Razgovor Wikipedija:PDI/Arhiv1

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:PDI/Arhiv1.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Hrvatski zakon [1] ne poznaje termin "pravedna upotreba". Postoje određeni izuzeci od prava, relevantno je ovo poglavlje:

Poglavlje 6. SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA

Zajedničke odredbe

Članak 80.

Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima koji su u ovom Zakonu izričito navedeni. Odredbe o ograničenjima iz ovoga poglavlja pokrivaju samo takvo korištenje autorskog djela koje se ne suprotstavlja redovitom korištenju autorskog djela i neopravdano ne šteti zakonitim interesima nositelja prava.

Privremene radnje reproduciranja autorskog djela

(nebitno za nas)

Reproduciranje autorskog djela za privatno i drugo vlastito korištenje

(nebitno za nas)

Efemerne snimke

(nebitno za nas)

Ograničenja u korist pojedinih ustanova

Članak 84.

Javni arhivi, javne knjižnice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku.

Zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenom istraŽivanju

Članak 85.

(1) Dopušteno je reproduciranje na papir ili sličan medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju uz navođenje izvora, osim ako to autor izričito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz članka 16. ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora.

(2) Autori djela sadržanih u zbirci iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na primjerenu naknadu za reproduciranje i distribuiranje njihovih autorskih djela.

Korištenje autorskih djela za potrebe osoba s invalidnošću

Članak 86.

Za potrebe osoba s invalidnošću dopušteno je korištenje autorskih djela na način koji je izravnoj vezi s invalidnošću tih osoba i koje je nekomercijalne naravi, a u opsegu potrebnom za odnosnu invalidnost.

KoriŠtenje autorskih djela u sudskim, upravnim i drugim sluŽbenim postupcima

Članak 87.

(1) Dopušteno je reproduciranje autorskih djela radi korištenja u sudskim, i upravnim postupcima, kao i, izuzevši zbirke, arbitražnim i drugim službenim postupcima.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na priopćavanje javnosti primjeraka autorskih djela izrađenih za potrebe službenih postupaka.

Korištenje autorskih djela u nastavi

Članak 88.

Dopušteno je javno izvođenje ili scensko prikazivanje autorskih djela u obliku izravnog poučavanja na nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se želi postići takvim priopćavanjem, ako se autorsko djelo ne koristi radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi za obrazovnu ustanovu, organizatora ili treće osobe, ako izvođači ne primaju naknadu za izvođenje autorskih djela, te ako se ne naplaćuju ulaznice.

Korištenje autorskih djela u svrhu informiranja javnosti

Članak 89.

(1) Dopušteno je, u opsegu potrebnom za izvješćivanje javnosti o tekućim događajima putem tiska, radija ili televizije, reproduciranje, distribuiranje te priopćavanje javnosti:

1. autorskih djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se javnost izvješćuje, pod uvjetom da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja o tekućem događaju,

2. novinskih članaka i fotografija o tekućim političkim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su objavljeni u drugim sredstvima javnog priopćavanja, pod uvjetom da autor to nije izričito zabranio i da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja,

3. javnih političkih, vjerskih i drugih govora održanih u tijelima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti te izvadaka iz javnih predavanja.

(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

Citati

Članak 90.

Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.

Reproduciranje autorskih djela trajno smještenih na javnim mjestima

Članak 91.

(1) Dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih reprodukcija.

(2) Djela iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku.

(3) Na primjercima djela iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela, osim ako to nije moguće.

Reproduciranje arhitektonskih objekata

Članak 92.

Odredbe članka 91. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.

Plakati i katalozi

Članak 93.

(1) Organizatorima javnih izložbi ili aukcija dopušteno je, u svrhu njihova promoviranja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, reproduciranje, na plakatima i u katalozima za te izložbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izložena na javnoj izložbi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju.

(2) U katalozima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

Parodije i karikature

Članak 94.

Dopuštena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora.

KoriŠtenje autorskih djela u svrhu upoznavanja ili iskuŠavanja ureĐaja

Članak 95.

Trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme ili uređaje za reproduciranje ili za prijam zvuka ili slike, dopušteno je snimanje autorskog djela na nosače zvuka, slike ili teksta, priopćavanje autorskog djela s tih nosača, kao i priopćavanje autorskog djela koja se radiodifuzijski emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznavanje ili iskušavanje rada tih zvučnih snimaka ili filmova ili uređaja neposrednim kupcima ili za njihov popravak.

Brisanje snimaka

Članak 96.

Snimke učinjene na temelju odredbe iz članka 95. ovoga Zakona moraju se bez odlaganja izbrisati.

Korištenje baze podataka

Članak 97.

(1) Ovlašteni korisnik baze podataka ili njezina primjerka može izvršiti bilo koji akt korištenja ako je neophodan za pristup sadržaju baze podataka i njegovo redovito korištenje.

(2) Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, dopušteno je reproduciranje i prerada samo toga dijela.

(3) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 1. i 2. ovoga članka ništava je.

Obveze nositelja prava

Članak 98.

(1) Kada je po odredbama članka 82. – 87. ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela, a korištenje autorskog djela ili pristup autorskom djelu onemogućeni su primjenom tehnoloških mjera iz članka 175. ovoga Zakona, autori odnosno druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih, dužni su, osiguravanjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omogućiti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima i njihovo korištenje u skladu s ograničenjima iz članaka 82. – 87. ovoga Zakona. Odredbe ovoga stavka se ne primjenjuju na računalne programe.

(2) Ako autori odnosno druge osobe iz prethodnog stavka ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, autorska djela se koriste primjenom mjera koje propisuje ministar nadležan za Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljem tekstu ministar).

(3) Tehničke mjere koje dobrovoljno primjenjuju nositelji prava iz ovoga Zakona, uključujući one koje su primijenjene u ispunjavanju ugovora sklopljenih dobrovoljno, te tehničke mjere primijenjene u provedbi mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka uživaju zaštitu iz članka 175. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na autorska djela koja su stavljena na raspolaganje javnosti po dogovorenim uvjetima na način da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odberu.

Jedino što nama odgovara, je Članak 84.

--dnik ► 11:36, 28. siječanj 2008. (CET)

Drago mi je da si iznio svoje pravno mišljenje. Nadam se da si pročitao i područje primjene gore citiranog Zakona navedenog u nekoliko članak u nastavku, ali i uzeo u obzir sljedeće: "Publication of information found in Wikipedia may be in violation of the laws of the country or jurisdiction from where you are viewing this information. The Wikipedia database is stored on a server in the State of Florida in the United States of America, and is maintained in reference to the protections afforded under local and federal law. Laws in your country or jurisdiction may not protect or allow the same kinds of speech or distribution". Lijepi pozdrav --Suradnik13 12:15, 28. siječanj 2008. (CET)

No dobro...

...da li je hrvatski zakon relevantan ili nije? Da li je relevantan ako je autor (recimo, omota CD-a) u Hrvatskoj, suradnik Wikipedije na hrvatskom u Njemačkoj ili BiH, a server na Floridi? I kako se onda u to uklapa rečenica iz ove stranice:

pravilo/politika specifično za Wikipediju na hrvatskom jeziku, usklađeno sa zakonima Sjedinjenih Američkih Država i zakonima Republike Hrvatske

?!? Da sam ja recimo naslikao neku sliku (a nisam) i da je netko iz Zagreba (ekv. suradnika Wikipedije) to scannirao i postavio tu sliku na Internet (bez obzira što se internet-hosting nalazi tko zna gdje) ja bih tužio tu osobu, prema hrvatskim zakonima.

Lijep pozdrav,

--dnik ► 12:30, 28. siječanj 2008. (CET)

Ajmo ovako. Budući da se snalaziš na engleskoj wikipediji, bilo bi dobro kad bi pročitao što je uopće Fair use, i koliko ona zapravo odstupa od hrvatskog prava. Možeš ukratko pročitati i ovdje.

Drugo, ovo što tvrdiš je potpuno netočno. Kako ćeš tužiti npr. mene? Koga ćeš tužiti? Da li Suradnik13, a ja ću tužit dnik-a? Od kud ti znaš od kud ja dolazim? Evo da ti pomognem - tužit ćeš ovu osobu, prema kojim zakonima - to je stvar međunarodnog privatnog prava.

