zakon nije idealno rješenje za mnoge stvari, odnosno jedino dovoljno pravedno rješenje, onda ne bi imali zakone ni sudove, nego bi bitno veći dio naših problema rješavali "plemenski mudraci", ma tko to bio.

Članovi Vijeća koje je ministar bez vizije ukinuo, bili su upravo najbliže "plemenskim mudracima" hrvatskoga jezika što je to moguće biti. Dovoljno se samo sjetiti da je u njemu bio prof. Katičić, čiji je sprovod nažalost za 5 dana.

Zaključno, sigurno nam treba bolji članak o Vijeću, molim, napišite ga što je prije moguće! SpeedyGonsales 21:33, 24. kolovoza 2019. (CEST)

Razgovor

Pozdrav! Druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju.

--Tulkas Astaldo (razgovor) 09:59, 26. kolovoza 2019. (CEST)

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Pozdrav prijatelju, upravo sam pročitao članak Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika kojeg si koliko vidim većinski sastavio. Uživao sam čitajući, imao sam osjećaj kao da čitam uzbudljivi povijesni roman, npr. Seljačku bunu. Iako mi je to simpatično, ipak smatram da nije najprikladnije za Wikipediju. Nadam se da se nećeš uvrijediti zbog dodanog predloška. koora ❯❯❯ razgovor 18:35, 5. studenoga 2023. (CET)

Pozdrav i tebi. Nisam baš stručnjak za sapunice pa ovo ne razumijem. Ne razumijem u čemu je tvoja intervencija u moj tekst, osim što si me pokudio i to stavio svima na uvid. Tekst o Vijeću za normu prošao je vrlo dugu i mučnu povijest, a pretpostavljam da ti ona nije poznata. Seže u davna doba dok su Wikipedijom vladali Kubura i slični. Dao sam si truda i napisao najiscrpniji, a što je još važnije, najtočniji prikaz nastanka, rada i utrnuća (pa i uskrsnuća) Vijeća za normu. A da je cijela situacija s Vijećem nalik sapunici - to priznajem. Pa, eto, možda je zato i ispao tekst nalik sapunici :-) NHF! Creation (razgovor) 18:51, 5. studenoga 2023. (CET)

Uspio si skupiti neke stvarno korisne informacije u članku, npr. tko se zalagao za kakvo pisanje dugog jata. Za takve informacije trebao bih prolaziti kroz stotine stranica zapisnika, a pokazuje određene struje unutar Vijeća. Stvarno je bila sapuničarska situacija i nemam u ovom trenutku neki konstruktivni komentar kako objektivno prikazati sapunicu.

Jesi li možda razmišljao o novom uvodu / proširenom sažetku članka? Mislim kako je članak aktualan, a možda će se još i više aktualizirati ako prođe novi Zakon o hrvatskom jeziku. Članak 17. prijedloga zakona predlaže osnivanje novog Vijeća za hrvatski jezik. koora ❯❯❯ razgovor 19:20, 5. studenoga 2023. (CET)

Činjenica je da se stvar oko Vijeća aktualizirala skorim donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku, kojim se predviđa osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje po koncepciji očito slijedi dosadašnja vijeća za normu. I zato će biti potrebno nadopuniti ovaj tekst, što ću rado učiniti. I da, nadam se da će rad novoga Vijeća biti daleko od sapunice te da će ozbiljno pristupiti izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike i da se neće ponovno dohvatiti pravopisnih tema (ne ću i neću i tome slično).

Meni je drago da je članak ipak preživio unatoč jakoj ekipi koja ga je htjela srušiti, ali mu je i okolnost čišćenja nekih ljudi na hrvatskoj Wikipediji očito išla u prilog jer se više nisu imali volje baviti pojedinim člancima poput ovoga. Mislim da se o Vijeću počesto pisalo neobjektivno te se uglavnom jadikovalo kako ga je ukinuo Jovanović, a da se nije napisalo praktički ništa relevantno o njegovu radu. Uvijek sam isticao da je smiješno kako je wikistranica o Vijeću stvorena nakon njegova ukinuća (što se lako provjeri), čime se zapravo najbolje pokazuje koliko je Vijeće bilo važno. No, dobro. Sad je to iza nas.

Volio bih kad bi ti uklonio taj komentar o sapunici, ali nemam problem s tim i da ostane. Sapunica it is!

Pozdrav! Creation (razgovor) 19:59, 5. studenoga 2023. (CET)

Uklonio sam predložak u znak dobre volje. koora ❯❯❯ razgovor 20:20, 5. studenoga 2023. (CET)

Hvala ti :-) Creation (razgovor) 20:51, 5. studenoga 2023. (CET)