Razgovor:Slavnikovići

Slavnikovići

@Croatia 925, imaš li neke pouzdane izvore da se ova dinastija/obitelj u hrvatskom zove Slavnikovići? Bez pouzdanih izvora ne bi valjalo preimenovati članak. Prema Googleu ne postoji niti jedan znanstveni rad na Hrčku koji koristi izraz "Slavniković". – Croxyz ^💬 21:15, 12. studenoga 2023. (CET)

@Croxyz, što se tiče Hrčka, nema rezultata ni za "Slavníkovci", a Hrčak nije kriterij. Izvori koje sam naveo su (uz još, ako se ne varam, 2-3, ili 4) jedini na internetu koji spominju Slavnikoviće, dok ih nijedan hrvatski ne spominje pod nazivom "Slavníkovci".
»…imaš li neke pouzdane izvore da se ova dinastija/obitelj u hrvatskom zove Slavnikovići?« Milan Nosić: Bijeli Hrvati 1 i Bijeli Hrvati 2 te Vjekoslav Klaić: Hrvati i Hrvatska. – Croatia 925 ^{razgovor —} 22:14, 12. studenoga 2023. (CET)

@Croatia 925, je li baš tako piše u tim knjigama (tj. posjeduješ li ih) ili si to uzeo iz zadnjeg izvora (nije baš pouzdan, citira Wikipediju što je cirkularno citiranje)? Nosić navodi te svoje knjige u zadnjem izvoru, no Klaića nigdje ne nalazim u tim izvorima. – Croxyz ^💬 23:25, 12. studenoga 2023. (CET)

Za "Slavnikovci" (u hrvatskoj ortografiji) sam našao samo jedan izvor na Hrčku, a to je ovaj. – Croxyz ^💬 23:27, 12. studenoga 2023. (CET)

U hrvatskoj ortografiji također je prisutno i na Hrv. enc. – Croxyz ^💬 23:33, 12. studenoga 2023. (CET)

@Croxyz, ne možeš naći Klaića ovdje? Ima ga u popisu literature pod brojem 12 (Klaić, Vjekoslav, 1991: HRVATI I HRVATSKA, Laus, Split). Druga stvar, zašto nije pouzdan? WP:PRO: »(…) Sadržaj iz članaka na Wikipediji ne može se smatrati pouzdanim osim ako nije popraćen citatima iz provjerenih izvora.« Svaki je navod u radu popraćen valjanim i pouzdanim izvorima, a koliko vidim, nije sve citirano s Wikipedije. Usto, nije objavljeno na nekoj nepouzdanoj stranici, već je rad Zagrebačkog sveučilišta uz mentorstvo prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus.

Cirkularno citiranje je u potpunosti citiranje Wikipedije bez ikakve referencije/literature/izvora (primjer takvoga), a ovaj po tomu nije cirkularan.

Da, piše tako u njima. Te knjige nisu jedini izvori koji navode "Slavniković(i)".

Imam još izvora za ponuditi:

• Ante Milinović: Hrvatska novčarska baština (matica.hr)
• Ivo Omrčanin: Hrvatsko kraljevstvo Slavnikovića.

Uz njih:

• Milan Nosić: Bijeli Hrvati I
  • František Dvornik: Propast Slavnikovića (u Bijeli Hrvati I)
• Milan Nosić: Bijeli Hrvati II
  • Johann Loserth: Propast hrvatske kneževske obitelji Slavnikovića (u Bijeli Hrvati II)
• Vjekoslav Klaić: Hrvati i Hrvatska.

Znam da je i naziv/termin "Slavnikovci" zastupljen (nigdje nisam rekao da nije niti da ga treba ukloniti), zato bi uvodna rečenica glasila: »Slavnikovići^[izvori] ili Slavnikovci^[izvori] (češ. Slavníkovci^[izvor(i)]) bili su…«

Hrvatska narodna banka također ih je spominjala.

@Ponore, bi l' uskočio? – Croatia 925 ^{razgovor —} 15:08, 13. studenoga 2023. (CET)

@Croatia 925, Hrvatska nacionalna banka i ine numizmatske institucije i web-stranice se ne bi trebale koristiti kao izvori za ime članka, već historiografijska djela. – Croxyz ^💬 15:19, 13. studenoga 2023. (CET)

@Croxyz, nisam ni mislio, al' sam naveo čisto radi zastupljenosti. A naveo sam ti i 6 historiografskih djela. – Croatia 925 ^{razgovor —} 15:25, 13. studenoga 2023. (CET)

Ako ćemo po COMMONNAME, ime članka nađite po zastupljenosti (drugo ime preusmjerava), gleda se pod kojim će imenom netko vjerojatnije tražiti clanak. Rekao bih da je svejedno. Croatia 925 naveo je dovoljno izvora (recenzirani diplomski rad, npr.) za stavljanje oba naziva u prvu rečenicu. (Kad već kroatiziramo Arpad-oviće... koji su, usput, zanimljivo, na češkom Arpad-ovci.) pon_or (razgovor) 16:50, 13. studenoga 2023. (CET)

Što se hrvatske historiografije tiče, "Slavnikovići" je zastupljenije. – Croatia 925 ^{razgovor —} 17:07, 13. studenoga 2023. (CET)