U svakom slučaju, radije pitaj ukoliko ti nisu jasne, a nemoj tvrditi da nešto jest onako kako ti kažeš. Dovodiš u zabludu suradnike koji možda nemaju uopće pojma o tome --Suradnik13 15:04, 28. siječanj 2008. (CET)

Tužit ću onu osobu koja je bez mog dopuštenja javno objavila moje djelo. Da li je bitno gdje ga je objavila? Ili je bitno gdje je osoba to učinila.

Konkretno, ako osoba X, hrvatski državljanin, "ripa" CD u MP3 i postavi na ga internet, i recimo, oglašava kako se to može skinuti (prodaje lozinke i sl.), zar će nositelj prava na glazbu tužiti internet providera? I to po zakonu zemlje u kojoj je provider? Ako je sve tako, onda hrvatski zakoni nemaju nikakve uloge, i možemo slobodno maknuti ono "u skladu s hrvatskim zakonima". Nikog nisam imao namjeru voditi u zabludu, već pokušavam smisliti kako se hrvatski zakon može uopće primjeniti na ovaj slučaj. Ako se hrvatski zakoni ne primjenjuju, tj. ako nacionalni zakoni uopće nemaju veze, onda je to sasvim druga priča. Ali, nisam baš sasvim siguran u to. Osim toga, kršenje autorskih prava se ne rješava samo privatnim tužbama. --dnik ► 00:27, 29. siječanj 2008. (CET)

Dakle ovako - nisi u pravu. Postavio si stvari krivo. IMHO, ako se javi povreda tvojih autorskih prava i želiš tužiti wikipediju, savjetujem ti da nabaviš odvjetnika. Ne želim ovo pretvoriti u pravni forum jer je tako krenulo. Otišao si predaleko. --Suradnik13 09:44, 29. siječanj 2008. (CET)

Hajdemo to pojednostaviti i skratiti - da zaključimo: je li "poštena upotreba" na Wikipediji na hrvatskom prema američkim i hrvatskim zakonima ili su samo američki u igri? Napiši što je i case closed. Lijep pozdrav, --dnik ► 12:31, 29. siječanj 2008. (CET)

Filmovi, glazba, PDI, slike ...

Evo ja imam još jedno pitanje u vezi PDI-a. Nakon svega što sam čuo, odgovora od Spidija, Roberte, Ex-a, Andreja, i današnjeg razgovora s Robertom na IRC-u, zaključio sam (i dobio odgovor) da po članku se smije stavljati samo jedna PDI slika uz neke iznimke. Pa kod glazbe postoji iznimka kod PDI-a za omote singlova i albuma (samo jedna slika po članku), ne za skrinšuteve, al ne pišem ovo zbog glazbe, nego zbog filmova. Zanimame kako se PDI odnosi na filmove. Jeli opravdano imati više od jedne PID slike? Negdje sam našao i više od 2-3 PDI slike po članku o filmu, pa me zanima jel je to dozvoljeno. Pogledao sam ovo samo pod slovima A i B te sam popisao sve filmove koji imaju više od jedne PDI slike dolje se nalazi popis filmova i PDi slika po članku.

(samo slova a i b)

Je li to opravdano? Molim sve suradnike neka to pogledaju i kažu mi odgovor, hvala. --SveroH (Talk To Me) 18:54, 10. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

Kliknuo sam na zadnje navedeni link i mogu reći da nije opravdano. Wikipedija je slobodna enciklopedija, koja promiče prikupljanje slobodnog sadržaja. PDI je iznimka, a ne pravilo. PDI se često zlorabi. Osobno bih uveo pravilo da se detaljno objasni zbog čega se smatra da slika mora biti u članku (pritom ne mislim ono standardno c/p objašnjenje -da je slika tu da ilustrira članak). U člancima se stavljaju svakave vanjske poveznice, pa kao alternativa može biti poveznica na stranicu sa slikama. Ne mora svaki članak izgledati kao slikovnica--Ex13 (razgovor) 13:19, 14. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

hvala Ex

--SveroH (Talk To Me) 17:57, 14. rujna 2009. (CEST)[odgovori]